"Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni", kaže Tatjana Mandić Rigonat koja je na upravo završenom festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, dobila nagradu „Jagoš Marković“. I ostale glavne nagrade pripale su Beograđanima
Prvi laureat nagrade „Jagoš Marković“, tek ustanovljene na Festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, je Tatjana Mandić Rigonat za režiju predstave „Mirandolina“.
„Jagoša sam upoznala kad je imao 16 godona u Dubrovniku i nagovorila ga da ode na prijemni“, kaže Tatjana Mandić Rigonat za „Vreme“.
„Na letovanje sam ponela knjige zaispit iz jugo -drame kod čuvene profesorke Mirjane Miočinovič i medju njima je bila i drama koja je te godine bila tema za prijemni. Pisao je rad između plivanja, i gledanja predstava na Dubrovačkim letnjim igrama. Goca Goncić i Nevena Janać su bile takođe podrška da ode na prijemni. Došao je kod mene u Beograd. Bili smo prijatelji pre nego što je postao slavan.To su ona najlepša jednostavna bezinteresna druženja.Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni.“
U obrazloženju žirija koji je Tatjani Mandić Rigonat jednoglasno dodelio ovu nagradu, piše:
„Iako bismo mogli reći da je teatarski komad ’Mirandolina’ opšte mesto svetske dramatike, rediteljka ga donosi u vehementnoj i dinamičnoj interpretaciji stavljajući u fokus krčmaricu Mirandolinu kao jaku i mudru ženu kojoj inteligencija ne dopušta da se svede na dopadljiv ženski Eros, već svoje kvalitete pretače u ženski aktivizam – feminizam, a svoju rediteljsku misao mudro plasira u sjajnoj interpretaciji glumice Katarine Marković. Njena režija korespondira s današnjim vremenom borbe žena za isti status u društvu, ne poništavajući autentične ženske kvalitete, a posebno je uspešna u radu s glumcima koje prepoznaje, kao više ili manje potentne interprete svojih uloga. U ovoj predstavi osobena kreacija, znalački rediteljski zanat i profesionalizam rezultirali su dopadljivom i repertoarno važnom predstavom kako za profesionalce tako i za publiku.“
Foto: PromoKatarina Marković u „Mirandolini“
Osim Tatjani Mandić Rigonat, „Mirandolina“ je „dobila“ još jednu nagradu: za najbolju žensku ulogu, Katarine Marković.
Milan Marić i Nataša Ninković u „Edipu“
Nagrada za najbolju predstavu jednoglasno je pripala predstavi „Edip“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Žiri je u svom obrazloženju naveo: „Ova predstava je izvanredan primer savremenog tumačenja klasične antičke drame, koja je dobila nove dimenzije, ali nije izgubila svoj osnovni značaj – tragičnu sudbinu glavnog lika koji, ne znajući, ulazi u incestuozni odnos sa majkom.“
Milanu Mariću je jednoglasno dodeljena nagrada za najbolju mušku ulogu za njegovu interpretaciju Edipa u predstavi „Edip“.
Specijalna nagrada za najuspešniju vizuelno-tehničku inovaciju dodeljena je predstavi „Obraćanje naciji“ Ateljea 212. Takođe, Nagrada za glumačku bravuru pripala je kolektivnoj igri predstave „Moj muž“ Dramskog teatra Skoplje.
Festival je, prema izboru reditelja Borisa Liješevića, predstavio deset najistaknutijih pozorišnih predstava iz regiona.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za
davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Već na početku mandata, novi predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Pavle Pekić izdvojio se od svojih prethodnika time što je za Predsedništvo izabrao osam koleginica
U periodu stagnacije i produkcije i programa u kulturi, Beograd dobija novi festival - Balkanski festival filmske režije. „Režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti“, kaže Darko Bajić, jedan od osnivača
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!