img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Neparan broj

26. avgust 2009, 17:38 Teofil Pančić
Copied

Drago Glamuzina: Tri
Rende, Beograd 2009.

Drago se Glamuzina (Vrgorac, 1967) u hrvatskoj književnosti (ob)javio kao pesnik, i zbirkom Mesari odmah privukao veliku pažnju; zapravo, ova je knjiga, uz zbirku Tatjane Gromače Nešto nije u redu? (u Srbiji objavljena u „Fabrici knjiga“) proglašena nekom vrstom žudno čekane obnoviteljke narativne poezije, „klasične“ tačno onoliko koliko treba da bude komunikativna, a savremene po svemu ostalom…

Mesare ne spominjem ovde tek uvoda radi, nego zato što je roman Tri – za koji je pisac dobio jednu od dve najrazglašenije prozne nagrade u današnjoj Hrvatskoj – na više načina intertekstualno (tako li se kaže…) povezan s ovom knjigom, to jest, moglo bi se reći da je Tri nekovrsni „prevod u prozu“ opsesivnih motiva Glamuzinine debitantske kolekcije pesama. A ako kažemo da je predmet Glamuzininog pomnog spisateljskog proučavanja i variranja zatvoreni svet „legalnih“ i onih drugih ljubavnih veza, a ako još uzmete u obzir da je tri, dođavola, neparan broj, onda možete barem naslutiti šta sledi… Mada će nas pisac, kao što bi to već učinio svako iole ambiciozan, dakako, pokušati provesti kroz priču tako kao da to nije još-jedna-od-bezbroj-storija-o-opasnim-vezama (a bezopasne biće da ne postoje), nego kao da je prva i poslednja na svetu, to jest, ona koja sažima ili sublimira sve koje su joj prethodile. Namera zvuči „totalno“, no, takve su i namere njegovih junaka: njima je sve što je manje od celog Drugog opako premalo, mada pri tome ni u ludilu ne ulažu celog i celu sebe… Jer se, dakako, dele s onim Trećim. I kako god okreneš, isprepletane sado-mazo-ljubavne relacije Glamuzininih junaka osuđene su na neotklonjivu nedovršenost, na očajničko grebanje po vazduhu u žudnji da se o(p)stane na površini.

Protagonisti romana Tri su intelektualci, roman je smešten u milje savremenog Zagreba; ove je kulise pisac postavio besprekorno, i iz offa se povremeno probije poneka iskra manje ili više zanimljivog komentara epohe, no sve je to u ovoj knjizi u znaku tog nezgodnog broja uistinu negde u trećem planu; sve se ovo komotno moglo odvijati u Beogradu, Štokholmu ili Baltimoru, bez potrebe za bitnijim izmenama. Ovo dolazi otuda što je autor dosledno sproveo svoju zamisao da ono što uistinu drži pažnju njegovih junaka bude jedino to neprestano čistilište intime, a da sve ino: profesionalni status, društveni ugled, novac etc. ima manje ili više isključivo instrumentalni značaj.

Među nama budi rečeno: posle nekog vremena, Glamuzinini likovi počnu da ti idu na živce: kako se na tako reći trista strana nositi sa ljudima koji kao da jedinu svrhu života (i ljubavi, šta god to bilo) vide u sve maštovitijem kinjenju sebe i drugih? Mislim, nije li sve to neprestano uhođenje, sumnjičenje, optuživanje, varanje i ostalo malko too much? Kao da satima zuriš u teniski trening: loptica ovamo, pa loptica onamo, pa loptica ovamo… Na toj tački – kad ti, naime, dojade sve te eskapade – roman bi se lako mogao urušiti; e, za to što se to ipak ne dogodi (mada preti, nije da ne preti…), zaslužan je piščev dar da petljavine svojih likova učini „većim od života“ na način koji neće vređati tvoju čitalačku inteligenciju, nego će joj, naprotiv, upućivati nove i nove izazove. Drugačije rečeno, Glamuzina se na kraju sasvim dobro izvuče mada bi već uveliko morao pasti, a čitalac bi – ako nije profesionalni preljubnik, ili takvo štagod – odavno već morao sanjivo zaklopiti roman i otići na spavanje (ili na nešto drugo, sa ili bez blagoslova Odozgo).

Piščeva odluka da ovu priču dodatno uvalja u brašno klasično „postmodernističke“ mistifikacije glede odnosa „stvarnosti“ i „teksta“ – a obojega, dakako, unutar samog romanesknog tkiva – romanu je takođe donela dobro – što, opet, nije tako česta pojava u ovdašnjih („regionalnih“, je li) pisaca. Drago G. pokazao se kao zanatski besprekoran, pismen, kultivisan pripovedač i istraživač tajni i laži glede svih tih ionako nepopravljivo „građanskih“ stvari kao što su Veza (s velikim v, jašta), brak, (ne)vernost… Nije da će ova proza promeniti išta jako veliko u poretku književnih vrednosti, ali će otvoriti širok put jednom pomalo neočekivano zrelom pripovedačkom glasu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure