img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Newsroom

04. jul 2012, 23:40 Dragan Ilić
Copied

Sva istraživanja gledanosti pokazuju da je informativni program jedan od bastiona televizije, oblast u kojoj drži primat u svetu. Iz našeg gledateljskog iskustva, pokazalo se da je tranzicija delila ljude na gledaoce ovog ili onog Dnevnika ili Vesti, odnosno, devedesetih je manipulisanje informacijama bilo deo velike prevare. Ovih dana se pregovara o novoj vladi, razmenjuju se ponude među strankama, a kontrola nad medijima, naročito informativnim programima, ponovo dolazi u žižu pažnje. Istini za volju, od 2000. godine su kontrolu nad informacijama osim političara poželeli da imaju i finansijski centri moći, tajkuni i marketinške agencije. Mediji su postali uniformisani, ukalupljeni, prilično uštrojeni po pitanju kritike moćnika i preplavljeni lošim reklamama.

Šta je onda sa ljudima koji su svih ovih godina radili u njima. Da li su psi čuvari demokratije razočarani, umorni, korumpirani, prodati za male ili velike pare, ili su naprosto shvatili da televizija više ne može da menja svet. Da li gledaoci imaju pravo da budu objektivno informisani i koliko njih je uopšte zainteresovano da sagleda činjenice, racionalno donese odluku i poželi da menja svet. Svakako premalo da bi Vesti imale dobar rejting ili šer. Da li pametno i pošteno pripremljene vesti mogu da budu zabavne, da li će ih ljudi uopšte gledati?

Sve su ovo pitanja koja postavljamo svakoga dana sebi, mi koji nešto govorimo pred mikrofonom, ekranizujemo fizionomije, informišemo ili zabavljamo.

Zato vašoj pažnji preporučujem, ukoliko imate priliku i mogućnost, da pogledate nove epizode američke igrane serije „Newsroom“ (Redakcija) u produkciji HBO. Prva epizoda je emitovana 24. juna, u ponedeljak 2. jula druga, i već se o njoj govori kao istorijskom osvrtu na stanje u američkim informativnim medijima. Zahvaljujući globalizaciji, sve sličnosti i paralele sa našim redakcijama su evidentne i poražavajuće istovetne.

Kreator serije je Aron Sorkin, autor filma Društvena mreža i serije Zapadno krilo, TV manijak koji je odavno shvatio da je savremena istorija našeg društva u suštini istorija naših medija. Da vas uvedem u radnju, lako ćete se uključiti, u „Redakciji“ vidimo razočaranu zvezdu večernjih udarnih vesti (Džef Denijels), kojeg ispaljuje kolega, napušta producent i kojem je muka od režirane i lažirane stvarnosti američkih medija. Vraća mu se ljubav iz mladosti, ratna producentkinja (Emili Mortimer) i oni počinju da rade vesti posle godina razdvojenosti. Istorijska vest koja ih vraća u strast informative je curenje nafte iz bušotine BP u meksičkom zalivu. Naravno, tu su intrige, uticaj novca (gazdaricu Mreže glumi Džejn Fonda, koja je potkovana, jer je bila žena Teda Tarnera) i politike – na zidu je Obamina slika.

Dragi moji, lepo je kada domaćice imaju svoju seriju, policajci svoju, volim kada žene fudbalera probijaju svoj put kroz život, doktori isto, ali eto došla je i naša profesija na red. Štaviše, u uvodnom monologu koji predstavlja presek stanja u medijima i novinarskom poslu, glavni junak kao da citira delove izveštaja o medijima u Srbiji pokojne Verice Barać.

Logično je onda da se zapitamo o mogućem izlazu iz ovakve situacije. Tehnika je pristupačnija i jeftinija nego devedesetih, svet je još manji, informacije su neuporedivo dostupnije, nema ratova koji su nam gruvali deset godina, zašto su mediji ovakvi kakvi jesu? Na globalnom nivou vlada kriza, ali ako vam je svetska kriza jedini izvor problema i izgovor, nećete dobiti izbore čak ni u Srbiji, a kamoli Americi.

Izbor, koji je ujedno i rešenje, već u prvoj epizodi serije „Newsroom“ ostavio me je bez reči. Gotovo svaka velika informativna redakcija (kažem gotovo svaka), ali u Srbiji barem dve glavne umeju da naprave profesionalne, objektivne vesti iza kojih nema jeftine manipulacije i etičkog relativizma. Da li ćete praviti dobre vesti ili zabavno đubre pod kontrolom tajkuna, političara i marketinga – stvar je isključivo vaše odluke! Ili hoćeš ili nećeš. Rejtinzi i market šerovi, fokus grupe gledalaca, planirani profit, ciljne i interesne grupe sve su to izgovori za kompromise koje urednici i novinari prave. Daleko od idealizma, verujem da je manipulacija imanentna televiziji i teško se može potpuno izbeći. Pitanje glasi da li želite da se obratite manjini, kojoj je stalo, manjini koja uvek započinje društvene promene. Potpuna istina! Ne znam kako će se priča razvijati, da li će ljubić preovladati, ali mislim da je važno da se i ovako pogledamo u oči.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure