Jedinstvena izložba „Remek-dela srpskih kolekcionara“, osim što otkriva vredna i nepoznata dela druge polovine 20. veka, govori i o - kolekcionarima
Izložba „Remek-dela srpskih kolekcionara“ je jedinstvena u ovogodišnjoj umetničkoj sceni zato što je dostupnim omogućila dela sakrivena od javnosti.
Inicijator i kustos izložbe je Slobodan Maldini, a održava se u Narodnoj banci Srbije. Otvorena je još nekoliko dana – do 31. oktobra.
Čuvanje od zaborava
Izložba omogućava posetiocima da se upoznaju sa delima najvažnijih srpskih umetnika druge polovine 20. veka, i osim što prikazuje razvoj umetničkog izraza u Srbiji tokom tog perioda, otkriva kako su privatni kolekcionari odigrali ključnu ulogu u očuvanju i promociji likovne umetnosti.
Prikazana izuzetna dostignuća srpskog likovnog stvaralaštva koja su, zahvaljujući privatnim kolekcionarima, sačuvana od zaborava. Time se ne samo pruža uvid u celovitu sliku o umetničkom bogatstvu, već se ističe nepravedno zapostavljena uloga kolekcionara kao čuvara kulturne baštine.
Zato je ova galerijska postavka svojevrstan omaž doprinosu kolekcionara, ali i podsećanje na neophodnost sistemske brige o umetnosti u cilju očuvanja i promocije kulturnog identiteta zemlje.
Među istaknutim kolekcionarima koji su doprineli ovoj izložbi posebno mesto zauzimaju: Kolekcija „Trajković“, Andrejević, Stojanović, Vujasinović i drugi .
Mnogi od izloženih eksponata nikada ranije nisu bili javno prezentovani, čime se otvara novi uvid u umetničko nasleđe ovog perioda.
Iz kolekcija
Među izloženim delima su i radovi jednog od najvažnijih srpskih slikara posleratne epohe Petra Lubarde, avangardni radovi pripadnika Zadarske grupe Petra Omčikusa, parisko slikarstvo Đorđa Ivačkovića, crteži Ilije Bašičevića Bosilja, dela Mladena Josića i Leonida Šejka, osnivača grupe Mediala, ekspresionistički potezi Igora Vasiljeva, crteži Uroša Toškovića, vajarski radovi, prvi koraci jedne od najuticajnijih vajarki srpske umetnosti Olge Jevrić, intimni svet u slikama Bogoljuba Jovanovića, kao i izvanredan lirizam prisutan u radovima Mira Glavurtića i Milovana Vidaka.
Foto: PromoMađioničari su strašno pobožni, Bogoljub Jovanović
Jedan od krešenda izložbe su ekspresionističko stvaralaštvo nadrealiste Miodraga Dada Đurića, apstraktno slikarstvo Miodraga B. Protića, i nepoznat rad Milete Andrejevića iz njegove njujorške zaostavštine.
Deo izložbe posvećen je avangardnim umetnicima. Tu su radovi umetnika-konceptualista Slobodana Ere Milivojevića, Neše Paripovića, Gergelja Urkoma, Raše Todosijevića, izloženi su i radovi članova grupe BOSCH+BOSCH, koji su eksperimentisali konceptualnim umetničkim izrazom tokom sedamdesetih godina, zatim radova umetničkih struja sa kraja 20. veka, kao što su Zoran Grebenarović i Saša Marković Mikrob.
Sačuvali su ih privatni kolekcionari, onda kad muzeji i galerije to nisu mogle.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Povodom obeležavanje 6. aprila 1941, ministar kulture Nikola Selaković je potvrdio informaciju da će na Kosančićevom vencu biti podignuta Narodna biblioteka, i proširio je novim detaljima
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!