img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Oružjem protivu uroka

17. april 2013, 23:27 Dragan Ilić
Copied

Srbija je preživela još jedan masovni zločin, porodični masakr u selu Velika Ivanča pored Mladenovca. Ljubomir Bogdanović je u pet ujutro ubio 13 svojih komšija i rođaka, pucajući im u lice. Među njima je bilo i dvogodišnje dete.

Događaj je potpuno zaokupio pažnju medija (domaćih i svetskih), a 10. april je proglašen za dan žalosti. Ovakve tragedije su uvek na naslovnim stranama, ali pitanje glasi: zašto se ovakve stvari dešavaju?

Tragedije dovode do posledica, a posledice u svakom društvu otvaraju pitanje prevencije budućih nesreća. Racionalno društvo pokušava da informisanjem građana, edukacijom, postepenom promenom predrasuda i mentaliteta, boljim zakonima spreči da se tragedija ponovi.

Ubistvo u Ivanči je otkrilo da je u Srbiji registrovano preko 1,2 miliona komada vatrenog oružja i ko zna koliko još ilegalnog. Praktično rečeno, svaki treći čovek kojeg vidite na ulici – ima neku prangiju. Ukoliko logično pretpostavimo da su žene neuporedivo ređe naoružane, statistika je još strašnija – skoro svaki drugi muškarac može da zapuca! Pitanje naoružanja je neverovatno osetljivo, jer se pokazalo (naročito u komentarima gledalaca, slušalaca i na info-sajtovima) da je oružje u našoj kulturi visoko cenjen znak muškosti. Oružje je namenjeno muškim glavama, bivšim ili aktuelnim ratnicima, veteranima, zaštitnicima porodice u nesigurnim vremenima. Po arsenalu pariramo Jemenu i Amerikancima, a za registrovanje i dobijanje dozvole je dovoljno neuporedivo manje provera nego za vozačku dozvolu. Policajac će se kod komšija raspitati kakav ste čovek – vi ćete reći, majke mi normalan sam i to je otprilike to. Komšije će reći: „Ko Ljubiši ne bi otvorio vrata?“

Ovo je sledeći utisak koji su mediji preneli u gotovo neprekidnim izveštajima iz izolovanog zaseoka Velika Ivanča. Sve komšije su, sledeći naš običaj da se „o mrtvima govori sve najbolje“, ponavljale rečenicu: „Ljubiša je bio divan čovek!“

U ovoj rečenici imate sukob sa elementarnom logikom – jer je posle izvršenja zločina definitivno izgubio svaki dodir sa dobrotom. Serijski ubica nije dobar čovek. Možda je legalno dobio pištolj, možda komšije nisu primetile čudno ponašanje i prek karakter ili depresiju pripisale drugim uzrocima, možda je alkoholizam normalan (ili prihvaćen), možda nije čudno da mlati ženu, možda nije čudno da je bio na ratištu Vukovara i nikada nije govorio o tome, možda nije čudno što mu se otac obesio, stric lečio pa takođe život završio samoubistvom, ali verujte, niko na ovom svetu ne legne uveče u krevet kao divan i normalan čovek, a rano izjutra pobije 13 svojih komšija i rođaka. Psihijatri su rekli, a nadam se da će tek reći, da nije svejedno kako je zločin izvršen, da li su žrtve poznate ili nepoznate, da je pucao u lice (a ne u telo), a ubistvo deteta pogotovo odaje tešku patologiju.

Mediji su, sa izuzetkom emisije „Oko magazin“ na RTS1, po pravilu pratili policijski deo istrage, a neuporedivo manju pažnju posvetili uzrocima. U Americi su slični slučajevi doveli do predloga o restriktivnijoj politici prema izdavanju dozvola za oružje, dok u našoj javnosti – shvatio sam evo sedam dana nakon tragedije – slučaj je medijski potpuno stavljen ad acta.

Jedini medij koji se sedam dana bavi masovnim ubistvom jeste magazin „Treće oko“, koji najavljuje da će sličnih slučajeva biti još. Najstrašnije je što mislim da je „Treće oko“ nažalost potpuno u pravu! Naravno, dijametralno se razlikujemo po pitanju motiva, jer ja verujem da će nelečene psihopate u doba krize pre ili kasnije pronaći svoje žrtve. „Treće oko“, međutim, deli stav pozamašnog dela javnosti kojem treba pribrojati bar dva tiražna dnevna lista. Na naslovnim stranama tih novina, a posredno i u nekim TV izveštajima – pojavila su se „objašnjenja“ motiva. Mnogo lakše je ovakvo ponašanje objasniti time da je na Ljubišu i njegovu porodicu „pala kletva“. Neki njihovi su ko zna kada ubili, da nabrajam – babu, dva monaha, a pominje se i majka nekog Roma kojeg je Nemcima odala Ljubišina prababa za vreme rata. Ona je proklela porodicu – da polude!

Možda ćete pomisliti kako je na samo 60 km od Beograda sujeverje na nivou srednjeg veka, ali verujte mi, ovo objašnjenje je i danas u Srbiji potpuno prihvatljivo i validno. Štaviše, ćerke pokojnog ubice odlučile su da očevo telo tajno kremiraju i sahrane van seoskog groblja. Motiv je ipak – verovali ili ne, strah od kletve koja bi mogla pasti na naslednike!!! Magijsko mišljenje je u ovom slučaju, bar što se tiče porodice (ako su navodi tačni), potpuno pobedilo racionalnu logiku i suočavanje sa činom i posledicama. Plašim se da je isti ovaj princip – kolektivnog kremiranja zločina i sećanja, uz razvejavanje pepela i ritualnog nacionalističkog sujeverja – primenjen u celom našem društvu. A bili smo tako divan narod, svi nas voleli, al’ pade neka kletva na nas…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Držva i baština

02.novembar 2025. Sonja Ćirić

Leks specijalis će abolirati odgovorne za buduće rušenje Generalštaba

Leks specijalis za Generalštab se donosi po hitnom postupku. Time će biti abolirani svi oni koji su odgovorni za buduće rušenje Generalštaba, a koje istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure