"Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni", kaže Tatjana Mandić Rigonat koja je na upravo završenom festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, dobila nagradu „Jagoš Marković“. I ostale glavne nagrade pripale su Beograđanima
Prvi laureat nagrade „Jagoš Marković“, tek ustanovljene na Festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, je Tatjana Mandić Rigonat za režiju predstave „Mirandolina“.
„Jagoša sam upoznala kad je imao 16 godona u Dubrovniku i nagovorila ga da ode na prijemni“, kaže Tatjana Mandić Rigonat za „Vreme“.
„Na letovanje sam ponela knjige zaispit iz jugo -drame kod čuvene profesorke Mirjane Miočinovič i medju njima je bila i drama koja je te godine bila tema za prijemni. Pisao je rad između plivanja, i gledanja predstava na Dubrovačkim letnjim igrama. Goca Goncić i Nevena Janać su bile takođe podrška da ode na prijemni. Došao je kod mene u Beograd. Bili smo prijatelji pre nego što je postao slavan.To su ona najlepša jednostavna bezinteresna druženja.Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni.“
U obrazloženju žirija koji je Tatjani Mandić Rigonat jednoglasno dodelio ovu nagradu, piše:
„Iako bismo mogli reći da je teatarski komad ’Mirandolina’ opšte mesto svetske dramatike, rediteljka ga donosi u vehementnoj i dinamičnoj interpretaciji stavljajući u fokus krčmaricu Mirandolinu kao jaku i mudru ženu kojoj inteligencija ne dopušta da se svede na dopadljiv ženski Eros, već svoje kvalitete pretače u ženski aktivizam – feminizam, a svoju rediteljsku misao mudro plasira u sjajnoj interpretaciji glumice Katarine Marković. Njena režija korespondira s današnjim vremenom borbe žena za isti status u društvu, ne poništavajući autentične ženske kvalitete, a posebno je uspešna u radu s glumcima koje prepoznaje, kao više ili manje potentne interprete svojih uloga. U ovoj predstavi osobena kreacija, znalački rediteljski zanat i profesionalizam rezultirali su dopadljivom i repertoarno važnom predstavom kako za profesionalce tako i za publiku.“
Foto: PromoKatarina Marković u „Mirandolini“
Osim Tatjani Mandić Rigonat, „Mirandolina“ je „dobila“ još jednu nagradu: za najbolju žensku ulogu, Katarine Marković.
Milan Marić i Nataša Ninković u „Edipu“
Nagrada za najbolju predstavu jednoglasno je pripala predstavi „Edip“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Žiri je u svom obrazloženju naveo: „Ova predstava je izvanredan primer savremenog tumačenja klasične antičke drame, koja je dobila nove dimenzije, ali nije izgubila svoj osnovni značaj – tragičnu sudbinu glavnog lika koji, ne znajući, ulazi u incestuozni odnos sa majkom.“
Milanu Mariću je jednoglasno dodeljena nagrada za najbolju mušku ulogu za njegovu interpretaciju Edipa u predstavi „Edip“.
Specijalna nagrada za najuspešniju vizuelno-tehničku inovaciju dodeljena je predstavi „Obraćanje naciji“ Ateljea 212. Takođe, Nagrada za glumačku bravuru pripala je kolektivnoj igri predstave „Moj muž“ Dramskog teatra Skoplje.
Festival je, prema izboru reditelja Borisa Liješevića, predstavio deset najistaknutijih pozorišnih predstava iz regiona.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
„Vreme“ je došlo do dokumenta koji ukazuje da je i Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda predložio ukidanje statusa kulturnog dobra Generalštaba, istog dana i po istom principu kao što je to uradio Republički zavod - protivzakonito. Goranu Vasiću iz Republičkog zavoda se zbog toga sudi, a Aleksandar Ivanović iz Gradskog zavoda je avanzovao
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!