
Film
FCS: Odluka o Oskaru biće saopštena naknadno
Selekciona komisija koja odlučuje o srpskom predstavniku za filmsku nagradu Oskar, saopštiće svoju odluku, iz opravdanih razloga, 24. septembra
Povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića, jednog od najvećeg filologa i lingviste u Srba, Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. Godinom Đure Daničića
Srpska akademija nauka i umetnosti proglasila je 2025. godinom Đure Daničića, a povodom 200 godina od njegovog rođenja.
Đura Daničić je jedan od najvećih filologa i lingvista u istoriji srpske nauke i kulture, utemeljitelja moderne srbistike i uz Vuka Karadžića tvorca savremenoga srpskog književnog jezika.
Rođen je 19. aprila 1825. godine kao Đurađ Popović, piše u saopštenju SANU.
Kao jedan od najboljih učenika u istoriji Srpske pravoslavne velike gimnazije novosadske otisnuo se u Požun i Beč na dalje školovanje. U Beču je uz Franca Miklošiča i Vuka Karadžića u svojim ranim dvadesetim godinama stasao u glavnog srbistu svoga vremena. Studijom „Rat za srpski jezik i pravopis“ iz 1847. godine uveo je modernu naučnu metodologiju u rešavanje pitanja srpskoga jezika, ostvarivši simboličku pobedu u višedecenijskim raspravama kako oblikovati ovaj jezik. Njegova „Mala srpska gramatika“, neumoran
lektorski rad na tekstovima i društvena aktivnost uvek u službi prosvete i nauke
doveli su do konačne pobede srpskog književnog jezika zasnovanog na stoletnom iskustvu usmene književnosti i pouzdanom utvrđivanju činjenica, u najboljim tradicijama centralnoevropske filologije toga vremena.
Daničić je u mnogim oblastima kod Srba, pa čak i ostalih Slovena, bio prvi. Prvi je objavio istorijski rečnik jezika jednog slovenskog naroda, „Rječnik iz književnih starina srpskih“, a njegova monumentalna „Srpska sintaksa“ ispred svih je drugih sintaksičkih studija toga vremena. Uz Vuka Stefanovića Karadžića neimenovani je autor kapitalnog „Srpskog rječnika“ iz 1852. godine. Srpsku kulturu je zadužio izuzetnim prevodom „Staroga zavjeta“, izdanjima velikih srednjovekovnih pisaca, monografijama, studijama i kritikama, ali i uvođenjem obaveznog primerka za Narodnu biblioteku svake knjige objavljene u Srbiji. Bio je upravnik Narodne biblioteke, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu, tajnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predsednik Srpskog učenog društva, član Književnog odeljenja Matice srpske, inostrani član Imperatorske akademije nauka u Petrogradu.
Koliko dugujemo Dositeju Obradoviću, Vuku Stefanoviću Karadžiću, Petru II
Petroviću Njegošu, ništa manje ne dugujemo ni Đuri Daničiću, skromnom čoveku, izuzetnom naučniku i velikom rodoljubu – piše u saopštenju SANU.
Selekciona komisija koja odlučuje o srpskom predstavniku za filmsku nagradu Oskar, saopštiće svoju odluku, iz opravdanih razloga, 24. septembra
U Srbiji se dosta piše i izdaje, solidno se i čita – ali su prosečni tiraži mali. Takvi su onda i prihodi pisaca. Jedva da iko može da bude skroz „profesionalni“ pisac
Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu
Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti
Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve