img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzeji Beograda

Na novom početku

22. jun 2016, 15:48 I. Stupar
fotografije: marko rupena
Copied

Osim o arhitekturi Balkana, beogradskom urbanizmu, Hristiforu Crniloviću i njegovoj zaostavštini, obnovljena Manakova kuća je priča i o nama i našem nasleđu

Činjenica da je renovirana Manakova kuća otvorena i da je njena nova stalna postavka opet dostupna, lepa je vest u mnogogodišnjoj priči o inflaciji muzejskog prostora u Beogradu. S obzirom na to da generacije nisu bile u prilici ni da čuju za nju, kao uostalom ni za mnogo toga u vezi sa beogradskim muzejima, evo prvo osnovnih podataka.

Manakova kuća je kulturno dobro od velikog značaja. Podignuta je oko 1830. godine na uglu današnjih ulica Gavrila Principa i Kraljevića Marka, u Savamali. Sa krovom od ćeramide, prepuštenom strehom, drvenom bondručnom konstrukcijom ispunjenom ćerpičom, isturenim doksatima i tremovima, predstavlja izuzetno redak primerak stambene istočnjačko-balkanske arhitekture u Beogradu. Krajem šezdesetih prošlog veka dodeljena je Etnografskom muzeju za izlaganje spomen-zbirke Hristifora Crnilovića (1886–1963), slikara i jednog od retkih istraživača i kolekcionara folklornog nasleđa. Smatra se da je ovo najveća etnografska spomen-zbirka, svojevrsni muzej.

Postoji više legendi o Manakovoj kući. Jedna od njih kaže da je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu, druga da je izvesno vreme, kada je Srbija postala autonomna kneževina, bila sedište tatar pošte Kneza Miloša. U državnim knjigama pominje se 1860. godine kao mejana Monaka Mihajlovića, cincarskog trgovca i doseljenika iz Makedonije, otvorena 25 godina ranije i to bez odobrenja. „Od tvrdog je materijala. Osim mejane, kuća ima u sebi sedam soba, kujnu, furunu i podrum. U istom sokaku je, i na samom ćošetu, koji vodi pored Zelenog venca na Malu pijacu, a prema kući Antule trgovca“, piše u državnim knjigama. Sedamdesetih godina 19. veka u njenom prizemlju su bile pekara i kafana, dok je sprat korišćen za stanovanje.

U Srpsko-cincarskom društvu Lunjina tvrde da se ovaj cincarski trgovac i doseljenik iz Makedonije, koji je kupio kuću za stanovanje na spratu, a u prizemlju otvorio pekaru i kafanu, zvao u stvari Manojlo Manak. „Vlasnik kuće je zatim postao njegov rođak, trgovac Manak Mihailović, po kome je kuća dobila ime“, objašnjava Marin Bodrožić, sekretar Lunjine. Beograđanin Nikola Manak, rođak vlasnika Manakove kuće, kaže da su „njegovi direktni potomci promenili prezime u Mihajlović“, i navodi da se u knjizi Istorija na Kruševo i Kruševsko pominje da je između 1812. i 1821. godine u Kruševac stigla „treća grupa Vlaha (Cincara), između 80 i 100 porodica sa planine Gramos u Grčkoj“, a među njima i porodica Manaku (drugi oblik prezimena Manak). „Po predanju Mito Manak je 1812. godine došao u Kruševo sa sinom Sterju koji je bio oženjen Marijom. Njihovi sinovi su Tomo, moj pradeda Kosta (Konstantin), Đorđi-Pađa i Mito (Mitke). Svi su bili kovači ili kujundžije. U knjizi Razvoj zlatarstva u Makedoniji navode se njihova imena i brojevi pečata. Svi su, povremeno ili stalno, držali i mehane. Po onome što znam, vlasnik Manakove kuće bi mogao biti sin Mite ili Dorđi-Pađe, ali je to teško nesumnjivo potvrditi“, priča Nikola Manak.

U Etnografskom muzeju čuvaju dokument po kome je vlasnik Manakove kuće porodica Manaković. To je oglas iz Srpskih novina (1893), po kome se prodaje kuća pokojnog Jovana Manakovića i Agnije, udovice Monaka Mihailovića, zbog zaduženja kod Uprave fondova. „Na prodaju su: plac, jedna kuća prema Savamalskoj ulici (pet soba, konak, dve kujne, pekara, dva podruma, magaza, dve sobe i amurluk).“

Za života Manakove kuće, Savamala je nekoliko puta prekrajana. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda kažu da je kući zbog toga u nekim trenucima pretilo rušenje, ali je do sada uvek uspevala da ga izbegne. U vreme kad je kuća podignuta, Savamala je bila predgrađe koje je Miloš Obrenović, u želji da od Beograda napravi moderan grad, počeo da preuređuje. Tada su, po njegovoj naredbi, „indžiliri“ morali da paze da prosecajući ulice po Savamali ne poruše Manakovu kuću.

Sredinom pedesetih godina prošlog veka, ruinirana Manakova kuća sa dvorištem dodeljena je Stambenoj zadruzi „Betonjerka“, koja je „radi savremene izgradnje“ planirala da je ukloni. Srećom, rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada iz 1963. godine proglašena je spomenikom kulture, i spasena. Nakon četvorogodišnje rekonstrukcije po projektu Zorana Jakovljevića, Manakova kuća je postala muzejski prostor namenjen etnografskoj zbirci Hristifora Crnilovića. Na istoj parceli ipak je podignut betonski soliter, što je u velikoj meri smanjilo vizuru prema Manakovoj kući.

Narednih pedesetak godina, sve do januara prošle godine, Manakova kuća nije popravljana. Ova najnovija rekonstrukcija koštala je blizu 30 miliona dinara. Radovi su bili obimni, a finansiralo ih je Ministarstvo kulture. Prema rečima direktorke Etnografskog muzeja Mirjane Menković, kuća je potpuno obnovljena: kompletno su sanirani fasada i stolarija sa prozorskim rešetkama, izvedene su nove instalacije, glavni prilaz je proširen za više od dva metra, objekat je opremljen sistemom zaštite od požara, video nadzorom, razglasom i rasvetom… Jelena Tucaković, kustos Manakove kuće i rukovalac etnografskom spomen-zbirkom Hristifora Crnilovića kaže da je „Otvaranjem vrata u izložbenom delu kuće prostor prilagođen savremenim potrebama. Restaurirane su i izložbene vitrine, kao i odžaklije i sećije, koje su bile karakterističan deo gradskih kuća tog doba. Otvorene su niše koje se do sada nisu videle. Sklonjen je umetnuti pregradni zid, zahvaljujući čemu je sada uočljivo koliko je osnova te kuće nepravilna. Zbog položaja parcele na kojoj je sazidana, kuća gotovo da nema ni jedan prav ugao, što uvećava šarm zdanja.“

Otvaranje renovirane Manakove kuće prošlog meseca učinilo je dostupnim zbirku Hristifora Crnilovića. Osim 2600 predmeta velike kulturne vrednosti, Zbirka obuhvata i 1617 negativ ploča objekata snimljenih na terenu, više od 22.000 listova rukopisne građe, priručnu biblioteku sa više od 700 knjiga i časopisa, kolekciju seoskih i gradskih nošnji i nakita, pokućstvo, posuđe, drvorezbarene rozete sa cvetnim motivima, ćilime, alat, muzičke instrumente, pribore za pušenje, crkvene predmete, numizmatiku (rimski novac, novci vizantijskog cara Justinijana, srpskog cara Uroša, novac iz turskog perioda), arheološki materijal, staroslovensko oružje, srednjovekovni nakit (naušnica iz okoline Ohrida iz 14. veka, srpsko srednjovekovno srebrno prstenje, pečatni prsten sa rimskog nalazišta kod Čaglavice na Kosovu), antičku srebrnu masku sa lokaliteta kod Ohrida…

Zatim, na spratu je postavljena stalna izložba Narodne nošnje i nakit centralnobalkanskog područja iz 19. i prvih decenija 20. veka Jasne Bjeladinović Jergić. Za tu priliku su restaurirani svi izloženi predmeti. Priređena je i izložba Jezik kao zapis kulture Isidore Spasić, izložba rukopisnih zapisa Hristifora Crnilovića. Krasi ih manovil, neprosečena haljina bez rukava, izuzetni odevni predmet s prostora jugoistočne i istočne Srbije na koji je Crnilović posebno ukazao.

U avgustu Manakovu kuću očekuje drugo Manakovo kulturno leto, sa domaćim i stranim pozorišnim predstavama i koncertima, a u narednim godinama prisustvovanje još jednoj urbanističkoj prepravci Savamale, ovog puta zbog Beograda na vodi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure