img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbal

Nežna koža ili četiristo udaraca

19. jul 2006, 21:02 Muharem Bazdulj
Copied

Jedan od najvećih sportista svih vremena postao je – najveći. Zinedin Zidan prerastao je sport i iskoračio ravno u legendu. Priča o Zidanu, jedna od mogućih priča o Zidanu, može se nasloviti i nazivima dvaju Trifoovih filmova

„U dodiru s Francuzima, naučite da budete učtivo nesrećni.“

„Predrasuda o časti deo je rudimentarne civilizacije. Nestala je s pojavom lucidnosti, s kraljevanjem kukavica, onih koji ‘shvativši’ sve, nemaju više šta da brane.“
—Emil Cioran

„Barbarossa Hajredin,

tolvaj, pirat, mujezin.“

—Miroslav Krleža

Je li prešla crtu? To je pitanje prošlo kroz glave dvije milijarde ljudi u dvadeset sati i sedam minuta po srednjeevropskom vremenu devetog jula 2006. godine. Zinedine Zidane je potkopao loptu, a ova se odbila o prečku i udarila o tlo, samo što u prvi mah niko nije bio siguran da li je ili nije pala iza gol-crte. Pravila su jasna: cijela lopta mora preći crtu da bi pogodak bio priznat. Nekoliko sekundi kasnije svi su vidjeli: lopta je prešla crtu; 1:0 za Francusku. Nepuna dva sata kasnije Zinedine Zidane glavom je oborio Marca Materazzija na tlo. Poslije konsultacija sa čovjekom koji je Italiji u osmini finala poklonio pobjedu nad Australijom, glavni sudija zaključuje da je Zidane prešao crtu i pokazuje mu crveni karton.

(Ne) preći crtu

Petnaestak minuta kasnije, hiljade profesionalnih piskarala i stotine hiljada internet-forumaša ispisuju milione gluposti o Zidaneu. Materazzi ga uvrijedio, pišu piskarala, no Zidane je trebao slušati glavu, a ne srce. Materazzi ga je uvrijedio, tipkaju forumaši, no Zidane je trebao zatvoriti oči. Svi su složni – nije trebao preći crtu.

Ne preći crtu o tome je– pjevao Johnny Cash:

I keep a close watch on this heart of mine

I keep my eyes wide open all the time

I keep the ends out for the tie that binds

Because you’re mine

I walk the line.

Neću preći crtu, pjeva Johnny Cash svojoj ženi June, neću, zato što si moja. Ono što ne kaže, a svakom je jasno: dosad sam je prešao milion puta, no ti si moja i više je neću preći.

U svojim dvadesetim i ranim tridesetim Zidane je bio sve što Johnny Cash u istoj dobi nije. Usprkos tucetu crvenih kartona za vrijeme svoje karijere, Zidane nikad nije prešao crtu. Sada ju je prešao iz istog razloga iz kojeg ju je Johnny Cash odlučio prestati prelaziti – zbog ljubavi.

U svojoj knjizi Step Across This Line Salman Rushdie piše da je Zinedine Zidane za francuske muslimane učinio više od svih političara i svih političkih akcija zajedno. Ono što je Zidane učinio na kraju svoje fudbalske karijere lakše je shvatiti uz pomoć dva pojma koja je Rushdie koristio kao naslove svojih romana: Shame i Fury (Sram i Bijes).

Sram i bijes

Indikativno je da engleski mediji govore da se Zidane osramotio koristeći termin disgrace. A disgrace za Zidanea nije neka velika sramota; Zidane se jednostavno nemilo ponio. Shame je, međutim, mnogo ozbiljnija stvar. Tako kratka riječ, kaže Rushdie, ali u sebi sadrži enciklopedije nijansi. To je sharam, kaže Rushdie, a engleski jezik nije dovoljno bogat da „uhvati“ sve emocije koje nosi jedna jedina riječ. Ne odgovoriti Materazziju značilo bi da će na Zidaneu ostati sharam; udariti ga i zaraditi disgrace u interpretaciji masovnih medija do kojih mu nikada i nije bilo stalo, bilo je jedino što je vrijedilo učiniti.

Bio bi veći da je suspregnuo bijes, mrmljaju kolumnisti i komentatori. To, međutim, ne bi bio Zidane! Što hoćete? Dostojevskog bez epilepsije? Borgesa bez sljepila? Bethoweena bez gluhoće? Ne ide. Geniji su od jednog komada. A Zidane je genij.

Da, Zidane je genij, a Materazzi samo Herostrat. Nije on ni svjetski prvak. A Zidane je sve! On je zbilja osvojio sve što se osvojiti može. Njegova je glava prije osam godina Francuskoj već donijela svjetsku šampionsku titulu. Dva gola glavom – onom istom glavom koja sa istom elegancijom trese mreže na finalu Svjetskog prvenstva i udara u Materazzijeva prsa, zgazila su Brazil prije osam godina. Ta je ista glava samo nekoliko minuta prije crvenog kartona poslala neobranjivu loptu u Buffonovu mrežu. Da, neobranjivu. To što ju je Buffon uspio izbaciti samo potcrtava činjenicu da se desilo ono što se moralo desiti. Fatalizam, reći će netko. Rushdie bi izrekao riječ koju Zidane bolje razumije: kismet. Šta će mu uostalom dvije svjetske titule? Zinedine Zidane, sin Smaila i Melike, dobro bi razumio onu repliku Bećira Beće Kuduza: „Ja se ne mislim dvaput ženit.“

Zidane je zapravo spoj Hajredina Barbarosse, tolvaja, pirata, mujezina, beglerbega alžirskog ejaleta i Corta Maltesea; spoj krvi i nježne kože; spoj fatalista i čovjeka koji si u dlan urezuje novu liniju života; spoj mudraca i udarača iza kojega je četiristo udaraca, spoj časne strasti i učtivosti. Zidane je čovjek iz devize Giordana Bruna: veseo u tuzi, tužan u veselju. Zidane je na izvjestan način nalik glavnom junaku Rushdievog romana Mavrov poslednji uzdah: njegovo je iskustvo duplo veće od godina života.

Ne, današnji svijet nije zaslužio da Zidane podigne pehar. Današnji svijet dobio je šampione kakve zaslužuje; dobio je Talijane. Prije osam godina bilo je drukčije. Prije osam godina svijetom je vladao Clinton, a ne Bush. I za Clintona su profesionalna piskarala širom svijeta pisala kako će ostati upamćen isključivo po minornom skandalčiću sa punačkom pripravnicom. I gle čuda, gospođice Lewinsky danas se malo tko sjeća, a Clintonovih osam godina u kolektivnoj globalnoj memoriji upamćeno je kao zlatno doba. Prije osam godina Zidane je podigao pehar, prije osam godina Bruce Springsteen je pjevao It’s Hard to be a Saint in the City i My Love will not Let You Down, prije osam godina je Le Penn bio tek živopisna desničarska budala. Danas, međutim, pehar podiže pokvarenjak Materazzi koji ima obraza slagati da je toliko glup da čak i ne zna šta riječ „terorist“ znači. Nakon jedanaestog septembra, njezino značenje znaju, nažalost, i retardirani. Materazzi nije retardiran, ali jeste pokvaren. Danas Bruce Springsteen zna da naši ne pobjeđuju i pjeva kako ćemo jedanput ipak pobijediti: We Shall Overcome. Danas je Le Penn naizgled još uvijek tek živopisna desničarska budala, no u dubini duše s njim se slaže golema većina evropskog biračkog tijela. Ne, današnji svijet nije zaslužio da Zidane podigne pehar.

Veće i manje

Profesionalna piskarala u posljednjih su mjesec-dva svako malo citirala Billa Shanklyja govoreći da je fudbal veći od života. Veliki igrač David Trezeguet, međutim, kaže: „Život je veći od fudbala.“ Zidane je prerastao fudbal, Zidane je postao larger than life; Zidane – čist kao suza.

„Suza je kretanje unatrag, počast što je budućnost iskazuje prošlosti. Ili, ona je rezultat oduzimanja većega od manjega: ljepote od čovjeka“ – kaže pjesnik Josif Brodski. Zna to pjesnik u kopačkama – Zinedine Zidane, takav rezultat njega zanima, ne trivijalni fudbalski rezulat.

„To isto vrijedi i za ljubav“ – nastavlja pjesnik Brodski i završava: „Jer i naša je ljubav veća od nas samih.“ Zna to Zinedine Zidane. Zna to i ne kaje se.

Neće to, naravno, razumjeti oni za koje cilj opravdava sredstvo, a cilj im je govnoliki komadić metala. Oni ne razumiju da je najveće na svijetu ostati vjeran samom sebi, a da je ljubav i od toga veća. Zna to Zinedine Zidane.

Zidane je najveći, usprkos udarcu – kažu neki. Treba, međutim, kazati: Zidane je najveći, (i) zbog udarca. Veličina je iz jednog komada. A Zidane je najveći; najveći fudbaler svih vremena.

Prije dvije godine u Portugalu Zidane je Englezima u dvije zadnje minute zabio dva gola. Te sam noći napisao pjesmu:

Zinedine Zidane

Zašto da akrostihe i sonete

Imaju samo Laure, Julije;

Neću ni spominjat autoritete

Etičke, političke, kakvih sve nije?

Divljenja pjesmu želim pjevati

Igraču jednom nogometa,

Niko ko on je, mudrac krilati,

Euklid s loptom travom se šeta.

Zašto da nema svoju odu

I on što našeg doba je heroj

Današnji Pele i Maradona?

Alžirskome hvala rodu

Ne na povijesti ratničkoj, slavnoj;

Ejvala za Zidane Zinedinea!

Da, svaka čast i hvala Bogu, hvala Allahu, za Zinedinea Zidana. Hvala na fudbalskom Euklidu, onome koji zna da se fudbal najprije igra prostorom, a ne loptom. Hvala na umjetniku fudbala koji je umjesto karijere izabrao sudbinu. Hvala na ljepoti.

Komentari: 1 2

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure