Muzej Branka Šotre u Kući Tadića, nekad turistički i kulturni toponim, zaboravljen je i upropašćen iako je spomenik kulture, kažu u Dragačevu. „Samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje", Ana Stanišić, praunuka Spasoja Tadića
Povodom teksta o Branku Šotri objavljenom u prošlom broju štampanog izdanja „Vremena“ (broj 1725), javila se redakciji Ana Tadić Stanišić iz Kaone u Dragačevskom kraju, s pričom koja još jednom dokazuje nebrigu o kulturnim vrednostima i baštini.
Ana Stanišić je praunuka Spasoja Tadića u čijoj kući se 1942. skrivao Branko Šotra, grafičar, slikar, profesor. U pomenutom tekstu su opisane freske kojima je oslikao domaćinovu kuću, zbog kojih je proglašena za Muzej Branka Šotre, a 1978. godine i za spomenik kulture.
Sad, kaže Ana Stanišić, „samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje.“
Prednost imaju crkve i manastiri
O Kući Tadića brine Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Katarina Grujović, direktorka ove ustanove, zna da kuća propada.
„Postoji projekat za konzervatorske radove, radila ga je Turistička organizacija Guče sa Narodnim muzejom iz Čačka, a mi smo im izdali saglasnost. S tim projektom smo 2021. konkurisali kod Ministarstva kulture, i nismo uspeli. Uvek su preče razne crkve i manastiri, tako da za ovakvu vrstu kulturnih spomenika nema novca. Eto kako mi ostajemo bez kulturnih dobara“, rekla je za „Vreme“ Katarina Grujović.
Dodaje da je nekad bilo puno turista i da „ko jednom ode gore do Kuće Tadića i popne se na Orlujak, taj se zauvek zaljubi u Dragačevo“.
I Ana Stanišić se seća turista. Priča da je nekad, dok je bila dete „i po dva-tri autobusa dolazilo da obiđu Zadrugu i Kuću Tadića. Prodavale su se razglednice, svega je bilo“.
Kaže da se rodila u Dupcu i da je nekad tu bilo „veliko domaćinstvo sa nekoliko velikih i malih kuća, od kojih je sad ostala samo ta, Kuća Tadića, a i ona propada iako je zaštićena. Do pre tri godine čistila ju je i sređivala moja majka, dočekivala turiste, a od kako je ona umrla, kuća je zaključana.“
Ana Stanišić priča da je pokušavala da stupi u kontakt sa Zavodom za zaštitu spomenika, Turističkom organizacijom i Kulturnim centrom u Guči, da je htela da im predloži „kako da za male pare ta kuća opet oživi. Dovoljno je samo da se neko angažuje ko će da vodi računa o njoj, potrebno je malo da se poprave prozori, da se nešto okrpi, da se osposobi planinarska staza koja vodi do Kuće, ali nikako da me neko primi. Mi mali ljudi ne možemo da dopremo do njih“.
„Ni jedna turistička tura ranije nije došla u Guču, a da nije otišla da vidi Muzej Branka Šotre u Kući Tadića. A sad, sve je zaboravljeno i upropašćeno. Šteta da tolika lepota propada“, kaže Ana Tadić Stanišić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!