Jedinstvena izložba „Remek-dela srpskih kolekcionara“, osim što otkriva vredna i nepoznata dela druge polovine 20. veka, govori i o - kolekcionarima
Izložba „Remek-dela srpskih kolekcionara“ je jedinstvena u ovogodišnjoj umetničkoj sceni zato što je dostupnim omogućila dela sakrivena od javnosti.
Inicijator i kustos izložbe je Slobodan Maldini, a održava se u Narodnoj banci Srbije. Otvorena je još nekoliko dana – do 31. oktobra.
Čuvanje od zaborava
Izložba omogućava posetiocima da se upoznaju sa delima najvažnijih srpskih umetnika druge polovine 20. veka, i osim što prikazuje razvoj umetničkog izraza u Srbiji tokom tog perioda, otkriva kako su privatni kolekcionari odigrali ključnu ulogu u očuvanju i promociji likovne umetnosti.
Prikazana izuzetna dostignuća srpskog likovnog stvaralaštva koja su, zahvaljujući privatnim kolekcionarima, sačuvana od zaborava. Time se ne samo pruža uvid u celovitu sliku o umetničkom bogatstvu, već se ističe nepravedno zapostavljena uloga kolekcionara kao čuvara kulturne baštine.
Zato je ova galerijska postavka svojevrstan omaž doprinosu kolekcionara, ali i podsećanje na neophodnost sistemske brige o umetnosti u cilju očuvanja i promocije kulturnog identiteta zemlje.
Među istaknutim kolekcionarima koji su doprineli ovoj izložbi posebno mesto zauzimaju: Kolekcija „Trajković“, Andrejević, Stojanović, Vujasinović i drugi .
Mnogi od izloženih eksponata nikada ranije nisu bili javno prezentovani, čime se otvara novi uvid u umetničko nasleđe ovog perioda.
Iz kolekcija
Među izloženim delima su i radovi jednog od najvažnijih srpskih slikara posleratne epohe Petra Lubarde, avangardni radovi pripadnika Zadarske grupe Petra Omčikusa, parisko slikarstvo Đorđa Ivačkovića, crteži Ilije Bašičevića Bosilja, dela Mladena Josića i Leonida Šejka, osnivača grupe Mediala, ekspresionistički potezi Igora Vasiljeva, crteži Uroša Toškovića, vajarski radovi, prvi koraci jedne od najuticajnijih vajarki srpske umetnosti Olge Jevrić, intimni svet u slikama Bogoljuba Jovanovića, kao i izvanredan lirizam prisutan u radovima Mira Glavurtića i Milovana Vidaka.
Foto: PromoMađioničari su strašno pobožni, Bogoljub Jovanović
Jedan od krešenda izložbe su ekspresionističko stvaralaštvo nadrealiste Miodraga Dada Đurića, apstraktno slikarstvo Miodraga B. Protića, i nepoznat rad Milete Andrejevića iz njegove njujorške zaostavštine.
Deo izložbe posvećen je avangardnim umetnicima. Tu su radovi umetnika-konceptualista Slobodana Ere Milivojevića, Neše Paripovića, Gergelja Urkoma, Raše Todosijevića, izloženi su i radovi članova grupe BOSCH+BOSCH, koji su eksperimentisali konceptualnim umetničkim izrazom tokom sedamdesetih godina, zatim radova umetničkih struja sa kraja 20. veka, kao što su Zoran Grebenarović i Saša Marković Mikrob.
Sačuvali su ih privatni kolekcionari, onda kad muzeji i galerije to nisu mogle.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!