

Filmski festival
U Sarajevu na Film festivalu biće 16 filmova iz Srbije
S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je 16 filmova na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije


Jubilarni „OK“
Nakon perioda medijske apstinencije na domaćem tržištu je zaživeo gradski magazin koji je osvežio živote čitalaca ispošćene nedostatkom ovakvog vida komunikacije. Reč je o, trenutno, jednom od retkih domaćih magazina „OK“, namenjenom mladim ljudima koji žele da budu u toku sa globalnim trendovima i najaktuelnijim dešavanjima, kako na inostranoj, tako i na lokalnoj urbanoj sceni. U jubilarnom desetom broju „OK“ piše, između ostalog, o Depeche Mode, The Orb, Rammstein, Speed Limit… i drugima.


Novo iz Novog Sada
Upravo objavljena aprilsko-majska 416. sveska (dakle, već smo krenuli s laganim zakašnjenjem…) novosadskog časopisa „Polja“ u celosti je posvećena možda i najznačajnijem živućem prozaisti srpske književnosti Novosađaninu Aleksandru Tišmi. Iako je ovaj tematski broj „rubriciran“ na isti način kako se to radi s „običnim“, „šarenim“ brojevima, „Polja“ se od prve do poslednje strane drže namere da prirede svojevrstan hommage Tišmi; čini se da je neuobičajeno – a razložno i potrebno – velik akcenat stavljen na Tišmu kao pisca Novog Sada, bilo kao imenovanog i realistički prepoznatljivog toposa, ili kao „grada koji krije svoje ime“, kako se kaže u završnom tekstu broja, pod indikativnim naslovom „Novi Sad Aleksandra Tišme“. O Tišminom liku i delu, i njihovom odnosu prema Polisu, Istoriji i drugim pošastima, ali i prema traženju (i pronalaženju) vlastite, osebujne književne poetike, pišu Milica Mićić Dimovska, Đorđe Pisarev, Draško Ređep, Laslo Vegel, Oto Tolnai, Darinka Nikolić, Vasa Pavković, Tatjana Rosić, Gojko Božović etc., dakle, i brojni Novosađani, sadašnji i bivši, i oni drugi, iz drugih gradova i varoši one konradovsko-vegelovske „centralnoistočne Evrope“, nad kojom je Tišma gunđao celog (književnog) veka, a koja je ipak jedini mogući mizanscen njegovog dela, kao lepa bolest od koje se ne može uistinu pobeći, a do kraja ostaje dvojbeno i koliko se to zaista želi…
Podunavski prostor je eminentno „centralnoistočnoevropski“, a književnosti i kulturi podunavskih zemalja posvećen je drugi upravo izašao novosadski časopis „Sveti Dunav“, koji se pojavljuje kao dvobroj 5-6 za 1999. i 2000, što je već tako ozbiljno kašnjenje da izaziva respekt. Anyway, novi (dvo)broj, lepo dizajniran, na povećanom formatu i na preko 150 strana, donosi, između ostalog, dramu istaknutog peštanskog pisca Andora Silađija Pepo ili pobuna anđela – praizvedenu pre neku godinu baš u Novom Sadu, na mađarskom – potom, esejističke blokove Pogled na rat – iskosa i Podunavlje – mitologija, etnolingvistika, istorija, poeziju dvadesetak pesnika podunavskih zemalja, kao i – što zaslužuje posebnu preporuku – odličan izbor priča, u rasponu od radova mahom mlađih i ovde nepoznatih bugarskih, mađarskih, slovačkih ili rumunskih pripovedača, do priča Gintera Grasa i Kristofa Ransmajera.
Koliko li će Svetog Dunava proteći do sledećeg broja „Svetog Dunava“? Huh. Verovatno mnogo, tako to ovde biva. Bilo bi lepo da se u međuvremenu bar Most slobode vrati na svoje mesto, iznad reke, pa će i ona biti nekako svet(l)ija.
T. P.


S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je 16 filmova na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije


Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen


Džejms Li Berk, Neonska kiša; s engleskog preveo Milo Pitaki; Veseli četvrtak, Beograd, 2026.




Milonga strasnih senki: i to je tango, priredili Ksenija Bilbija i Branko Anđić; Laguna, Beograd, 2026.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve