img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

O zatvaranju u pretpolitičke istine

20. децембар 2023, 23:33 Katarina Đurđević
Ivan-Mesner-gore
Copied

Ivan Čolović: Na putu u srpski svet: ogledi o političkoj antropologiji 5; Biblioteka XX vek, Beograd, 2023.

Političke parole i dominantne sadržaje masovnih medija možda je primerenije imenovati kao buku nego kao artikulisani govor. Najudobnije je prosto dlanovima stisnuti uši ostajući tako gluv pred slaboumnim tvrdnjama koje njihovi autori nazivaju “stavovima”. Isprazni govor tada odnosi prevagu. Nevolja je u tome što reči, kada zahvate mase, postaju “materijalna sila”, čak i kada ne ukazuju ni na šta suštinsko i korenito. Novija srpska istorija to ubedljivo potvrđuje.

Ivan-Mesner
…


Na primer, učestale naracije o nacionalnom identitetu u domaćem javnom diskursu retko kada uključuju bliža određenja sadržaja ovog pojma. Nijedan od pojmova sintagme nacionalni identitet, međutim, ne treba primati na prvu loptu iako to neretko čine i učeni naratori. Pre svega, nacija nije isto što i etnicitet. Nacije su proizvod modernog doba, u kome se etničke i kulturne razlike sistematizuju i objedinjuju, nadograđuju ili gube, radi uspostavljanja nacionalne države. Ni identitet nije gotova i jednom za svagda ustanovljena stvar; nema tog identiteta koji nije posredovan razlikom, obuhvatanjem ne-identičnog, suočen sa drugačijim sadržajima, otvoren za nadgradnju. U suprotnom, ne radi se o identitetu, nego o postvarenoj paroli, koju – kako to kaže autor knjige – “vladajuća elita koristi da bi sačuvala svoj privilegovani položaj”. Pitanja o nacionalnom identitetu, odnosno o Srbima i srpskoj naciji, podrazumevaju, dakle, i antropološku lupu i filozofsko ogledalo.

Knjiga Na putu u srpski svet antropologa Ivana Čolovića fokusirana je upravo na pozadinu olakog i nekritičkog korišćenja pojma nacionalni identitet. Lišen razlike, ogledanja u drugom, taj se identitet u domaćim prilikama razume kao “srpski svet”. Traženi identitet je zato puka tautologija jer treba da budemo “ono što jesmo”, “svoji na svome”, odnosno, kako to kaže jedan cenjeni zastupnik ovog nesrećnog identiteta – “Srbi treba da budu Srbi i ništa više, ni manje ni više od toga”. Usvajajući razliku Enca Traversa, prema kojoj je neofašizam relikt starog fašizma, koji nastoji da obnovi izvornu fašističku formu, i postfašizma koji izvire iz fašističke matrice poprimajući drugačije oblike, Čolović u figuri nacionalnog identiteta vidi upravo moderni izraz fašističke ideologije u kome je umesto “krvi i tla” u osnovi “metafizička supstanca nacije”, materijalizovana u nacionalnoj kulturi (jeziku, folkloru, književnosti). To, razume se, nije karakteristično samo za Srbiju. Identitet je postao “sveta hrvatska reč”, a ekstremna desnica u Evropskom parlamentu, otkriva Čolović, oformila je poslanički klub čiji je naziv “Identitet i demokratija”. Postfašizam za razliku od izvornog fašizma ima puzajuću formu, sporo se razvija i na tom putu često tvori komične zaplete, ali i dalje predstavlja ozbiljnu pretnju i to ne samo zbog radikalnog sprovođenja politike “drugim sredstvima”, do koje dolazi kada se jednom uspne u sedlo. Postfašistička retorika kontaminira javni prostor jer se agresivno obrušava na svaki pokušaj da se sadržaji kojima barata ne prihvate zdravo za gotovo, a to, provereno, prolazi – u sredinama gde se već oseća kriza obrazovanja ili kritičke misli.

Nacionalizam u postfašističkom ključu sebe smatra nepolitičkim jer se, navodno, radi o sadržaju koji je toliko svojstven svakom čoveku da predstavlja izvorno iskustvo. Prihvatanje “nepolitičkog” postaje poželjan manir u javnom delovanju, koji praktikuju i apologete i kritičari vlasti. Čolović navodi primer “ekološkog ustanka”, u kome su obe sukobljene političke strane insistirale na nepolitičkom karakteru pitanja zagađenja životne sredine ne uviđajući da se radi o par excellence političkim sadržajima. Izdvajanje navedenog ili bilo kog drugog društvenog problema iz područja politike omogućuje da se zamagli njihova racionalna osnova, da se celokupna stvar predstavi nejasno, da se mitologizuje. U području pretpolitičkog grade se fiksirani i nepromenjivi identiteti, “tradicionalne vrednosti” koje treba braniti od svakog kritičkog pogleda, večne istine kojima se treba zavetovati i u koje se ne sme sumnjati. Svako ko od toga odstupi rizikuje da bude denunciran kao izrod, izdajnik sopstvenog naroda, rušitelj sakralizovanog saveza, čije se poreklo nazire u mitskim nedogledima.

Kritika “nepromenljivih identiteta” i hipostazirane tradicije često se naziva “drugom Srbijom”. Ovaj pojam iskovan je u vreme vladavine Slobodana Miloševića kao izraz neslaganja sa nacionalizmom i projektom proširenja državnih teritorija. U jednom od centralnih tekstova svoje knjige Čolović pokazuje kako se prva i druga Srbija ne smeju razumeti kao bipolarnosti – odnosno kao antinomije, pri čemu je na jednoj strani “autohtona, autentična, istorijska, patriotska, nacionalna i nebeska Srbija”, a na drugoj – “antinacionalistička, moderna, evropska, kosmopolitska, liberalna Srbija”. Ne radi se, dakle, o nepromenljivoj suprotnosti, odnosno inverziji “prve Srbije”, koja postaje zaseban kvazietnički entitet, intelektualna manjina koja s visoka posmatra manje obrazovanu većinu. Druga Srbija, tvrdi Čolović, nije zasnovana na “logici isključivosti”, što se potvrđuje upravo u njenoj nehomogenosti, odnosno, kako to na jednom mestu kaže Latinka Perović – “na oltar njenog jedinstva nisu položene unutrašnje razlike”. Druga Srbija je u tom smislu projekat – što primećuju i neki njeni kritičari – koji se razvija upravo u međusobnom dijalogu, to nije puka suprotnost vladajućim prilikama, entitet koji treba da se naprosto sudari sa “Prvom Srbijom” – “pa šta bude”, nego upravo ideja dijaloga, identitet koji zahteva posredovanje, politički diskurs koji ne polazi od pretpolitičkih nepovredivih istina. Drugim rečima, naglašava Čolović, druga Srbija nije proizvela polarizaciju srpskog društva nego relativizaciju vladajućeg nacionalističkog diskursa ustanovljenog u vreme vlasti Slobodana Miloševića, koji se potom javlja u mnogolikim retušeima do danas. Optužbe da se kritikama i sumnjama prema vladajućoj politici potkopava nacionalno jedinstvo u tom smislu nisu ništa drugo do odbacivanje svake alternative, odnosno zatvaranje u pretpolitičke istine.

Odustajanje od političkog promišljanja i kritičkog posredovanja odražava se na celokupno područje javnog života. Čolović nas podseća na blistave primere: udžbenici istorije (rađeni prema odobrenom planu i programu) javno se bacaju u đubre zato što njihovi autori ne slede mitološku matricu; u štimovanim interpretacijama Dimitrije Tucović i Svetozar Marković su punokrvni etnički nacionalisti; srednjovekovne istorijske ličnosti postaju paradigma za moderno državništvo, a spontana protestna okupljanja građana proglašavaju se proizvodom unapred pripremljene antidržavne zavere.

Ne krijući svoje intelektualne i političke pozicije, Čolović u više navrata pokazuje da njegove teze nipošto nisu zatvorene. To nisu pretpolitički nego politički pojmovi, koji se neprestano izgrađuju upravo u suočavanju, u raspravama oko javne stvari. Drugim rečima, čitalac ne mora da se uvek i u svemu slaže sa autorom knjige Na putu u srpski svet, što predstavlja istinski kontrapunkt “identitetskom” svođenju čoveka, kulture i društva na jednu dimenziju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i Narodno pozorište

07.октобар 2025. Sonja Ćirić

Narodno pozorište traži alternativne prostore za rad

Uprava Narodnog pozorišta je pristala da ispuni zahtev zaposlenih i nađe alternativne prostore za rad i predstave, ali o glavnim zahtevima, smeni uprave, Dragoslava Bokana i ministra Selakovića – ćuti

Koncert ansambla Sing and Swing

Muzika

06.октобар 2025. B. B.

Kompas: Kako je kompozitor Zelenski „srušio“ Iks 

Studenti Fakulteta muzičkih umetnosti izazvali veliku pažnju u javnosti jer su izvodili kompozicije Vučića i Zelenskog

Narodno pozorište u Beogradu

Narodno pozorište

05.октобар 2025. M.S.

Članica Upravnog odbora Narodnog pozorišta Iva Bojović Petković podnela ostavku

Na mesto članice Upravnog odbora Narodnog pozorišta, direktorka Baletske škole „Lujo Davičo“ Iva Bojović Petković, podnela je ostavku

Solidarnost

04.октобар 2025. Sonja Ćirić

Glumci „Ateljea 212“ pozvali u goste kolege iz Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta, čija je zgrada zatvorena, večeras će publici „Ateljea 212“ preneti svoje zahteve o smeni uprave, Dragoslava Bokana i Nikole Selakovića

Novi Sad

04.октобар 2025. S.Ć.

Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje

Sindikat umetnika i drugih delatnika Srpskog narodnog pozorišta reagovao je povodom optužbi u tabloidima da sprovode linč operske pevačice Nataše Tasić Knežević

Komentar
Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Andrej Ivanji

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure