img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ukrajinska narodna muzika

Neocarinjeni poklon

24. decembar 2014, 15:23 Ljubomir Živkov
Copied

Između Ukrajinaca i nas ima srodnosti, da, u većini njihovih pesama razabraćete o čemu se radi, jedino možda nećete biti načisto ko je ostavljen, a ko je verolomac, ali malo misterije ne škodi muzici, dapače

Pola jedan. Kako brzo proteče vreme.
Pola jedan. Kako brzo protekoše godine.

Gle, nova godina opet, dođe vakat da ispunim obećanje tj. da pišem o ukrajinskoj muzici koju sam lakomisleno i neodgovorno đuture pripisivao Rusima (kao da potonji nemaju dovoljno svoje vlast. muzike). I kako ću se sa ukrajinskom braćom uopšte iskusurati, jednu sam njihovu melodiju čuo od V. Tepavca, raspisao sam je za komerc. potrebe ansambla LOLE, čiji sam cenj. član i aranžer bio trideset do četrdeset leta, letopisci se ne slažu svi glede postanja i trajanja toga VIS-a, izvedemo ti mi kozačku stvar ko zna koliko puta u slavnom „Nedeljnom popodnevu“ slavnog RTS-a, snimimo je u petici za PGP, otpevamo je osam hiljada puta pred svatovima, pred kafanskim gostima, pred direktorima jugoslovenskih privrednih giganata (ča je bilo tega više ni), ali i pred publikom na koncertima, govorim o pesmi Ehav kozak za Dunai, beše to vek mračnjaštva, bez Youtube-a, znao sam da ono što smo čuli od našeg kazivača, koga i ovim putem pozdravljam, čuli nije ruski, znao sam da Dunai ne protiče kroz Rusiju, pa opet nisam se nijednom pobunio kad bi pesma bila najavljena kao ruska, klijenti bi revnosno udarali takt, poneko bi se sa upravo kozačkom neustrašivošću petljao da sa solisom drži gore A i G dok mi ubrzavamo ritam kao konjica koja je već posekla prvi neprijateljski bataljon, pa uživa u zaletu i u očito blagoslovenom jurišu. Our customers bi na kraju pesme, zadihani, zaključili kako nema muzike bez Rusije, a ja za tolike godine baš nikoga ne prosvetlih da pesma nije ruska: pa zar ne primećuju da jezik nije ruski (možda nije bio ni ukrajinski: beše to mešavina srpskog, ukrajinskog, ruskog i ne znam ti kojeg ti još jezika: iako smo pevali složno, verujem da bi lektor iz Kijeva ili iz Ruskog Krstura imao štošta da nam prepravi crvenim mastilom).

GLAS UKRAJINE: Marina Krapostina

Ali imaću ja kao rani osnovac sad bi se reklo link iz Ukrajine (na koju je moje banaćansko serdce bilo ljubomorno: učili smo da je naša crnica tek nekakav rukavac najkvalitetnijeg evroazijskog černozema koji je sticajem nerasvetljenih okolnosti u celini pripadao Ukrajini): Radio Novi Sad, u mojoj hiperprodukciji znan kao Radio Stanica, vodio je računa da se nijedna manjina ne rasrdi na njega, u polučasovnoj emisiji barem jedna pesma bila bi rusinska. Što će reći da su Rusini zapremali jednu desetinu vremena, a u Bačkoj su bili ostrvce međ Srbima, Mađarima, Romima, Rumunima, Slovacima… Zavoleo sam njihove blage i prirodne melodije, bez akrobacija podesnih da se solisti armijskog hora istaknu, bez acceleranda (kao u preslav. „Kalinki“), zaista, jedino me je nepoznavanje jezika sprečilo da te pesme ubacim u svoj tadašnji svejugoslovenski ekumenski repertoar. Rusini behu idealna manjina, jesu katolici, ali nas nisu nikad tlačili, niti sanjaju o otcepljenju, na šta mi kao domaćini naravno da bismo popreko gledali, treće, u njihovim i narodnim i božićnim pesmama progovara nešto slovensko, ali ne državotvorno ni vojno, nego nešto blago, prehrišćansko, seosko, ili zadružno (gotovo kao da im je Koštunica vodeći kompozitor). Pesme im behu uz pratnju velikog tamburaškog orkestra Radiostanice, ali i uz pratnju njihovih vlastitih amaterskih družina, gde su takođe preovladavali basprim, begeš i kontra, s tim što bi oni dodali i harmoniku, omaž bajanu ostavšem u prapostojbini na severoistoku.

U Filadelfiji će mi prijatelj biti Steve (Wolownik), Amerikanac ukrajinskog porekla: „Nemoj misliti da su Ukrajinci nekakav monolit, jedni su Lemko, ovi pot-puno drukčiji su Bojko…“ Prođi me se, Stjopa, nisam prelazio ovoliku vodu da slušam o ukrajinskim Piperima i Kučima. Stiva nema, a ja nakon tričavih dvadeset godina nisam siguran beše li moj prijatelj Lemko, ili Bojko. Šta mi je govorio? „Ja sam Bojko!“ Ili pak: „Nisam ja Bojko!“?!

Sa tamošnjim orkestrima balalajki nastupao je Gari Nova (Novicki), tek nedavno ću doznati da je Gari osim odličnog glasa držao teretanu u Njujorku gradu, jednako odličnu, gde je umela da dođe i Džeki Kenedi, baš lep dijapazon poznanstava, od Kenedijevih do Živkova koji pravi muffins, vozi kamion i svira u dečijem putujućem pozorištu. Zašto sad u tekstu o ukrajinskoj muzici pominjem Garija koji je bio Rus? (Sa Rusima se nikad ne zna: Staljin iz Gruzije, Gogolj pa rodom iz Ukrajine, Kasparov pa Azerbejdžanac…)

Na jednome velelepnom vašaru pevao je Gari, uvod na balalajkama i domrama mi se dopao, znao sam kako Gari peva, ali je sebe nadmašio u Ridna mati moia, sedeo sam na klupi u publici, sve mi je u ono vreme bilo potaman (osim možda nedelj. primanja, ali čak ni ona nisu bila jadna toliko da ih oplakujem na mestu javnom kao što je vašar, nikakav dakle plač Jeremijin nije bio u toku), oči su mi se napunile suzama već u prvom stihu, da bi u narednom, gde je i najviši ton pesme („i vodila meneeee…“) vascela moja u proš. br. pominj. njuška stranca bila oblivena suzama. Možda sam, ne racionalno, nego kao pas ili dete, prepoznao pesmu koju je za naše radiodifuzno područje u Radiostanici snimio Mihajlo Oneščuk, možda me je Gari vratio u zlatni septembar školske godine 1960/1061: lavor je baba iznela na štigne, da se na suncu voda malo smlači, da se sumijem pre nego što krenem uškolu.

Dosta memoara, nisi ti vojskovođa koji je nadživeo armiju pa se naširoko priseća li priseća ranog sebe, tvoje je da sročiš vodič kroz ukrajinsku narodnu muziku, dobro, dobro, evo, ko hoće neka ponovi moj razv. put, nek sluša najpre muziku naših Rusina, a onda ukrajinsku muziku sa lica mesta, tj. iz Ukrajine kroz čiju sam teritorijalnu celovitost poslednii raz prošao 1977. godine. Dakle, preporučujem g. Oneščuka, Ridna mati i Moja kalino, kao god i Pisnu Rusnaka (rusinske nedavno komponovane pesme i dalje su čudesno dobro povezane sa njihovim davno napuštenim izvorom), čitaocima bih preporučio ukrajinsku pesmu Vzjav bi ja banduru, koja imaće bezbroj izvođenja, najbolja je kad ju peva hor, mešoviti: kad zazvone ženski glasovi svako mora biti potresen, to je pevanje ne iz grla, ne samo iz čitavog njihovog bića, u tom višeglasu peva ispod njih taj njihov černozem zbog kojeg sam se ja kao dete sneveselio što mu sedište i središte nije u Banatu.

Rospriahajte hlopcy konei – obavezno poslušati, mada ima i verzija kakve trpi samo ravnodušni i svačiji yuotube, treba probirati dok čovek ne nađe izvedbu kakvu ova moćna tema zaslužuje, ali ima jedna stvar gde bih se usudio da preporučim baš određenog izvođača, Solnce nizenjko, večer blizenjko se zove, https://www.youtube.com/watch?v=56aBTP7EpIg, to je posvećeno slavnoj pevačici koju takođe možete naći na internetu, ali ovde je solistkinja devojka, i ne zna se ko je bolji, ona koja svaku strofu donosi onako kako ju je korepetitor u KUD-u savetovao, ili hor koji ju sluša sa uživancijom i čeka svojih bogme pet minuta, jer je pesma opširna; opevani su i prvi dani ljubavi i kobni dan kad se obelodanilo ne baš toliko ni diskretno očijukanje voljenoga sa njegovom novom draganetom, apsolutno romantično.

Solnce nizenjko domaća tj. srpskohrvatski govoreća publika sluša u „Akordu“ (Ive Lole Ribara 46, call now!) ochen’ vezhlivo, mandolinist i ja trudimo se oko izgovora, ali držim da većina ne prati radnju na ukrajinskom, nego uživa u lepoti jednostavne, savršeno uravnotežene melodije (kojoj ni naš duet ne može odviše da naudi). Početnik bi možda mogao da na youtube potraži Ukrainian Medley, gde će mu se posrećiti da čuje krasne arije, između ostalih i pesmu o Marusji koja ide po vodu, to sam za vreme stare Jugoslavije pevao učenicima prvog razreda OŠ „Bora Stanković“ na Banjici, i polupismena Srpčad prihvatala su je kao da im neko peva Danas nam je divandan, što će reći da između Ukrajinaca i nas ima srodnosti, da, u većini njihovih pesama razabraćete o čemu se radi, jedino možda nećete biti načisto ko je ostavljen, a ko je verolomac, ali malo misterije ne škodi muzici, dapače: nastaviće se u decembru 2015, srećna nova!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što Uprava odbila da nagradi njihove kolege nelojalne Vučiću

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure