img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska kultura u Beogradu

Rečiti gest pažnje

02. oktobar 2002, 20:38 Sonja Ćirić
Copied

"Bilo je mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice", kaže Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje

Odlukom francuske vlade, Beograd je izabran za mesto sastanka direktora francuskih kulturnih centara Centralne i Istočne Evrope. U Beogradu je tri dana 48 direktora i visokih predstavnika francuskih kulturnih centara iz 25 zemalja odlučivalo o bitnim stvarima po strategiju kulturne saradnje svoje zemlje s državama u kojima rade. Izbor Beograda za domaćina nedvosmisleno pokazuje da će najviše pažnje biti posvećeno Srbiji. Ovom skupu borda predsedavao je gospodin Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje.

Čime je baš Beograd zaslužio da bude domaćin francuskoj kulturi, upitali smo gospodina Olivija Puavra D’ Arvora. „Bilo je, priznajem, mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da ovdašnjim prijateljima, vlasti i stanovnicima uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice.“ Osim ovog zvaničng razloga, postoje i lični motivi: „Prošle godine obišao sam više-manje sve zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju i uvideo da su stvari nešto složenije nego što su nam objašnjavali s TV-a. Najneočekivaniji utisak bio je da je za mnoge umetnike koje sam sreo Beograd ostao važno izvorište. Znam da Beograd tako doživljavaju čak i umetnici iz zemalja s kojima ste u proteklom periodu imali složene i mučne odnose. To svoje otkriće želeo sam da prenesem ljudima u drugim gradovima Evrope preko prisutnih na ovom skupu i da im omogućim da se i sami u to uvere. Želeo sam da asocijacija na reč Beograd tim ljudima bude, pored slika koje su u ovoj zemlji obeležile prethodne godine, i kultura. Mislim da je dovoljno da zaigrate na tu kartu, da insistirate na vašem stvaralaštvu, pa da Evropi otvorite Beograd. Tvrdim, da je za ovaj grad i ovu zemlju kultura presudna.“

EKSPANZIJA: Otkud ova ekspanzija francuske kulture u zemlju u kojoj francuski jezik nije dominantan, i zašto baš sad? „Dobar je trenutak. Kod vas se sada oseća pozitivan duh kao što se prošlih decenija osećao u nekim istočnim zemljama pa ste zato interesantni Evropi, što treba iskoristiti“, kaže gospodin Puavr D’ Arvor. Saradnja francuske i srpske kulture je, po njegovom mišljenju, prirodna i ona se podrazumeva zato što je „od svih evropskih zemalja Srbiji najbliža Francuska“. Ubeđen je da „bez obzira na različite poglede na situaciju poslednjih godina, u Parizu postoji velika naklonost ideji o vezi s Beogradom.“

Gospodin Puavr D’ Arvor ne negira da je politika utrla osnovu ideji o izraženijem prisustvu francuske kulture u ovim krajevima. On kaže da je ekipa u Francuskom kulturnom centru u Beogradu i ambasadi učinila mnogo da francuska kultura u Srbiji dostigne visok nivo. „Bez njihovih rezultata ne bih se usudio da krenem u posao koji smo upravo započeli ovim skupom.“ Gost iz Francuske je tokom boravka u Beogradu razgovarao s mnogima – direktorima institucija i pojedincima. On insistira na tome da se kaže kako su svi susreti bili njegova inicijativa i da su svi njegovi sagovornici „do kraja za saradnju“. S gospodinom Branislavom Lečićem, ministrom kulture, sreo se dvaput u jednom danu: „Prvo u njegovom kabinetu, a zatim u bioskopu, na premijeri filma u kome je ministar glumio“. Predstavnik francuske vlade je zadovoljan razgovorom. „Važno je da imate takve ljude na čelu institucije kulture, ljude koji znaju šta je umetnik, koji nisu samo administrativci. Iskreno, mislim da je gospodin Lečić vrlo otvoren za sve naše ponude i da je izuzetno zainteresovan za prave kontakte s Francuskom.“

ZRELOST: D’Arvor objašnjava da je pre 80 godina francuska vlada osnovala asocijaciju kako bi se bavila operativnim problemima ministarstva kulture. „Mi nismo glomazni, nezavisni smo, odlučujemo o podršci projektima i pojedincima kako bi se stvari što pre realizovale.“

Na skupu borda evropskih francuskih kulturnih centara dogovorene su turneje predstava, izložbi, baleta po regionu za iduću godinu. Dogovoreno je da počnu pripreme za dolazak važnih predstava i umetnika na idući Bitef i Bemus, uspostavljen je direktan kontakt s muzejima i s Centrom za kulturnu dekontaminaciju. Planirano je da iduća godina bude posvećena predstavljanju francuske kulture u Srbiji, a 2004. godine naše kulture – Francuskoj. „Centralni događaj prvog dela plana je trodnevna izložba, predstavljanje veze između Pariza i Beograda, najslikovitije rečeno: mešavina francusko-srpskih proizvoda. To će biti najočiglednija ilustracija razlike ovog našeg poduhvata od dosadašnje saradnje: ranije se radilo o uticaju francuske na vašu kulturu, a sad je reč i o primanju vaše kulture.“

Gospodin Puavr D’ Arvor kaže da je za tri beogradska dana mnogo naučio o ovdašnjoj kulturi i ljudima. „Imam utisak da su ovde ljudi zreli, nisu zaslepljeni veličinama, nemaju onu glupu fascinaciju bogatijom zemljom, mislim da su sigurni u sebe i veoma obavešteni. S vama može da se radi.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Pazar

31.maj 2026. S. Ć.

Mikser festival u Novom Pazaru: Zvuk „Novog svijeta“

Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave

Oktobarski salon

31.maj 2026. Sonja Ćirić

Oktobarski salon je u opasnosti, odgovorna je gradska vlast

Četiri meseca pre početka 61. Oktobarskog salona nisu počele pripreme ove najveće likovne manifestacije u državi, a budžet je umanjen četiri puta

Ekspo

30.maj 2026. S. Ć.

Konkurs za programe kulture Ekspa: Premije nisu male, a svi su pozvani

Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara

Intervju

29.maj 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Naša je obaveza da javno imenujemo ono što se dešava

Zašto opozicione stranke i ostali uporno ukazuju vlasti da ne radi po zakonu i kako treba, ako ih vlast ignoriše? Jovana Karaulić iz DS-a kaže da bi ćutanje značilo pristajanje na normalizaciju urušavanja institucija

Šabac

29.maj 2026. Sonja Ćirić

Okršaj u Šabačkom pozorištu: Zašto je prevremeno završena sezona

Po odluci direktorke, sezona Šabačkog pozorišta završena je mesec dana ranije navodno zbog rekonstrukcije bifea i foajea. Većina glumaca smatra da to nije pravi razlog

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure