
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Knjiga Istorija sestrinstva je dokaz kako nije tačno da je o svemu već sto puta sve napisano i ispričano
Od svih novih izdanja promovisanih na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu, vrlo moguće da je samo Istorija sestrinstva bila nova u bukvalnom smislu te reči. Naime, Istorija sestrinstva Stanojke Koprivice Kovačević prva je knjiga koja se kod nas bavi istorijskim razvojem ove profesije. Objavili su je Udruženje sestara „Sestrinstvo“, izdavačka kuća „Licej“ i „Odbrana“.
Podnaslov knjige – Od manastirskih bolnica do kraja Drugog svetskog rata je rečita najava interesovanja njene autorke. Međutim, Stanojka Koprivica Kovačević nije istoričarka, ona je viša medicinska sestra u penziji i književnica što ujedno objašnjava i njenu zainteresovanost za ovu temu, ali i pripovedački stil nesvojstven istorijskom štivu.
U našim istorijskim pregledima medicine koje su pisali lekari, učešće bolničara nije ni pomenuto – napominje autorka. Reč je o struci s margine, koja ni samoj sebi nije u centru pažnje. Neposredan podsticaj da istraži istoriju sestrinstva i da napiše ovu knjigu bila je sudbina dveju medicinskih sestara, Dušice Spasić i Milke Đurašić, koje su dale živote u epidemiji variole vere 1972. godine.
Istorija sestrinstva prati hronološki redosled i diktat političke istorije, ali je sadržaj razvrstan i prema ključnim događajima za razvoj struke. Ovom je istorijom obuhvaćen period koji nema jasan početak (od manastirskih bolnica), ali potvrđuje da se s razvojem srpske države razvijala i medicina, pa time i nega bolesnika u Srbiji. U Hilandarskom kodeksu prepoznate su sve odredbe koje se odnose na negu bolesnika, a zanimljivo je da se većina pravila može i danas primeniti (provetravanje bolesničkih soba, da su sobe svetle i čiste, dijetalni režim…).
Knjiga otkriva i jednu poraznu činjenicu – da se sestrinstvo razvijalo najviše u trenucima najvećih kriza i u ratno doba. Recimo, u Prvom svetskom ratu, kad je u Srbiji 1915. godine bilo više žrtava pegavog tifusa, čak 150.000, nego što ih je poginulo u sukobima s neprijateljem. Autorka napominje da joj podatak koliko je bolničarki obučeno pred balkanske ratove dugo nije bio dostupan zato što ga je naša vojna služba smatrala nevažnim. Pronašla ga je tek u ruskim izvorima. Slično je bilo i kad je izučavala Drugi svetski rat, iako je čak pet medicinskih sestara proglašeno narodnim herojima. Njihova imena nisu upisana na fasadu stare Vojne akademije u Pasterovoj gde stoje imena svih poginulih lekara i medicinara.
Jedno od novih saznanja Istorije sestrinstva odnosi se na položaj medicinskih sestara u društvu: uslovljena i tesno povezana sa političkom istorijom zemlje, njihova profesija govori da su one učestvovale u odlučivanju, ali su često trpele prinudu postojećih odluka. Takođe, knjiga Stanojke Koprivice Kovačević pokazuje i kako je struka doprinela izgradnji samosvesti – kako je pomagala da žene nastupe kao društveni akteri, da se organizuju u različita humanitarna društva (na primer Kolo srpskih sestara), da se edukuju, postanu deo strukture državne vlasti, uđu u međunarodne strukture. Konačno, ovo je istorija humanosti, humanih činova. Posebno je naglašeno učešće internacionalnih organizacija i pojedinaca koji su pružili humanitarnu pomoć Srbiji i srpskom narodu u Prvom svetskom ratu. To su sanitetske misije iz Velike Britanije, Rusije, Francuske, SAD, Australije. Njihove akcije prerasle su pojedinačne humanitarne činove i ostavile trajan trag u formiranju našeg školstva i strukturiranja zdravstvene službe. Recimo, Amerikanska misija dr Ridera podsticala je i u svakom smislu učestvovala u osnivanju nudiljske škole – prve medicinske škole u Srbiji.
Knjiga je rezultat sedmogodišnjeg istraživanja. Bogata je podacima kompiliranim iz literature i arhiva, u njoj su sabrani, organizovani i revalorizovani dosadašnji napori segmentarnih proučavanja sestrinstva, pa predstavlja polazište za svako novo proučavanje ove profesije. Kako autorka u uvodnom delu naglašava – sad sestre imaju sve na jednom mestu.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve