Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Prema nasilju, seksu, levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara
Ranx je android, nastao od jedne mašine za fotokopiranje kojoj je studelinkvent (spoj studenta i delinkventa!), terorista, odnosno član pokreta koji je kriminalizovan, dodao bioelektronske elemente (reč je, naravno, o mekgafinu, pokretaču zapleta), te „otud“ Ranx može da se drogira, pije, jede i vodi ljubav. Usled povrede glave, potenciometar za agresivnost mu je slomljen, pa je, eto gle, intenzitet ostao na najvišem nivou. Ranx je robot-siroče, pošto mu je tvorac ubijen s devojkom u policijskoj raciji. Zaplet je obavio svoju funkciju i ovaj robotski ološ s otvorenim električnim mozgom i odšrafljenim gornjim delom lobanje može da krene u politički nekorektne avanture.
Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Svakako u pogledu nasilja i seksa, da počnemo od očiglednog. Prema levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… Ranxa nije lako prevoditi, potrebno je napora da se njegov sleng i bezobraština ne osiromaše. U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Alanfordovski crni humor ovde je doveden do paroksizma. Agresija je oblik normalnosti u komunikaciji u svetu kojim Ranx hodi. Nasilje, od fizičkog do verbalnog, toliko je preterano da ono prestaje da bude nasilje u doslovnom smislu i postaje neka vrsta torte bačene u lice čitaoca. Bacanje čitaocu u lice izazova da se prenerazi, užasne i ostane hipnotisan fascinantnim vizuelnim košmarom u koji ga ovaj strip uvlači. Subverzija kodova svakodnevice je potpuna. Ranx svoju žestinu povlači iz najžešćih tradicija strip andergraunda, tek koju deceniju ranije uspostavljenih.
Kiborg pank antijunak u izopačenom svetu jedan je od najnasilnijih junaka u svetu stripa. Ima tri ugrađena stimulansa, agresiju, ljubav i ravnodušnost. Zar ne liči veoma na ljude? Odnos između polova je potpuno nihilistički. Žene su ništa manje brutalne, ako ne i brutalnije od muškaraca. Zanimljiv je parodični aspekt seksualne eksploatacije muškog tela od strane žena. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara stripa.
Dakle, šta je toliko fascinantno u Ranxu? Ravnodušnost apokalipse u kojoj se svet našao. Predizajniranost nasilja koje nas zapanjuje i fascinira. Pekinpoova (Sam Peckinpah) Divlja horda može nekome da zaizgleda pomalo kao patetični moralizam penzionera spram cinične brutalnosti Ranxa. Svet je potpuno bez vrednosti. Njih su zamenili nasilje i cinizam koji svojom hipertrofiranošću zadobijaju parodični efekat.
Crtač ovog stripa Gaetano Liberatore dovodi objekte i figure koje predstavlja do njihovih krajnjih limita. Liberatore je fasciniran ljudskim telom, tkivom i teksturom stvari. On je opsednut deformitetima i bizarnim efektima koji iz njih proističu. Presijavanja, maniristička perverznost i iznad svega – teksture. Teksture mermernih zidova i stubova, istrošenih tkanina, nagrizenost tela i deformiteti – ekstravagantna dekadencija. Liberatore je vrhunski dizajner. Prizor prosto nestaje u lavirintu dizajna. Liberatore je majstor oneobičenih pokreta, specifičnog govora tela njegovih karaktera. Majstor je kostimografije i scenografije, artificijelnih tekstura. Neobičnih kolora i dočaravanja različitih materijala. A sve poseduje izvesnu patinu koja ne oduzima, nego dodaje dekadentnom stripskom glamuru Ranxa. Odlično je „uhvatio“ neke tipove supkultura odevanja, postpanka pre svega. Slika Italiju izokrenutu u ogledalu. Svet je potpuno pervertirano mesto za život, a svako novo lice koje nam taj svet okreće, još je pervertiranije od prethodnog. A Ranx je samo metafora primalnosti ponašanja. Brutalan je, no ipak nešto manje blaziran od ljudi koji ga okružuju. On nema drugih i trećih misli.
Liberatore se formirao u vreme radikalizma i subverzije u stripu. Na način najžešćeg andergraund stripa Ranx razara norme ponašanja izrugujući se, nemilosrdno provocirajući. Ranx se ne bavi banalnošću zla nego blaziranošću zla, zlo je u njemu campy, a blaziranost je cool. Sve ostalo izmiče našim kriterijumima. Dekadencija je opšta. Svet je ljigav, beskrupulozan i zao, ali zato glamurozan. Svi su zli.
Ranx je fascinantno iskustvo, potpuno šokantno u dva pogleda: nasilje i perverzija, s jedne strane, i fascinantan vizuelni svet, s druge, koji je u toj meri retko ko u ukupnoj istoriji stripa uspeo da dostigne. Upravo spoj, potpuna sraslost ta dva šoka čini ovaj strip nezaboravnim. Ranx je i trijumf kostimografije i arhitekture, uopšte – integralnog dizajna. Jednom viđen, Ranx je strip koji je nemoguće zaboraviti, trenutno ostaje urezan u ključne prizore iz istorije stripske reprezentacije sveta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću
Država nije iskoristila pravo preče kupovine, pa je Palata Albanija nedavno prodata privatniku. U skorije vreme, isto se desilo i Geneks kuli i Staroj šećerani
U peticiji kojom se traži ukidanje odluke da predstavnik Srbije na Bijenalu u Veneciji bude Predrag Đaković za koga ovdašnja javnost ne zna, piše da je Komisija zloupotrebila svoju nadležnost
Koji je to požar očekivala uprava Narodnog pozorišta kada je upozorila glumce da je foaje, u kome su zakazali štrajk upozorenja, deo protivpožarnog koridora
U Kapetan Mišinoj 6a nalazi se jedna od najlepših zgrada Beograda. U njoj je već 15 godina UK Parobrod, gde se održava izložba povodom dva jubileja: Parobroda i sto godina od nastanka zgrade
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!