img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neki novi muzeji

Poslužite se!

19. oktobar 2016, 19:11 Jovana Prešić
Copied

Muzej slatkog u Kraljevu biće novi u grupi onih koji svuda po svetu čuvaju retke i neuobičajene vrednosti naših života

Prošla su vremena kada je muzej podrazumijevao samo fino čuvana umjetnička djela ili starine u staklenim vitrinama, sve češće se čuje o nesvakidašnjim postavkama koje umjesto klasičnih eksponata imaju, na prvi pogled, banalne predmete, koji predstavljaju običaje, pa čak i emocije. Zbog toga nije iznenadila nedavna informacija da će u Kraljevu, u Kući porodice Cvetić, biti otvoren Muzej slatkog.

Slatko je, ako neko ne zna, tradicionalna srpska poslastica. Pravi se ukuvavanjem voća, nekih vrsta povrća ili latica cvijetova u šećernom rastvoru velike koncentracije. Marina Lukić Cvetić, istoričarka umjetnosti i incijatorka ovog projekta, predstavljajući buduću zbirku muzeja na manifestaciji „Dani evropske baštine“, kaže da je „slatko obavezno posluživano, pre kafe, u srpskim gradovima tokom više od 200 godina. Bilo je prvo posluženje za početak dana, služilo se uz svaku kafu, uzimalo se kada u kući eventualno nije bilo kolača, ali pre svega služeno je gostima i bilo je znak dobrodošlice i gostoprimstva.“ Porodična kuća Cvetić je zidana početkom prošlog vijeka. Zamišljeno je da u salonu, u kojem se slatko čuva tik pored dunja na ormaru starom više od stotinu godina, bude predstavljena i kolekcija posuđa, poslužavnika, uštirkanih šustikli i svega što je vezano za slatko, koje će, podrazumijeva se, biti posluživano posjetiocima u znak dobrodošlice. „Služenje slatkog u našoj kući simbolizuje odnos prema bližnjima, u širem kontekstu odnos prema celokupnom okruženju, prema vrednostima jednog zdravog građanskog društva i kulturnim tekovinama“, objasnila je koordinatorka projekta dr Lidija Cvetić.

U Srbiji, koja je deficitarna sa muzejima, moglo bi se reći da ovakvi, neuobičajeni muzeji nisu retkost. Možda najpoznatiji među njima je Muzej hleba. Nalazi se u Pećincima u Sremu, jedan je od prvih privatnih muzeja u Srbiji, i nastao je prije deset godina kao životno djelo slikara Slobodana Jeremića – Jeremije. U postavci je više od 2000 eksponata koji pričaju o hljebu i načinu na koji se on dobijao u Srbiji nekada, o njegovom značaju i simbolici, ali i o ljudima, običajima, načinu života u prošlosti. Najstarija izložena oruđa za obradu zemlje potiču iz rimskog doba, a izloženi su i eksponati koji su i dalje funkcionalni, pa ih je moguće vidjeti pri radu. Tu su i arhaični žrvnji za drobljenje pšenice, sita, grnčarije, posude za čuvanje žita, volovski ramovi, amovi, seoska kola, zimske saonice, te stotinak obrednih hljebova.

Ovog maja u Pančevu je otvoren Muzej pivarstva „Đorđe Vajfert“ na 9000 kvadratnih metara stare Fabrike piva. Postavku čine pogoni fabrike, Kula pivare koju je gradio sam Vajfert, mlin i instalacije koje su prilikom otvaranja muzeja smatrane sekundarnom sirovinom. Muzej vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu osnovan je prije 16 godina u nekadašnjim vinskom podrumu zgrade Poljoprivredne škole, sazidane početkom prošlog veka u provansalskom stilu, i smatra se obaveznim toponimom ovog kraja. Među najneobičnijima među neobičnima smatra se Muzej detinjstva, desetogodišnji umjetnički projekat Vladimira Perića čiju postavku čini skup održanih izložbi na kojima su predstavljene igračke, fotografije i sve ostalo što asocira na djetinjstvo.

Po svijetu ovakvi neklasični muzeji nisu rijetka pojava. U Muzeju senfa u američkoj državi Viskonsin izloženo je više od pet hiljada teglica ovog začina, pored istorijskih predmeta vezanih za njega. Muzej krompira moguće je posjetiti na bar dva kontinenta, a muzejska postavka u čast sirćeta u Južnoj Dakoti životni je projekat samoproklamovanog „Čovjeka Sirćeta“ koji je život posvetio traganju za predmetima vezanim za ovaj začin. U japanskoj Jokohami moguće je istražiti kako je ramen, supa sa nudlama kineskog porijekla, postala japansko nacionalno jelo, dok u Južnoj Koreji postoji muzej posvećen edukovanju posjetilaca o značaju kimčija, nacionalnog jela, u tradicionalnoj kulturi.

Osim ovih koji slave hranu, postoje i muzeji koji upozoravaju na njena štetna dejstva. Kada je Amerikanac Len Foli slučajno u jakni pronašao big mek kupljen prethodne godine i shvatio da su ukus i miris ostali nepromijenjeni, odlučio je da online izloži slične primere i na taj način poduči ljude šta ne bi trebalo da konzumiraju. Londonski muzej hrane, koji istina više ne postoji zato što je otvoren samo na nekoliko mjeseci, iscrpno se bavio istorijom, umjetnošću i čulnim doživljajem hrane. U jednoj od pet prostorija na dva sprata muzeja, uz asistenciju masažnih fotelja, slika i detaljnih objašnjenja, posetioci su mogli da dožive kako se hrana „osjeća“ dok prolazi kroz probavni sistem. Brojni umjetnički radovi nastali kao rezultat bavljenja hranom bili su velika atrakcija, a najviše pažnje je privlačila klimatizovana prostorija sa 250 živih leptira, čime je isticana važnost insekata u prehrambenom lancu.

U Zagrebu postoji Muzej prekinutih veza, u kome su izloženi lični predmeti – ploče, fotografije, džemper… – a ostavljali su ih oni koji odlaze kod onog koji ostaje. Uz svaki eksponat je kratak opis o predmetu, o vezi koja je nekad bila lijepa. Prije pet godina ovaj muzej je dobio prestižnu Nagradu „Kenet Hadson“ kao najinovativniji muzej u Evropi. Izložba iz njegove kolekcije gostovala je prije nekoliko godina i u Beogradu.

Pitanje za kraj: ako je muzej – bez obzira šta prikuplja, čuva, proučava i prikazuje – uvijek muzej, u čemu je razlika između klasičnih i neuobičajenih?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure