Performansom, koji je bio ručak za 200 zvanica na Trgu Republike, najavljen je početak 60. Oktobarskog salona, ne bi li skrenuo pažnju da ova najstarija likovna manifestacija nema izložbeni prostor
Početak 60. Oktobarskog salona najavljen je danas u petak performansom, koji je bio ručak za 200 zvanica na Trgu Republike ispred Kulturnog centra ! Na prvi pogled, ručak deluje kao neuobičajen način za predstavljanje najstarije umetničke manifestacije u Srbiji čiji je zvanični početak 20. oktobra, ali u ovom slučaju, to je bio vrlo delotvoran način.
Naime, skrenuo je pažnju javnosti i nadležnih da Oktobarski salon nema svoj izlagački prostor.
Ručak je zapravo performans “ The Meal“, obrok u javnom prostoru za 200 zvanica. „The Meal“ su devedesetih godina počeli da rade umetnički tandem Lusi i Horhe Orta na različitim mestima širom sveta sa idejom da se na zajedničkom obroku otvoreno diskutuje o gorućim pitanjima koje se tiču određene lokalne zajednice, bilo da je reč o ekologiji, problemu gladi ili kulturnoj politici.
Ovaj u Beogradu je njegovo 47. izdanje. Okupio je neke od aktera na javnoj, političkoj i kulturnoj sceni Beograda, sa idejom da „sesti za isti sto, podeliti hleb i hranu“ može biti način skretanja pažnje na neke od gorućih problema sa kojima se suočavaju umetnici i kulturni radnici kod nas.
Kao što je maločas rečeno, u slučaju Oktobarskog salona, to je – prostor koga evo ni za 60. rođendan nije dobio.
Zato se održava na više lokacija u gradu: tri galerije Kulturnog centra Beograda (Likovna galerija, Galerija Artget i Galerija Podroom), Paviljon na Cvetnom trgu, Galerija FLU, bivši klub „Akademija“, Galerija ULUS, Galerija SULUJ, Salon Muzeja grada Beograda, Muzej afričke umetnosti, izlozi Francuskog instituta i javni prostori u gradu. Ulaz je svuda besplatan.
Tema razgovora za stolom bila je kulturna politika, moguće strategije za dobijanje više prostora za rad umetnika, povezivanje različitih sektora, značajnije učešće predstavnika umetničke zajednice u urbanističkom planiranju i pravima na grad.
Foto: FoNett
Pitanja o kojima se razgovaralo, prvi put su odštampana na tkaninama koje će biti na stolovima i to u posebnoj tehnici derrame – koja na španskom označava protok, izlivanje, curenje – simbolički nagoveštavajući da stvari izmiču kontroli i da su okolnosti u kojima živimo i radimo teške.
Ovogodišnji 60. jubilarni Oktobarski salon održava se pod sloganom „Šta ostaje?“, a čine ga tri koncepta tri različita kustoska tima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!