img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska kultura u Beogradu

Rečiti gest pažnje

02. oktobar 2002, 20:38 Sonja Ćirić
Copied

"Bilo je mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice", kaže Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje

Odlukom francuske vlade, Beograd je izabran za mesto sastanka direktora francuskih kulturnih centara Centralne i Istočne Evrope. U Beogradu je tri dana 48 direktora i visokih predstavnika francuskih kulturnih centara iz 25 zemalja odlučivalo o bitnim stvarima po strategiju kulturne saradnje svoje zemlje s državama u kojima rade. Izbor Beograda za domaćina nedvosmisleno pokazuje da će najviše pažnje biti posvećeno Srbiji. Ovom skupu borda predsedavao je gospodin Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje.

Čime je baš Beograd zaslužio da bude domaćin francuskoj kulturi, upitali smo gospodina Olivija Puavra D’ Arvora. „Bilo je, priznajem, mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da ovdašnjim prijateljima, vlasti i stanovnicima uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice.“ Osim ovog zvaničng razloga, postoje i lični motivi: „Prošle godine obišao sam više-manje sve zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju i uvideo da su stvari nešto složenije nego što su nam objašnjavali s TV-a. Najneočekivaniji utisak bio je da je za mnoge umetnike koje sam sreo Beograd ostao važno izvorište. Znam da Beograd tako doživljavaju čak i umetnici iz zemalja s kojima ste u proteklom periodu imali složene i mučne odnose. To svoje otkriće želeo sam da prenesem ljudima u drugim gradovima Evrope preko prisutnih na ovom skupu i da im omogućim da se i sami u to uvere. Želeo sam da asocijacija na reč Beograd tim ljudima bude, pored slika koje su u ovoj zemlji obeležile prethodne godine, i kultura. Mislim da je dovoljno da zaigrate na tu kartu, da insistirate na vašem stvaralaštvu, pa da Evropi otvorite Beograd. Tvrdim, da je za ovaj grad i ovu zemlju kultura presudna.“

EKSPANZIJA: Otkud ova ekspanzija francuske kulture u zemlju u kojoj francuski jezik nije dominantan, i zašto baš sad? „Dobar je trenutak. Kod vas se sada oseća pozitivan duh kao što se prošlih decenija osećao u nekim istočnim zemljama pa ste zato interesantni Evropi, što treba iskoristiti“, kaže gospodin Puavr D’ Arvor. Saradnja francuske i srpske kulture je, po njegovom mišljenju, prirodna i ona se podrazumeva zato što je „od svih evropskih zemalja Srbiji najbliža Francuska“. Ubeđen je da „bez obzira na različite poglede na situaciju poslednjih godina, u Parizu postoji velika naklonost ideji o vezi s Beogradom.“

Gospodin Puavr D’ Arvor ne negira da je politika utrla osnovu ideji o izraženijem prisustvu francuske kulture u ovim krajevima. On kaže da je ekipa u Francuskom kulturnom centru u Beogradu i ambasadi učinila mnogo da francuska kultura u Srbiji dostigne visok nivo. „Bez njihovih rezultata ne bih se usudio da krenem u posao koji smo upravo započeli ovim skupom.“ Gost iz Francuske je tokom boravka u Beogradu razgovarao s mnogima – direktorima institucija i pojedincima. On insistira na tome da se kaže kako su svi susreti bili njegova inicijativa i da su svi njegovi sagovornici „do kraja za saradnju“. S gospodinom Branislavom Lečićem, ministrom kulture, sreo se dvaput u jednom danu: „Prvo u njegovom kabinetu, a zatim u bioskopu, na premijeri filma u kome je ministar glumio“. Predstavnik francuske vlade je zadovoljan razgovorom. „Važno je da imate takve ljude na čelu institucije kulture, ljude koji znaju šta je umetnik, koji nisu samo administrativci. Iskreno, mislim da je gospodin Lečić vrlo otvoren za sve naše ponude i da je izuzetno zainteresovan za prave kontakte s Francuskom.“

ZRELOST: D’Arvor objašnjava da je pre 80 godina francuska vlada osnovala asocijaciju kako bi se bavila operativnim problemima ministarstva kulture. „Mi nismo glomazni, nezavisni smo, odlučujemo o podršci projektima i pojedincima kako bi se stvari što pre realizovale.“

Na skupu borda evropskih francuskih kulturnih centara dogovorene su turneje predstava, izložbi, baleta po regionu za iduću godinu. Dogovoreno je da počnu pripreme za dolazak važnih predstava i umetnika na idući Bitef i Bemus, uspostavljen je direktan kontakt s muzejima i s Centrom za kulturnu dekontaminaciju. Planirano je da iduća godina bude posvećena predstavljanju francuske kulture u Srbiji, a 2004. godine naše kulture – Francuskoj. „Centralni događaj prvog dela plana je trodnevna izložba, predstavljanje veze između Pariza i Beograda, najslikovitije rečeno: mešavina francusko-srpskih proizvoda. To će biti najočiglednija ilustracija razlike ovog našeg poduhvata od dosadašnje saradnje: ranije se radilo o uticaju francuske na vašu kulturu, a sad je reč i o primanju vaše kulture.“

Gospodin Puavr D’ Arvor kaže da je za tri beogradska dana mnogo naučio o ovdašnjoj kulturi i ljudima. „Imam utisak da su ovde ljudi zreli, nisu zaslepljeni veličinama, nemaju onu glupu fascinaciju bogatijom zemljom, mislim da su sigurni u sebe i veoma obavešteni. S vama može da se radi.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

01.februar 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure