img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

Repriza početka: „Bajaga i instruktori“, prve četiri decenije

22. april 2024, 08:27 T.S. (Dragan Ambrozić/Zorica Kojić)
Kultni album Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Kultni album "Pozitivna geografija" slavi svoj 40. rođendan
Copied

Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma

„Bajaga i instruktori“ su publici priredili, kako su sami rekli, „kopiju“ koncerta iz 1984. Uz kompletno odsviran album „Pozitivna geografija“, repertoar su činile i pesme koje je Bajaga napisao za svoj tada matični bend „Riblju čorbu“, kao i neke neobjavljene, a u tom periodu koncertno izvođene numere šaljivog karaktera.

Bend je tokom ovog meseca imao identično koncipirane koncerte i u Skoplju i Zagrebu.

Na sceni MTS dvorane se prvo pojavio klavijaturusta Saša Lokner i zasvirao uvodne taktove „Pustite me, druže“, a zatim i gitarista Žika Milenković, koji je podsetio da je na Loknerovom mestu pre 40 godina bio Kornelije Bata Kovač (1942-2022).

Kako je nastala „Pozitivna geografija“

Nameru da ponovi koncert star 40 godina Momčilo Bajagić Bajaga otkrio je upravo u ranijem intervjuu za „Vreme“.

“Taj koncert inače hoćemo da ponovimo, i to je ekskluzivna informacija – jer on nije bio običan nastup. Nismo mi ni imali tako puno stvari: izveli smo ceo prvi album i još par nekih mojih pesama za Čorbu, kao što je Kad hodaš, i nešto što sam pravio za Čolu, a Žika je imao pank verziju tada popularne i smešne kompozicije Ljupke Dimitrovske Ćibu Ćiba – on je to pevao u ženskom licu”, kazao je Bajaga.

„Prva pesma je bila Pustite me, druže, a od specijalnih efekata imali smo 10-15 velikih meteoroloških balona, koje smo kupili za sitnu lovu i na pesmi Mali slonovi dali zadatak tehničarima da ih sa loža odozgo bacaju u publiku – pa se ona malo igrala. Koncert je, inače, bio krcat i mislim da je stvarno čitava tadašnja beogradska rok scena bila na njemu. To imamo nameru da ponovimo i sad: otprilike, onako kako smo pričali sa Ganetom Pecikozom, biće to rekonstrukcija čitavog hepeninga i prilika da odsviramo ceo album Pozitivna geografija. Time počinje obeležavanje 40 godina Bajage i Instruktora”, dodao je legendarni muzičar.

Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Kako je napustio Čorbu

Tom prilikom, Bajaga je otkrio i kako je uopšte došlo do snimanja prvog albuma grupe „Bajaga i instruktori“, s obzirom na to da je za vreme njegovog stvaranja i dalje bio član „Riblje čorbe“.

„Riblja čorba je upravo otišla u London da miksuje album Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju pošto smo prethodno proveli dva meseca u Ljubljani gde smo ga snimili. Ostao sam u Beogradu da napravim koncert povodom izlaska mog albuma na kome je pisalo Bajaga – Pozitivna geografija, pošto tad još nisam imao Instruktore. Onda me je pozvao Dražen Vrdoljak iz Zagreba, rok kritičar i u to vreme muzički urednik programa u klubu Kulušić, da predloži da odsviramo desetak dana pre Beograda kod njih, čisto da probamo sve, i tako sam tamo imao prvi koncert kao Bajaga (ex-Riblja čorba) i bend. Tu je bilo možda 300 ljudi, ali je sve ispalo legendarno i već sledeći put smo u Zagrebu rasprodali dva Kulušića“.

Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Nakon početnih uspeha u Zagrebu, Bajaga se dao u organizovanje koncerta u Beogradu.

„A onda sam počeo sâm da organizujem koncert u Domu sindikata u Beogradu, planiran da se održi desetak dana kasnije (21. april 1984) – što je bilo jako stresno iskustvo za mene jer nismo imali nikakve sponzore i nikog da nam pomogne, osim lista Rock. Kad je došlo do toga da se štampaju plakati, što je bila njihova donacija, mene je pozvao njihov urednik Peca Popović da me pita šta treba da piše na njima – ali ja nisam imao ime benda, pa je na kraju on sam stavio Bajaga i Instruktori pozitivne geografije. Posle smo skratili samo na Bajaga i Instruktori“, zaključio je muzičar.

Opus Momčila Bajagića Bajage danas je već klasična vrednost kad je reč o savremenoj popularnoj muzici u regionu bivše Jugoslavije i šire. Na nekih desetak albuma rasprostrlo se mnogo numera koje svi znaju i vole, jer je ovaj autor tokom proteklih četrdeset godina stvorio definiciju kako gradska pop-rok pesma treba da zvuči.

Tagovi:

Godišnjica Momčilo Bajagić Bajaga Muzika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure