img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska kultura u Beogradu

Rečiti gest pažnje

02. oktobar 2002, 20:38 Sonja Ćirić
Copied

"Bilo je mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice", kaže Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje

Odlukom francuske vlade, Beograd je izabran za mesto sastanka direktora francuskih kulturnih centara Centralne i Istočne Evrope. U Beogradu je tri dana 48 direktora i visokih predstavnika francuskih kulturnih centara iz 25 zemalja odlučivalo o bitnim stvarima po strategiju kulturne saradnje svoje zemlje s državama u kojima rade. Izbor Beograda za domaćina nedvosmisleno pokazuje da će najviše pažnje biti posvećeno Srbiji. Ovom skupu borda predsedavao je gospodin Olivije Puavr D’ Arvor, predsednik AFAA-e, Francuske asocijacije za umetničko delovanje.

Čime je baš Beograd zaslužio da bude domaćin francuskoj kulturi, upitali smo gospodina Olivija Puavra D’ Arvora. „Bilo je, priznajem, mnogo kandidata, ali smo se odlučili za Beograd zato što želimo da ovdašnjim prijateljima, vlasti i stanovnicima uputimo direktnu poruku da je vaš grad važan deo sadašnje evropske kulturne slagalice.“ Osim ovog zvaničng razloga, postoje i lični motivi: „Prošle godine obišao sam više-manje sve zemlje koje su činile bivšu Jugoslaviju i uvideo da su stvari nešto složenije nego što su nam objašnjavali s TV-a. Najneočekivaniji utisak bio je da je za mnoge umetnike koje sam sreo Beograd ostao važno izvorište. Znam da Beograd tako doživljavaju čak i umetnici iz zemalja s kojima ste u proteklom periodu imali složene i mučne odnose. To svoje otkriće želeo sam da prenesem ljudima u drugim gradovima Evrope preko prisutnih na ovom skupu i da im omogućim da se i sami u to uvere. Želeo sam da asocijacija na reč Beograd tim ljudima bude, pored slika koje su u ovoj zemlji obeležile prethodne godine, i kultura. Mislim da je dovoljno da zaigrate na tu kartu, da insistirate na vašem stvaralaštvu, pa da Evropi otvorite Beograd. Tvrdim, da je za ovaj grad i ovu zemlju kultura presudna.“

EKSPANZIJA: Otkud ova ekspanzija francuske kulture u zemlju u kojoj francuski jezik nije dominantan, i zašto baš sad? „Dobar je trenutak. Kod vas se sada oseća pozitivan duh kao što se prošlih decenija osećao u nekim istočnim zemljama pa ste zato interesantni Evropi, što treba iskoristiti“, kaže gospodin Puavr D’ Arvor. Saradnja francuske i srpske kulture je, po njegovom mišljenju, prirodna i ona se podrazumeva zato što je „od svih evropskih zemalja Srbiji najbliža Francuska“. Ubeđen je da „bez obzira na različite poglede na situaciju poslednjih godina, u Parizu postoji velika naklonost ideji o vezi s Beogradom.“

Gospodin Puavr D’ Arvor ne negira da je politika utrla osnovu ideji o izraženijem prisustvu francuske kulture u ovim krajevima. On kaže da je ekipa u Francuskom kulturnom centru u Beogradu i ambasadi učinila mnogo da francuska kultura u Srbiji dostigne visok nivo. „Bez njihovih rezultata ne bih se usudio da krenem u posao koji smo upravo započeli ovim skupom.“ Gost iz Francuske je tokom boravka u Beogradu razgovarao s mnogima – direktorima institucija i pojedincima. On insistira na tome da se kaže kako su svi susreti bili njegova inicijativa i da su svi njegovi sagovornici „do kraja za saradnju“. S gospodinom Branislavom Lečićem, ministrom kulture, sreo se dvaput u jednom danu: „Prvo u njegovom kabinetu, a zatim u bioskopu, na premijeri filma u kome je ministar glumio“. Predstavnik francuske vlade je zadovoljan razgovorom. „Važno je da imate takve ljude na čelu institucije kulture, ljude koji znaju šta je umetnik, koji nisu samo administrativci. Iskreno, mislim da je gospodin Lečić vrlo otvoren za sve naše ponude i da je izuzetno zainteresovan za prave kontakte s Francuskom.“

ZRELOST: D’Arvor objašnjava da je pre 80 godina francuska vlada osnovala asocijaciju kako bi se bavila operativnim problemima ministarstva kulture. „Mi nismo glomazni, nezavisni smo, odlučujemo o podršci projektima i pojedincima kako bi se stvari što pre realizovale.“

Na skupu borda evropskih francuskih kulturnih centara dogovorene su turneje predstava, izložbi, baleta po regionu za iduću godinu. Dogovoreno je da počnu pripreme za dolazak važnih predstava i umetnika na idući Bitef i Bemus, uspostavljen je direktan kontakt s muzejima i s Centrom za kulturnu dekontaminaciju. Planirano je da iduća godina bude posvećena predstavljanju francuske kulture u Srbiji, a 2004. godine naše kulture – Francuskoj. „Centralni događaj prvog dela plana je trodnevna izložba, predstavljanje veze između Pariza i Beograda, najslikovitije rečeno: mešavina francusko-srpskih proizvoda. To će biti najočiglednija ilustracija razlike ovog našeg poduhvata od dosadašnje saradnje: ranije se radilo o uticaju francuske na vašu kulturu, a sad je reč i o primanju vaše kulture.“

Gospodin Puavr D’ Arvor kaže da je za tri beogradska dana mnogo naučio o ovdašnjoj kulturi i ljudima. „Imam utisak da su ovde ljudi zreli, nisu zaslepljeni veličinama, nemaju onu glupu fascinaciju bogatijom zemljom, mislim da su sigurni u sebe i veoma obavešteni. S vama može da se radi.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Preporuka

14.april 2026. Sonja Ćirić

Srna, nov književni uzor devojkama u dvadesetim

Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima

Zrenjanin

13.april 2026. S. Ć.

Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture

Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure