
Festival
NAFIT: Na Zlatiboru k’o na Kanu
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Umbria Jazz Festival u Srbiji
Kao i svi veliki, pravi džez-festivali i Umbria Jazz (skraćeno: UJ) iz Peruđe (osn. ’73) ima svoja „eksteritorijalna“ pojavljivanja. „Vreme“ već nekoliko leta zaredom izveštava s ovog vodećeg italijanskog džez festivala (za tekuću sezonu br. 762), a paket njihovih izvođača gostuje u Beogradu i Novom Sadu (27/28. odnosno 29/30. ovog meseca).
Ozbiljni festivali džeza u Evropi sistematski, na razne načine promovišu džez svojih matičnih zemalja i pomažu sopstvenim muzičarima, a UJ je i u tome jedan od najboljih. Paket italijanskih džezera koji ovaj festival šalje u SAD već se ustalio na obe obale, a maja 2005. UJ je premijerno iskoračio čak u Australiju. I, posle onih delova sveta gde ima jakih italijanskih zajednica tj. brojnih, blisko organizovanih iseljenika i potomaka iz Italije, eto ga UJ odjednom u čak dva grada zemlje Srbije? Da, „zahvaljujući“ ovdašnjim problemima UJ-programi ne stižu nam komercijalnim putevima, nego pomoću brojnih vladinih & nevladinih, političkih i kulturno-umetničkih partnera s obe strane. Zato se i ceo projekat zove Balcanic Windows, s podnaslovom Multietnička muzika protiv rasizma.
Manje-više u glavnoj struji i standardnog izraza, gosti narednih dana svakako stoje u aktuelnoj reprezentaciji italo-džeza. Popularni trubač Enriko Rava dolazi sa svojim kvintetom; albumom Easy Living vratili su se etiketi ECM, a u „zvezdanoj“ postavi su cenjeni mladi trombonista Đanluka Petrela i slikoviti kontrabasista Rozario Bonakorso. Originalni pijanista Stefano Bolani dugogodišnji je član Ravinog kvinteta, nastupa i solo, nedavno i u klavirskom duetu sa francuskim veteranom Martialom Solalom – jednim od najvažnijih predstavnika džeza sa Starog kontinenta, ali kod nas takođe dovodi sopstveni kvintet. Doctor 3 je mlađi, inovativan klavirski trio koji predvodi Danilo Rea za dirkama, a obrađuju i pop standarde.
Najzanimljiviji i možda uskoro najveća zvezda je još uvek tinejdžer, saksofonista sa Sicilije Frančesko Kafizo: pre par sezona ovaj nenametljivi dečkić pravo niotkuda pojavio se kao pubertetsko čudo-od-deteta, u provinciji naslušan bibap-ploča i tako neiskvareno virtuozan da su ga (opasno!) mnogi već proglasili naslednikom Čarlija Parkera. Umbria Jazz Festival je uzastopno pomagao Kafizov uspon, a kako se ove godine širom sveta obeležava pola veka od Parkerove smrti, Frančesko je po Evropi zapažen sa specijalnim programom: UJ je od Univerziteta Rutgers nabavio izvorne aranžmane za Čarlijeva čuvena snimanja s gudačima za kuću Verve, i mladi Sicilijanac je sa odgovarajućom žičanom pratnjom izvodio repliku tog repertoara. U Srbiji ćemo ga međutim upoznati u ogoljenom, kvartet-formatu koji je verovatno i bolji za prvi susret.
Barutana u beogradskoj tvrđavi Kalemegdan i Dunavska ulica u novosadskoj pešačkoj zoni dobro su izabrani prostori, i zato što mogu lepo da dočaraju ugođaj festivala u Peruđi gde se svirke i odvijaju na takvim mestima, između ostalog. Za domaću publiku ne manje važno, ova degustacija je besplatna. Multi Baci!
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Premijer Macut najavljuje da će nacionalni udžbenici fokusirati znanje, da će usmeriti izdavaštvo, i da će osnažiti Zavod za udžbenike, ali ne pominje prava rešenja za ove probleme
"Rt" Saše Ilića je romana širokog narativnog i istorijskog zamaha, jedan od retkih koji se bave fenomenom religije u post-sekularnoj Srbiji
Može nešto i postojati – u stvari postoji mnogo takvih “nešto” – ali ako nemamo reč za to, ono za nas ne postoji. Imamo onoliko sveta koliko nam je jezik bogat, izražajan i koliko su razuđeni i istančani njegovi glagolski oblici i vremena
Oko reflektora se roje noćni insekti, sa okolnih farmi čuje se glasanje stoke. Glumci igraju na otvorenom i moraju da drže pažnju publike. Zato predstava ne traje dugo, glumci govore glasno (glasnije nego što bi govorili u zatvorenom prostoru) i igraju brzo. Taj brzi ritam je konstantan i zato povremeno monoton. Reditelj je toga verovatno bio svestan i zato se u predstavi puno peva i igra na način koji je sasvim primeren stilu pučke predstave i duhu komada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve