Na Zlatiboru se održava 2.Nacionalni festival filma i televizije (NAFFIT) uz partnerstvo sa Rusijom i goste iz Kine, i bojkot filmskih udruženja iz Srbije
Pa ipak, otvarajući festival, Selaković je rekao da je „zlatna planina Zlatibor i ove godine stecište najboljih ostvarenja srpske filmske umetnosti. Nastavljamo da gradimo ugled, prepoznatljivost i utemeljujemo tradiciju Nacionalnog festivala filma i televizije“.
Ta ostvarenja koja ministar ocenjuje kao najbolja, prikazana su pre glavnog programa, u predfestivalskom delu.
Filmovi i serije Ristovskog, Antonijevića, Telekoma…
Prema programu koji je bio dostupan na sajtu Turističke organizacije Zlatibor . u KC Zlatibor i u Domu kulture Čajetina prikazano je sedam domaćih filmova, dvanaest televizijskih epizoda iz deset serija, i tri ruska filma.
Među njima je i Ruski konzul člana Odbora NAFFIT-a Miroslava Lekića koji ne odgovara propozicijama zato što je iz 2024. godine, epizode iz dve serije Predraga Gage Antonijevića inicijatora i nezvanično glavnog na NAFFIT-u, film Lazara Ristovskog, serija Branislava Lečića i Telekoma koji je, uz Željka Mitrovića, producent većine filmova prikazanih u predfestivalskom programu Nacionalnog festivala.
Partneri i gosti
NAFFIT se organizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Filmskog centra Srbije i Kulturnog centra Zlatibor.
Naime, ovogodišnji partner manifestacije je Ruska Federacija koju predstavlja delegacija filmske organizacije Roskino, kao i Mihail Švidkoj, predstavnik predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju, što deluje da je rezultat višednevnog ministrovog boravka u Rusiji ovog maja.
Ovogodišnji NAFFIT je domaćin i istaknutim predstavnicima kineske kinematografije, na čelu sa Cui Janmin, koja se bavi predstavljanjem kineske filmske kulture na međunarodnoj sceni, a tu su i jedan od najpopularnijih kineskih glumaca današnjice Džang Songven, i filmski reditelj i pedagog Sje Fei, osnivač Međunarodnog filmskog festivala FIRST Song Ven.
Otvaranju festivala su prisustvovali brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije – javljaju prorežimski mediji.
Nagrada Radoslavu Vladiću
Prve večeri je dodeljeno i prestižno Priznanje za životno delo Radoslavu Vladiću, istaknutom filmskom snimatelju i direktoru fotografije, a ceremoniji je prisustvovala i Nastasja Kinski, čuvena nemačka glumica poljskog porekla i dobitnica ovogodišnjeg Priznanja za doprinos svetskoj kinematografiji.
Foto: TanjugRadoslav Vladić i Nikola selaković
Centralni i najistaknutiji deo festivala zakazan je za 5. septembar – dodela nagrada. Ne zna se ko dodeljuje te nagrade, ko je u žiriju, ali se zna da će sve prenositi RTS i da će crvenim tepihom prošetati brojne istaknute ličnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Videćete da oni nisu toliko drugačiji od nas“, izjavila je Marta Mihanović, glavna glumica filma “Glavonja” o devojčici koja sa autističnim bratom traži roditelje, kojim je počeo Kids fest
Nadamo se najboljem, da će građani i građanke glasati po savesti, za bolje sutra – rekao je Srđan Dragojević na Laguninom mesecu knjige, gde je potpisivao svoj novi roman “Crveni”
„Crna lista“ je mnogo više od festivala: ljudi koji dolaze jedni zbog drugih. Da razgovaraju, da se upoznaju, da se nasmeju, da se ne slože, a da ipak ostanu zajedno
Ovogodišnji Bemus počinje koncertom operskih umetnika iz Rusije, a do kraja festivala u Beograd dolaze i orkestri iz Sofije, Soluna i Budimpešte. U oktobru u prestonicu dolazi i maesto Zubin Mehta, na poziv i zbog Beogradske filharmonije
Kadare, Vegel, Varadi, Đukić-Perišić, Veljanovski, su neki od autora čije je javno prepoznate knjige objavila Akademnska knjiga ove godine, ali ih neće biti na Sajmu knjiga. Ne zaboravimo Memoare slikara Paje Jovanovića
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.