img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

O Mamama i Ćerkama

20. april 2005, 22:16 Jelena Grujić
Copied

Sonja Ćirić: Jedva čekam sutra
Narodna knjiga, 2004.

Ovo je jedna od onih knjiga za decu i odrasle, nema nikakve sumnje u to. Iako se izvrsno prodaje na odeljenjima dečijih knjiga, iz Jedva čekam sutra (Narodna knjiga, 2004) proizilaze i mnoga pitanja za odrasle.

Između lepih, ljubičastih korica, priča se priča iz dnevnika jedne male Mine, ako je zaista reč o maloj devetogodišnjoj devojčici. Jer, to da je mala, misli Mama, ali opet, nema nikakve sumnje da Mina govori jezikom odraslih ljudi. Tu na tom graničnom, brisanom prostoru između roditelja i deteta, od linije do koje dobacuje roditeljsko oko, a pre nego se pokaže Dete, nastaje priča o susretanju Mame i Mine. „Nemam ja tajni pred njom, zaista nemam. Volim da joj ispričam sve što sam videla i čula, ali ne volim kad me zapitkuje, to ne volim…“, kaže Mina o Mami. A postoji Tajna, i to Mama zna, ali ne zna Mina, jer će o Tajni saznati tek kad poraste.

Mina je izuzetno nadarena i uspešna devojčica; ona odlično svira klavir, i već je iskusna u javnim nastupima. (Pobediće i na takmičenju mladih pijanista, iako je sve vreme muči rastrzanost između klavira Berija i njene dečije svakodnevice.) Ništa lošije idu joj od ruke i ostale discipline – pobedila je na konkursu za ilustraciju strip pričom o žutim pačićima, a i najbolja je u školi. Čak su i njene sveske najlepše i Učiteljica je često zbog toga hvali pred ostalim đacima iz razreda.

Ništa je to nije pokvarilo, ona je beskrajno šarmantna u svojoj skromnosti. Ali, nije joj uopšte lako: još ne zna da su talenti prednost, da u sebi nosi kapital koji može (i hoće) i dobro da unovči. Kad poraste. Sada je, ipak, još u svetu u kojem se ne oseća dobro u poređenju sa drugima, i njeni su joj talenti i uspeh veliki, veliki teret, zbog kojih se često oseća krivom.

„Deca su zla“, kaže, i odmah se izvinjava svom malom kasetofonu u koji beleži njene fono-dnevničke zapise. Kasetofon joj je dala Mama, novinarka, kad je kupila novi, manji, „koji može da stane na dlan“.

„Uopše mi nije jasno šta se sve to odjednom desilo i zašto su me napali… Bilo mi je mnogo teško. Sve do kuće sam plakala… Zbog svega, zato što sam nesrećna, zašto su protiv mene, šta im smetam…“, priča Mina. A Mama je upravo ovom knjigom brani. Zato je knjiga beskrajno draga, i zato i treba da je pročitaju sve mame koje brinu kako da odbrane svoje nadarene ćerke od Ostalih, Prosečnih, Zlih. Suočavajući se sa decom, Mina otkriva život, tužan i tragičan, kakav jeste, i tek ponekad srećan.

Svega se sećamo kroz Minine priče. Njena suparnica se zove Milica, a mogla bi da se zove bilo kako. Njena simpatija je Gavrilo, ali ona upšte ne razume šta je to što joj se kuva po stomaku. Njeno i Dedino mesto susretanja je drvo, koje će jednom i poseći i na čijem će panju nići kiosk, baš kao što će nestajati i mnoge druge drage stvari tokom života.

Mina je, ipak, jedno srećno dete koje pleni svojom dobrotom i požrtvovanošću, i tu su oko nje, uvek na dohvat ruke, oni koji su joj najpotrebniji, oni koji je vide i razumeju bar onoliko koliko to mogu. Srećna je i jer je jedan bojkot dece pobedila onim što je uvek, u svakoj životnoj dobi, najjače oružje – knjigom. Na jednom velikom odmoru, na kojem su se odmeravale snage, sve ih je privukla na svoju stranu čitajući najnovije epizode iz petog dela Harija Potera. Sama deca su joj tražila da čita naglas! Ponela je knjigu da se iza nje sakrije od ostalih koji su se na nju ostrvili, a knjiga ih je sve prizvala u malo, veselo, radoznalo jato. To je Mini bila mala pokazna vežba kako se bori, koju je sada, kao mala, pojmila intuitivno, a koja će joj kasnije uvek pomoći da se bori kao pravi vitez.

I Sonja Ćirić je lepo i toplo pokazala kako se pobeđuje u detinjstvu, i kako se pobeđuje u životu, rukovodeći se instinktom i naoružavajući se znanjem. Ovo je njena druga knjiga. Prva, Prilagođavanje je bele boje, govorila je o brisanom prostoru između Muškarca i Žene, i o njihovom susretanju. Jedva čekam sutra zaokružuje unutrašnji svet jedne Porodice, i otvara novi prostor, spreman za neku novu priču.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, pa ipak je jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Bliski istok

13.mart 2026. S. Ć.

Oštećena palata Golestan i druge znamenitosti Irana

Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti

Promocija

13.mart 2026. S. Ć.

Basara: Đinđićevo ubistvo je rezultat nespremnosti društva da izađe iz poludivljaštva

U novoj knjizi Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“, ubijeni premijer iznosi anatomiju uzroka i posledica čina koji mu je došao glave, ali i njegovih istorijski utemeljenih inspiratora

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure