Prema odluci Skupštine grada, Nikiti Milivojeviću nije produžen mandat, a novi umetnički direktor Bitefa nije izabran. Time je spisak međunarodnih festivala čiji je rad tokom poslednjih mesec dana zakočila Skupština grada, povećan na četiri. Pretpostavlja se da su razlozi nepodobnost i Ekspo
„Tačno je, nije mi produžen mandat“, kaže za portal „Vremena“ reditelj i profesor Nikita Milivojević, koji je do pre tri dana bio i umetnički direktor Bitef festivala.
Četiri festivala
Skupština grada je trebalo ili da opet imenuje Nikitu Milivojevića za umetničkog direktora u novom mandatu ili da izabere novog, ali nije urađeno ni jedno ni drugo. Septembarsko izdanje Bitefa sad nema ko da pripremi.
Time je spisak međunarodnih festivala čiji je rad tokom poslednjih mesec dana zakočila Skupština grada, povećan na četiri: nakon Festa, Martovskog festivala, „Sedam veličanstvenih“, sad je tu i Bitef.
„Cirkus koji gledamo godinama, kulminira, to je sve“, komentariše Nikita Milivojević kome je telefonom javljeno da nije više umetnički direktor. „Bolje tako nego iz novina“, kaže.
Pokušaj da se Bitef ne desi
Sad je polovina marta, kad bi program za naredno, septembarsko izdanje Bitefa, trebalo uveliko da se privodi kraju.
„Ovo je samo još jedan pokušaj da se kontroliše Bitef, i ne samo to, nego i da se Bitef uopšte dešava“, kaže Milivojević.
Bitef je, godinama unazad, još dok je na njegovom čelu bio Ivan Medenica, bio pokazni primer otvorenosti prema svim aktuelnim društvenim i teatarskim idejama.
Milo Rau
Tako je, podsetimo, reditelj Milo Rau u govoru na otvaranju poslednjeg Bitefa gde je izvedena njegova predstava „Antigona u Amazonu“, oštro kritikovao politiku Rio Tinta i zapadnih zemalja, prevashodno Nemačke, u vezi s kopanjem litijuma u Srbiji, i pozvao je građane da po svaku cenu ne dozvole rudarenje litijuma i dolazak Rio Tinta u Srbiju.
Foto: Filip Krainčanić/Nova.rsMilo Rau na otvaranju Bitefa
Zato je Nikita Milivojević i postao nepodoban, smatra se u javnosti.
„Nemoguće je objasniti zašto je gradska vlast baš sad odlučila da minira Bitef, kad su njegova poslednja dva izdanja izuzetno dobro ocenjena čak i na širem planu“, kaže Milivojević.
A tu je i Ekspo
Osim Raua, i kažnjavanja Bitefa za izlaženje iz nametnutih okvira mišljenja i estetike, moguć je i još jedan razlog – Ekspo, za koji ova vlast mora kako zna i ume da nađe novac pa makar uzimala iz budžeta drugih resora. A kulturi je, kao što znamo, za ovu godinu određen nikad manji budžet.
Sve do Nikite Milivojevića, mandat umetničkog direktora Bitefa je bio četiri godine, a onda je na njegov predlog, smanjen na dve – smatrao je da Bitef mora da se izbori za promenljivost.
„Nije nikakav problem što meni nisu produžili mandat, nego što nisu nikog drugog izabrali“, kaže.
Koliko je poznato, predloženo je da taj posao obavi Odbor Bitefa, čiji je predsednik Svetozar Cvetković. To znači da bi Odbor mogao da preuzme deo programa koji je do sada pripremio Nikita Milivojević i dopuni ga nečim što mu bude zgodno.
A mogao bi i da iskoristiti svoj profesionalni i umetnički integritet, te postaviti ultimatum da se hitno imenuje umetnički direktor Bitefa.
Reagovanje iz inostranstva
Odmah nakon vesti da je Bitef ostao bez umetničkog direktora, reagovali su Bečki festivali (Wiener Festwochen) i Slobodna Republika Beč, tekstom „Stop političkom uticaju!“, izražavaju solidarnost sa pozorišnim rediteljem Nikitom Milivojevićem,
Navodi se da je „govor Mila Raua ’Lepota će spasiti svet’ izazvao ogroman medijski odjek“, a smatra se i da je „ podrška Nikite Milivojevića studentskim protestima u Srbiji takođe , verovatno, razlog što mu gradska uprava nije produžila ugovor, uprkos velikom umetničkom uspehu“.
Bečki festivali (Wiener Festwochen) i Slobodna Republika Beč pozvali su Bitef da predstavi svoje planove za budućnost međunarodnim predstavnicima medija 30. maja u Beču, u okviru njihove Nedelje festivala.
Pozvali su i druge međunarodne festivale da reaguju.
Podsećanja radi, Bečki festival je prošle godine u okviru festivalskog manifesta proglasio Slobodnu Republiku Beč, i njihov generalni slogan je Resistance now.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ovog vikenda mediji i društvene mreže nisu komentarisali premijere, nove izložbe, koncerte i knjige, zato što ih nije ni bilo. Umesto njih, pričalo se o novim otkazima i represijama u kulturnom životu, o Davoru Perunoviću, dečjoj emisiji RTS, Ljubici Vraneš, Aji Jung...
Živimo u periodu institucionalizovanog ćutanja, gde se pravila i uredbe ne donose da bi uredili rad, već da bi stvorili zvanični jezik tišine. Najnoviji primer je Narodno pozorište u Beogradu
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!