img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Plava soba, Artur Šnicler

26. новембар 2003, 23:10 Ivan Medenica
Copied

Muško-ženski odnosi

JDP; Režija: Alisa Stojanović; Igraju: Vanja Ejdus i Boris Milivojević

Krajnje je vreme da Alisa Stojanović režira Šniclera: nekoliko godina posle inscenacije komada Bliže Patrika Marbera, rediteljka odlučuje da, na istoj sceni (Teatar „Bojan Stupica“), postavi još jednu savremenu repliku na dramsko delo velikog austrijskog pisca; reč je o drami Plava soba Dejvida Hera. Ali, za razliku od Marbera, čija je drama samo slobodna „varijacija na temu“ Šniclerovih komada o višestrukim erotsko-emotivnim kombinacijama u jednom zatvorenom krugu, Her piše direktnu repliku čuvene Vrteške. Njegova Plava soba se takođe sastoji od deset ljubavničkih susreta, sa pet muških i pet ženskih likova od kojih se jedan uvek ponavlja i u narednoj epizodi da bi se u desetoj, pojavljivanjem lika iz prve, zatvorilo ovo erotsko kolo (što je drugi srpski prevod komada Vrteška). Sličnost se ne nalazi samo u kompoziciji priče već i u postavci likova: socijalna diferencijacija i psihološki odnosi među likovima takođe odgovaraju orkestraciji likova iz Vrteške, uz ogradu da je reč o savremenom miljeu.

A, u čemu je razlika? Reklo bi se da se osnovna razlika nalazi u tome što ova dva dela nastaju u bitno različitim umetničkim i društvenim kontekstima, te da zbog toga razvijaju i drugu vrstu osećajnosti. U okruženju u kome stvara Artur Šnicler – bečki fin de siècle – njegovo delo je provokativno, originalno, ali i u saglasju s duhom vremena, i to kako na planu forme (razbijanje jedinstva radnje), tako i na tematsko-značenjskom planu (objektivna, cinična, opora, na momente i rezignirana obrada muško-ženskih odnosa, s naglaskom na otkrivanju nagonskog i podsvesnog).

U današnjem kontekstu, u kome je ova tema već uveliko razložena na sastavne delove, teško da se mogu pronaći neki novi, uznemirujući sadržaji: zato nam se komad Plava soba prikazuje samo kao niz uverljivih i prepoznatljivih situacija iz savremenih muško-ženskih odnosa i ništa više od toga. Jedan od retkih opštih uvida koji pruža ova drama i koji, kao takav, predstavlja neki integracioni faktor na planu značenja, sastoji se u prikazu muškaraca (Političar i Dramski pisac) kao nezrelih i narcisoidnih, sklonih projekcijama i manipulacijama, i žena (Udata žena i Manekenka) kao psihološki i etički celovitijih bića; ovaj zaključak se, uostalom, uklapa u stav da u Herovim dramama samo ženski likovi „vide i prihvataju svet onakvim kakav on jeste“.

U predstavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta (Teatar „Bojan Stupica“), rediteljka Alisa Stojanović i glumci Vanja Ejdus i Boris Milivojević kretali su se u okviru onih, ne mnogo širokih mogućnosti koje im je pružao Herov tekst, uz blago i ne potpuno dosledno žanrovsko skretanje u pravcu komedije. Taj komički ton, koji je na momente bio prenaglašen, prevashodno se osećao u igri Borisa Milivojevića: iako su njegovi likovi, u osnovi, dramski diferencirani (od lukavog i obazrivog Taksiste do ranjivog i ekscentričnog Aristokrate), ipak svi mogu da se svedu na prepoznatljiv komični tip koji iz milošte zovemo „dete-kreten“, a koji veoma podseća na Milivojevićevu popularnu ulogu iz predstave Šine. Za razliku od svog partnera, Vanja Ejdus je oštrije dramski diferencirala pet ženskih likova, postižući u njihovoj intrepretaciji različite domete: od veoma dobre uloge odlučne i oštre Glumice do klišetizirane predstave o „francuskoj sobarici“.

Jedna od retkih rediteljskih intervencija javlja se na kraju predstave: za razliku od šniclerovskog zatvaranja kruga, koje preuzima i Her, Alisa Stojanović se opredelila da komad završi tako što će, u poslednjoj epizodi, spojiti dva lika u jedan (Glumicu i Devojku) i tako pokazati da je ovde „podela uloga“ krajnje relativna, da je reč o univerzalnoj muško-ženskoj priči, a možda i to da ljubavni odnosi sadrže i nešto od teatarske igre. Kao potpora za značenje koje se ovde naslućuje može da posluži još jedno rešenje – scena isprobavanja perika kojom se predstava i završava. U svakom slučaju, ovo značenjsko „poentiranje“ nije bilo nužno, jer se isti zaključak izvodi i iz Herove/Šniclerove kružne dramaturgije.

Poslednje, ali ne i najmanje važno – veoma uspelu scenografiju osmislio je naš poznati vajar Mrđan Bajić. Reč je o jednom „scenskom objektu“, koji svojim svedenim, apstraktnim, asimetričnim i monumentalnim linijama/dimenzijama vrlo podseća na Bajićeve skulptorske radove, ali čija se vrednost ne završava samo na ovom, čisto likovnom planu. Pored autonomne likovne vrednosti, ovaj „objekat“ ima i teatarski značaj, jer se on, tokom predstave, „razglobljuje“ u različitim pravcima, stvarajući tako različite scenske prostore. Ni jedan od ovih prostora nije ilustrativan (oni su samo veoma daleka asocijacija na „hotelsku sobu“, „sex shop“ i sl.), ali sama ideja jedne likovne forme koja se mnogostruko transformiše može da se shvati kao odlična „globalna metafora“ Herovog/Šniclerovog komada – te priče o neprekidnim varijacijama na istu temu. Ujedno, Bajićeva scenografija je „najestetskiji“ momenat ove predstave koja, inače, ne prevazilazi okvire solidno urađenog teatarskog posla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure