U Zagrebu je, u okviru izložbe o plesu za vreme i nakon Jugoslavije, predstavljen digitalni arhiv savremenog plesa u ovom delu Evrope. Koordinator ovog četvorogodišnjeg projekta je Stanica Servis za savremeni ples iz Beograda
U Zagrebu, u Muzeju suvremene umjetnosti, u toku je izložba koja savremeni ples na prostoru Jugoslavije posmatra kao zajednički i još uvek prisutni kulturni prostor.
Njen naslov je “Ples, otpor, (ne)rad. Kulturni, politički i umetnički aspekti plesa za vreme i nakon Jugoslavije”, a nastala je nakon četiri godine zajedničkog rada u okviru projekta (Non)Aligned Movements regionalne plesne mreže Nomad Dance Academy, a čiji je koordinator Stanica Servis za savremeni ples.
Na izložbi su prikazani materijali koji svedoče o radu i delovanju preko 100 umetnika i umetničkih kolektiva, kao i teoretičara i mislilaca koji su beležili društvene, kulturne, umetničke i političke transformacije plesnog tela i plesnog rada.
Foto: Goranka MatićJelena Šantić
Rezultat istraživanja je i stvaranje jedinstvene digitalne arhive savremenog plesa i izvođačkih umetnosti u našem delu Evrope. Ona nije napravljena kao neki finalni akt kroz prikazani materijal, već kao još jedan korak na putu izgradnje i artikulacije odnosa koji se uspostavljaju kroz odabrane artefakte.
Foto: Žika SpasićMira Sanjina igra na drugiom zasedanju AVNOJ-a 1943.
Ova izložba je uspela da prikupi različite materijale, od dokumenta iz Hrvatske iz dvadesetih godina prošlog veka, materijala iz Ljubljane iz tridesetih, preko Drugog svetskog rata i decenija do raspada Jugoslavije i nakon toga.
U okviru izložbe zvanično je predstavljen i otvoren digitalni plesni arhiv NADA – (Non)Aligned Dance Archive koji prvi put nudi mogućnost istraživanja, pretraživanja i korišćenja arhivskog materijala iz istorije savremenog plesa na prostoru nekadašnje Jugoslavije i njenih naslednica.
Foto: Jože PetekBrina pleše pred borcima Rabske brigade 1943
Izložba je otvorena 20. novembra plesnom predstavom koreografa Igora Koruge „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom“ sa šestoro pionira savremenog plesa u Srbiji, Nelom Antonović, Jelenom Jović, Anđelijom Todorović, Sanjom Krsmanović Tasić, Borisom Čakširanom i Tatjanom Pajović, a trajaće do 28. februara 2025.
U programu izložbe, o mreži Nomad Dance Academy piše da sledeće godine obeležava 20 godina rada na prostoru bivše Jugoslavije, i da je zasnovan na saradnji, samoorganizaciji, solidarnosti, međusobnoj podršci i otporu nacionalizmu, šovinizmu i neoliberalnim transformacijama kulture i društva. Mrežu čine Stanica Servis za savremeni ples, Lokomotiva, Nomad Dance Academy Slovenija, Nomad Dance Academy Hrvatska, Objekt plesa, Garage Collective i Tanzfabrik Berlin.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U ansamblu Baleta Narodnog pozorišta se komentariše zašto v.d. umetničkog direktora Baleta Jovica Begojev sam sebi dodeljuje koreografije i za svoj seminar koristi resurse Narodnog pozorišta. Evo šta je odgovorio
Film Boška Savkovića „Sedam dana koji su promenili vek“ , koji otkriva da je Prvi svetski rat počeo i završio se u Beogradu, nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu
Na 69. Sajmu knjiga u Beogradu najmanje je izdavača, a najviše državnih ustanova, eparhija, manastira, nepoznatih učesnika i praznog prostora. S obzirom da je zakazan u vreme izbora, očekuje se da neće biti ni publike
Intervju: Igor Burić, pozorišni kritičar i muzičar
Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.