U Zagrebu je, u okviru izložbe o plesu za vreme i nakon Jugoslavije, predstavljen digitalni arhiv savremenog plesa u ovom delu Evrope. Koordinator ovog četvorogodišnjeg projekta je Stanica Servis za savremeni ples iz Beograda
U Zagrebu, u Muzeju suvremene umjetnosti, u toku je izložba koja savremeni ples na prostoru Jugoslavije posmatra kao zajednički i još uvek prisutni kulturni prostor.
Njen naslov je “Ples, otpor, (ne)rad. Kulturni, politički i umetnički aspekti plesa za vreme i nakon Jugoslavije”, a nastala je nakon četiri godine zajedničkog rada u okviru projekta (Non)Aligned Movements regionalne plesne mreže Nomad Dance Academy, a čiji je koordinator Stanica Servis za savremeni ples.
Na izložbi su prikazani materijali koji svedoče o radu i delovanju preko 100 umetnika i umetničkih kolektiva, kao i teoretičara i mislilaca koji su beležili društvene, kulturne, umetničke i političke transformacije plesnog tela i plesnog rada.
Foto: Goranka MatićJelena Šantić
Rezultat istraživanja je i stvaranje jedinstvene digitalne arhive savremenog plesa i izvođačkih umetnosti u našem delu Evrope. Ona nije napravljena kao neki finalni akt kroz prikazani materijal, već kao još jedan korak na putu izgradnje i artikulacije odnosa koji se uspostavljaju kroz odabrane artefakte.
Foto: Žika SpasićMira Sanjina igra na drugiom zasedanju AVNOJ-a 1943.
Ova izložba je uspela da prikupi različite materijale, od dokumenta iz Hrvatske iz dvadesetih godina prošlog veka, materijala iz Ljubljane iz tridesetih, preko Drugog svetskog rata i decenija do raspada Jugoslavije i nakon toga.
U okviru izložbe zvanično je predstavljen i otvoren digitalni plesni arhiv NADA – (Non)Aligned Dance Archive koji prvi put nudi mogućnost istraživanja, pretraživanja i korišćenja arhivskog materijala iz istorije savremenog plesa na prostoru nekadašnje Jugoslavije i njenih naslednica.
Foto: Jože PetekBrina pleše pred borcima Rabske brigade 1943
Izložba je otvorena 20. novembra plesnom predstavom koreografa Igora Koruge „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom“ sa šestoro pionira savremenog plesa u Srbiji, Nelom Antonović, Jelenom Jović, Anđelijom Todorović, Sanjom Krsmanović Tasić, Borisom Čakširanom i Tatjanom Pajović, a trajaće do 28. februara 2025.
U programu izložbe, o mreži Nomad Dance Academy piše da sledeće godine obeležava 20 godina rada na prostoru bivše Jugoslavije, i da je zasnovan na saradnji, samoorganizaciji, solidarnosti, međusobnoj podršci i otporu nacionalizmu, šovinizmu i neoliberalnim transformacijama kulture i društva. Mrežu čine Stanica Servis za savremeni ples, Lokomotiva, Nomad Dance Academy Slovenija, Nomad Dance Academy Hrvatska, Objekt plesa, Garage Collective i Tanzfabrik Berlin.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!