
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
"Bilo je mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice", kaže Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje
Odlukom francuske vlade, Beograd je izabran za mesto sastanka direktora francuskih kulturnih centara Centralne i Istočne Evrope. U Beogradu je tri dana 48 direktora i visokih predstavnika francuskih kulturnih centara iz 25 zemalja odlučivalo o bitnim stvarima po strategiju kulturne saradnje svoje zemlje s državama u kojima rade. Izbor Beograda za domaćina nedvosmisleno pokazuje da će najviše pažnje biti posvećeno Srbiji. Ovom skupu borda predsedavao je gospodin Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje.
Čime je baš Beograd zaslužio da bude domaćin francuskoj kulturi, upitali smo gospodina Olivija Puavra D’ Arvora. „Bilo je, priznajem, mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da ovdašnjim prijateljima, vlasti i stanovnicima uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice.“ Osim ovog zvaničng razloga, postoje i lični motivi: „Prošle godine obišao sam više-manje sve zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju i uvideo da su stvari nešto složenije nego što su nam objašnjavali s TV-a. Najneočekivaniji utisak bio je da je za mnoge umetnike koje sam sreo Beograd ostao važno izvorište. Znam da Beograd tako doživljavaju čak i umetnici iz zemalja s kojima ste u proteklom periodu imali složene i mučne odnose. To svoje otkriće želeo sam da prenesem ljudima u drugim gradovima Evrope preko prisutnih na ovom skupu i da im omogućim da se i sami u to uvere. Želeo sam da asocijacija na reč Beograd tim ljudima bude, pored slika koje su u ovoj zemlji obeležile prethodne godine, i kultura. Mislim da je dovoljno da zaigrate na tu kartu, da insistirate na vašem stvaralaštvu, pa da Evropi otvorite Beograd. Tvrdim, da je za ovaj grad i ovu zemlju kultura presudna.“
EKSPANZIJA: Otkud ova ekspanzija francuske kulture u zemlju u kojoj francuski jezik nije dominantan, i zašto baš sad? „Dobar je trenutak. Kod vas se sada oseća pozitivan duh kao što se prošlih decenija osećao u nekim istočnim zemljama pa ste zato interesantni Evropi, što treba iskoristiti“, kaže gospodin Puavr D’ Arvor. Saradnja francuske i srpske kulture je, po njegovom mišljenju, prirodna i ona se podrazumeva zato što je „od svih evropskih zemalja Srbiji najbliža Francuska“. Ubeđen je da „bez obzira na različite poglede na situaciju poslednjih godina, u Parizu postoji velika naklonost ideji o vezi s Beogradom.“
Gospodin Puavr D’ Arvor ne negira da je politika utrla osnovu ideji o izraženijem prisustvu francuske kulture u ovim krajevima. On kaže da je ekipa u Francuskom kulturnom centru u Beogradu i ambasadi učinila mnogo da francuska kultura u Srbiji dostigne visok nivo. „Bez njihovih rezultata ne bih se usudio da krenem u posao koji smo upravo započeli ovim skupom.“ Gost iz Francuske je tokom boravka u Beogradu razgovarao s mnogima – direktorima institucija i pojedincima. On insistira na tome da se kaže kako su svi susreti bili njegova inicijativa i da su svi njegovi sagovornici „do kraja za saradnju“. S gospodinom Branislavom Lečićem, ministrom kulture, sreo se dvaput u jednom danu: „Prvo u njegovom kabinetu, a zatim u bioskopu, na premijeri filma u kome je ministar glumio“. Predstavnik francuske vlade je zadovoljan razgovorom. „Važno je da imate takve ljude na čelu institucije kulture, ljude koji znaju šta je umetnik, koji nisu samo administrativci. Iskreno, mislim da je gospodin Lečić vrlo otvoren za sve naše ponude i da je izuzetno zainteresovan za prave kontakte s Francuskom.“
ZRELOST: D’Arvor objašnjava da je pre 80 godina francuska vlada osnovala asocijaciju kako bi se bavila operativnim problemima ministarstva kulture. „Mi nismo glomazni, nezavisni smo, odlučujemo o podršci projektima i pojedincima kako bi se stvari što pre realizovale.“
Na skupu borda evropskih francuskih kulturnih centara dogovorene su turneje predstava, izložbi, baleta po regionu za iduću godinu. Dogovoreno je da počnu pripreme za dolazak važnih predstava i umetnika na idući Bitef i Bemus, uspostavljen je direktan kontakt s muzejima i s Centrom za kulturnu dekontaminaciju. Planirano je da iduća godina bude posvećena predstavljanju francuske kulture u Srbiji, a 2004. godine naše kulture – Francuskoj. „Centralni događaj prvog dela plana je trodnevna izložba, predstavljanje veze između Pariza i Beograda, najslikovitije rečeno: mešavina francusko-srpskih proizvoda. To će biti najočiglednija ilustracija razlike ovog našeg poduhvata od dosadašnje saradnje: ranije se radilo o uticaju francuske na vašu kulturu, a sad je reč i o primanju vaše kulture.“
Gospodin Puavr D’ Arvor kaže da je za tri beogradska dana mnogo naučio o ovdašnjoj kulturi i ljudima. „Imam utisak da su ovde ljudi zreli, nisu zaslepljeni veličinama, nemaju onu glupu fascinaciju bogatijom zemljom, mislim da su sigurni u sebe i veoma obavešteni. S vama može da se radi.“

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve