img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska kultura u Beogradu

Rečiti gest pažnje

02. октобар 2002, 20:38 Sonja Ćirić
Copied

"Bilo je mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice", kaže Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje

Odlukom francuske vlade, Beograd je izabran za mesto sastanka direktora francuskih kulturnih centara Centralne i Istočne Evrope. U Beogradu je tri dana 48 direktora i visokih predstavnika francuskih kulturnih centara iz 25 zemalja odlučivalo o bitnim stvarima po strategiju kulturne saradnje svoje zemlje s državama u kojima rade. Izbor Beograda za domaćina nedvosmisleno pokazuje da će najviše pažnje biti posvećeno Srbiji. Ovom skupu borda predsedavao je gospodin Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje.

Čime je baš Beograd zaslužio da bude domaćin francuskoj kulturi, upitali smo gospodina Olivija Puavra D’ Arvora. „Bilo je, priznajem, mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da ovdašnjim prijateljima, vlasti i stanovnicima uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice.“ Osim ovog zvaničng razloga, postoje i lični motivi: „Prošle godine obišao sam više-manje sve zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju i uvideo da su stvari nešto složenije nego što su nam objašnjavali s TV-a. Najneočekivaniji utisak bio je da je za mnoge umetnike koje sam sreo Beograd ostao važno izvorište. Znam da Beograd tako doživljavaju čak i umetnici iz zemalja s kojima ste u proteklom periodu imali složene i mučne odnose. To svoje otkriće želeo sam da prenesem ljudima u drugim gradovima Evrope preko prisutnih na ovom skupu i da im omogućim da se i sami u to uvere. Želeo sam da asocijacija na reč Beograd tim ljudima bude, pored slika koje su u ovoj zemlji obeležile prethodne godine, i kultura. Mislim da je dovoljno da zaigrate na tu kartu, da insistirate na vašem stvaralaštvu, pa da Evropi otvorite Beograd. Tvrdim, da je za ovaj grad i ovu zemlju kultura presudna.“

EKSPANZIJA: Otkud ova ekspanzija francuske kulture u zemlju u kojoj francuski jezik nije dominantan, i zašto baš sad? „Dobar je trenutak. Kod vas se sada oseća pozitivan duh kao što se prošlih decenija osećao u nekim istočnim zemljama pa ste zato interesantni Evropi, što treba iskoristiti“, kaže gospodin Puavr D’ Arvor. Saradnja francuske i srpske kulture je, po njegovom mišljenju, prirodna i ona se podrazumeva zato što je „od svih evropskih zemalja Srbiji najbliža Francuska“. Ubeđen je da „bez obzira na različite poglede na situaciju poslednjih godina, u Parizu postoji velika naklonost ideji o vezi s Beogradom.“

Gospodin Puavr D’ Arvor ne negira da je politika utrla osnovu ideji o izraženijem prisustvu francuske kulture u ovim krajevima. On kaže da je ekipa u Francuskom kulturnom centru u Beogradu i ambasadi učinila mnogo da francuska kultura u Srbiji dostigne visok nivo. „Bez njihovih rezultata ne bih se usudio da krenem u posao koji smo upravo započeli ovim skupom.“ Gost iz Francuske je tokom boravka u Beogradu razgovarao s mnogima – direktorima institucija i pojedincima. On insistira na tome da se kaže kako su svi susreti bili njegova inicijativa i da su svi njegovi sagovornici „do kraja za saradnju“. S gospodinom Branislavom Lečićem, ministrom kulture, sreo se dvaput u jednom danu: „Prvo u njegovom kabinetu, a zatim u bioskopu, na premijeri filma u kome je ministar glumio“. Predstavnik francuske vlade je zadovoljan razgovorom. „Važno je da imate takve ljude na čelu institucije kulture, ljude koji znaju šta je umetnik, koji nisu samo administrativci. Iskreno, mislim da je gospodin Lečić vrlo otvoren za sve naše ponude i da je izuzetno zainteresovan za prave kontakte s Francuskom.“

ZRELOST: D’Arvor objašnjava da je pre 80 godina francuska vlada osnovala asocijaciju kako bi se bavila operativnim problemima ministarstva kulture. „Mi nismo glomazni, nezavisni smo, odlučujemo o podršci projektima i pojedincima kako bi se stvari što pre realizovale.“

Na skupu borda evropskih francuskih kulturnih centara dogovorene su turneje predstava, izložbi, baleta po regionu za iduću godinu. Dogovoreno je da počnu pripreme za dolazak važnih predstava i umetnika na idući Bitef i Bemus, uspostavljen je direktan kontakt s muzejima i s Centrom za kulturnu dekontaminaciju. Planirano je da iduća godina bude posvećena predstavljanju francuske kulture u Srbiji, a 2004. godine naše kulture – Francuskoj. „Centralni događaj prvog dela plana je trodnevna izložba, predstavljanje veze između Pariza i Beograda, najslikovitije rečeno: mešavina francusko-srpskih proizvoda. To će biti najočiglednija ilustracija razlike ovog našeg poduhvata od dosadašnje saradnje: ranije se radilo o uticaju francuske na vašu kulturu, a sad je reč i o primanju vaše kulture.“

Gospodin Puavr D’ Arvor kaže da je za tri beogradska dana mnogo naučio o ovdašnjoj kulturi i ljudima. „Imam utisak da su ovde ljudi zreli, nisu zaslepljeni veličinama, nemaju onu glupu fascinaciju bogatijom zemljom, mislim da su sigurni u sebe i veoma obavešteni. S vama može da se radi.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Fest

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Selektor Festa Dragan Jeličič: Spreman je program za Fest u oktobru

Dragan Jeličić, selektor Festa kaže da je program ovog festivala koji će biti u oktobru završen, dok će četiri filma tokom dvodnevnog Fest intra u februaru biti najava tog tek 53. a ne 55. Festa kao što bi trebalo da bude, da nije bilo „nedopustive pauze“ od dve i po godine

Država i film

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Država i struka na Zlatiboru i u Beogradu razjedinjeni o istom problemu

O istoj temi, o problemima savremene kinematografije, država je organizovala skup na Zlatiboru, a struka u Beogradu. Jasno je zašto nisu mogli zajedno

Beogradski festival

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Beograd film festival: Više od 20.000 gledalaca i rasprodate projekcije

Posle osam dana i 43 filma iz najnovije svetske produkcije, završen je prvi Beograd film festival sa više od 20.000 gledalaca

Niš

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Zašto je Nišu odjednom važna kultura

Grad Niš je za ovu godinu odvojio rekordnih 8 odsto, država mu zida Narodni muzej i Galeriju savremene umetnosti, najavljuju se razni programi...Zašto baš sad

Ukradena slika

Hapšenje

05.фебруар 2026. B. B.

Uhapšeni osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Uhapšeni su osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure