Muzej Branka Šotre u Kući Tadića, nekad turistički i kulturni toponim, zaboravljen je i upropašćen iako je spomenik kulture, kažu u Dragačevu. „Samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje", Ana Stanišić, praunuka Spasoja Tadića
Povodom teksta o Branku Šotri objavljenom u prošlom broju štampanog izdanja „Vremena“ (broj 1725), javila se redakciji Ana Tadić Stanišić iz Kaone u Dragačevskom kraju, s pričom koja još jednom dokazuje nebrigu o kulturnim vrednostima i baštini.
Ana Stanišić je praunuka Spasoja Tadića u čijoj kući se 1942. skrivao Branko Šotra, grafičar, slikar, profesor. U pomenutom tekstu su opisane freske kojima je oslikao domaćinovu kuću, zbog kojih je proglašena za Muzej Branka Šotre, a 1978. godine i za spomenik kulture.
Sad, kaže Ana Stanišić, „samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje.“
Prednost imaju crkve i manastiri
O Kući Tadića brine Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Katarina Grujović, direktorka ove ustanove, zna da kuća propada.
„Postoji projekat za konzervatorske radove, radila ga je Turistička organizacija Guče sa Narodnim muzejom iz Čačka, a mi smo im izdali saglasnost. S tim projektom smo 2021. konkurisali kod Ministarstva kulture, i nismo uspeli. Uvek su preče razne crkve i manastiri, tako da za ovakvu vrstu kulturnih spomenika nema novca. Eto kako mi ostajemo bez kulturnih dobara“, rekla je za „Vreme“ Katarina Grujović.
Dodaje da je nekad bilo puno turista i da „ko jednom ode gore do Kuće Tadića i popne se na Orlujak, taj se zauvek zaljubi u Dragačevo“.
I Ana Stanišić se seća turista. Priča da je nekad, dok je bila dete „i po dva-tri autobusa dolazilo da obiđu Zadrugu i Kuću Tadića. Prodavale su se razglednice, svega je bilo“.
Kaže da se rodila u Dupcu i da je nekad tu bilo „veliko domaćinstvo sa nekoliko velikih i malih kuća, od kojih je sad ostala samo ta, Kuća Tadića, a i ona propada iako je zaštićena. Do pre tri godine čistila ju je i sređivala moja majka, dočekivala turiste, a od kako je ona umrla, kuća je zaključana.“
Ana Stanišić priča da je pokušavala da stupi u kontakt sa Zavodom za zaštitu spomenika, Turističkom organizacijom i Kulturnim centrom u Guči, da je htela da im predloži „kako da za male pare ta kuća opet oživi. Dovoljno je samo da se neko angažuje ko će da vodi računa o njoj, potrebno je malo da se poprave prozori, da se nešto okrpi, da se osposobi planinarska staza koja vodi do Kuće, ali nikako da me neko primi. Mi mali ljudi ne možemo da dopremo do njih“.
„Ni jedna turistička tura ranije nije došla u Guču, a da nije otišla da vidi Muzej Branka Šotre u Kući Tadića. A sad, sve je zaboravljeno i upropašćeno. Šteta da tolika lepota propada“, kaže Ana Tadić Stanišić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!