img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip – Ranx – Integral (Makondo, 2015)

Ravnodušnost apokalipse

16. decembar 2015, 14:34 Zoran Đukanović
Copied

Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Prema nasilju, seksu, levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara

Ranx je android, nastao od jedne mašine za fotokopiranje kojoj je studelinkvent (spoj studenta i delinkventa!), terorista, odnosno član pokreta koji je kriminalizovan, dodao bioelektronske elemente (reč je, naravno, o mekgafinu, pokretaču zapleta), te „otud“ Ranx može da se drogira, pije, jede i vodi ljubav. Usled povrede glave, potenciometar za agresivnost mu je slomljen, pa je, eto gle, intenzitet ostao na najvišem nivou. Ranx je robot-siroče, pošto mu je tvorac ubijen s devojkom u policijskoj raciji. Zaplet je obavio svoju funkciju i ovaj robotski ološ s otvorenim električnim mozgom i odšrafljenim gornjim delom lobanje može da krene u politički nekorektne avanture.

Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Svakako u pogledu nasilja i seksa, da počnemo od očiglednog. Prema levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… Ranxa nije lako prevoditi, potrebno je napora da se njegov sleng i bezobraština ne osiromaše. U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Alanfordovski crni humor ovde je doveden do paroksizma. Agresija je oblik normalnosti u komunikaciji u svetu kojim Ranx hodi. Nasilje, od fizičkog do verbalnog, toliko je preterano da ono prestaje da bude nasilje u doslovnom smislu i postaje neka vrsta torte bačene u lice čitaoca. Bacanje čitaocu u lice izazova da se prenerazi, užasne i ostane hipnotisan fascinantnim vizuelnim košmarom u koji ga ovaj strip uvlači. Subverzija kodova svakodnevice je potpuna. Ranx svoju žestinu povlači iz najžešćih tradicija strip andergraunda, tek koju deceniju ranije uspostavljenih.

Kiborg pank antijunak u izopačenom svetu jedan je od najnasilnijih junaka u svetu stripa. Ima tri ugrađena stimulansa, agresiju, ljubav i ravnodušnost. Zar ne liči veoma na ljude? Odnos između polova je potpuno nihilistički. Žene su ništa manje brutalne, ako ne i brutalnije od muškaraca. Zanimljiv je parodični aspekt seksualne eksploatacije muškog tela od strane žena. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara stripa.

Dakle, šta je toliko fascinantno u Ranxu? Ravnodušnost apokalipse u kojoj se svet našao. Predizajniranost nasilja koje nas zapanjuje i fascinira. Pekinpoova (Sam Peckinpah) Divlja horda može nekome da zaizgleda pomalo kao patetični moralizam penzionera spram cinične brutalnosti Ranxa. Svet je potpuno bez vrednosti. Njih su zamenili nasilje i cinizam koji svojom hipertrofiranošću zadobijaju parodični efekat.

Crtač ovog stripa Gaetano Liberatore dovodi objekte i figure koje predstavlja do njihovih krajnjih limita. Liberatore je fasciniran ljudskim telom, tkivom i teksturom stvari. On je opsednut deformitetima i bizarnim efektima koji iz njih proističu. Presijavanja, maniristička perverznost i iznad svega – teksture. Teksture mermernih zidova i stubova, istrošenih tkanina, nagrizenost tela i deformiteti – ekstravagantna dekadencija. Liberatore je vrhunski dizajner. Prizor prosto nestaje u lavirintu dizajna. Liberatore je majstor oneobičenih pokreta, specifičnog govora tela njegovih karaktera. Majstor je kostimografije i scenografije, artificijelnih tekstura. Neobičnih kolora i dočaravanja različitih materijala. A sve poseduje izvesnu patinu koja ne oduzima, nego dodaje dekadentnom stripskom glamuru Ranxa. Odlično je „uhvatio“ neke tipove supkultura odevanja, postpanka pre svega. Slika Italiju izokrenutu u ogledalu. Svet je potpuno pervertirano mesto za život, a svako novo lice koje nam taj svet okreće, još je pervertiranije od prethodnog. A Ranx je samo metafora primalnosti ponašanja. Brutalan je, no ipak nešto manje blaziran od ljudi koji ga okružuju. On nema drugih i trećih misli.

Liberatore se formirao u vreme radikalizma i subverzije u stripu. Na način najžešćeg andergraund stripa Ranx razara norme ponašanja izrugujući se, nemilosrdno provocirajući. Ranx se ne bavi banalnošću zla nego blaziranošću zla, zlo je u njemu campy, a blaziranost je cool. Sve ostalo izmiče našim kriterijumima. Dekadencija je opšta. Svet je ljigav, beskrupulozan i zao, ali zato glamurozan. Svi su zli.

Ranx je fascinantno iskustvo, potpuno šokantno u dva pogleda: nasilje i perverzija, s jedne strane, i fascinantan vizuelni svet, s druge, koji je u toj meri retko ko u ukupnoj istoriji stripa uspeo da dostigne. Upravo spoj, potpuna sraslost ta dva šoka čini ovaj strip nezaboravnim. Ranx je i trijumf kostimografije i arhitekture, uopšte – integralnog dizajna. Jednom viđen, Ranx je strip koji je nemoguće zaboraviti, trenutno ostaje urezan u ključne prizore iz istorije stripske reprezentacije sveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure