
Pop kultura
Ušuškan svet porodice Mumin
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Nobel Imre Kertesu
Mađarski pisac Imre Kertes (73) ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, saopštila je Švedska kraljevska akademija nauka. U obrazloženju Akademije ističe se da je nagrada vredna milion dolara pripala Kertesu jer „u svom delu ustaje u odbranu krhkog iskustva pojedinca pred varvarskom arbitrarnošću istorije“.
Kertes je kao mladić odveden tokom Drugog svetskog rata u koncentracioni logor Aušvic i u svom prvom romanu Bez sudbine (Sorstalansag), objavljenom 1975. godine, opisao je sudbinu mladića koji se prilagođava životu u logoru i opstaje. „Za Kertesa Aušvic nije izuzetan događaj, već krajnja istina o ljudskoj degradaciji u savremenom iskustvu“, stoji u saopštenju Švedske akademije.
Odluku o nagradi za književnost donosi 18 doživotnih članova Akademije koji zvanično ne saopštavaju imena književnika koji su uzeti u uži izbor, već se ona uglavnom nagađaju.
Odmah posle vesti o dodeli Nobelove nagrade mađarskom piscu Imreu Kertesu, budimpeštanske knjižare bile su opsednute čitaocima koji su tražili romane nagrađenog pisca, piše „Mađar hirlap“.
Svi mađarski dnevnici dali su juče velik publicitet dodeljivanju Nobelove nagrade za književnost Imreu Kertesu. „Mađar nemzet“ prenosi i mišljenje poznatog pisca vojvođanskih Mađara Lasla Vegela, koji je rekao da je ovo „najbolja vest godine“ i dodao da ga kao „manjinskog pisca“ posebno raduje izbor Kertesa za ovu nagradu jer je „preko njegovih romana sudbina manjina dobila univerzalan karakter“.
„Mađar nemzet“ prenosi i izjavu pisca Aleksandra Tišme da je „mađarska književnost konačno dobila zasluženu krunu“. Imre Kertes je prvi mađarski pisac kome je pripala ta nagrada. Kertes je rekao da se nada da će posle dobijanja Nobelove nagrade za književnost lakše dobiti podršku za film prema romanu Čovek bez sudbine koji je već u pripremi u režiji operatera i reditelja Lajoša Koltaija. Koltaij je kao operater kandidovan za Oskara.
Svirka Darkwood dub
Grupa Darkwood dub promovisaće 18, 19. i 20. oktobra aktuelno, peto po redu izdanje grupe Život počinje u 30–oj (B92). Koncerti će se održati u jednoj od najlepših koncertnih dvorana, bioskopskoj sali Doma omladine, koja će posle dugogodišnje pauze ponovo otvoriti svoja vrata za muzičke nastupe.
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve