

Promocija
Srpkinja poznata u SAD, ali ne i u Srbiji
Promocija romana „Odjeci tišine“ biće ujedno i promocija njegove autorke Diane Elizabet Martinović, operske i džez pevačice poznate u SAD


Nikola Selaković je najavio izradu nove strategije kulture u kojoj srpsko mora da ima primat, a ozbiljan prostor u strategiji trebalo bi da pripadne i amaterizmu u kulturi i umetnosti
Ministar kulture Nikola Selaković najavio je izradu nove strategije kulture, putem intervjua u „Večernjim novostima“.
Na sajtu Ministarstva kulture je dostupan dokument Strategija razvoja kulture Republike Srbije od 2020 – 2029. Piše i da je tu Strategiju usvojila Narodna Skupština, kao i da predstavlja osnovni strateški dokument kulturne politike Republike Srbije.
Ministar Nikola Selaković ne pominje tu strategiju sa sajta, i govori samo o izradi nove.
A ona, kazao je , „mora da postavi jasne kriterijume šta bi naša kultura trebalo da bude u budućnosti, ali i sa kojom pažnjom bi trebalo da brinemo o nasleđu.“
Naglasio je da „ono što je srpsko mora da ima primat, kada je u pitanju briga države. Naravno, ne zapostavljajući kulturu naših nacionalnih manjina.“
Prostor za amaterizam
Istakao je da je kao „ministar spoljnih poslova, sa svojom prethodnicom na ovom mestu Majom Gojković pokrenuo stavljanje na listu Uneska naivnog slikarstva Slovaka iz Kovačice, čime smo postali prva država u svetu koja je za to kvalifikovala nematerijalnu baštinu svoje nacionalne manjine“.
„Lično sam mišljenja da bi ozbiljan prostor u strategiji trebalo da pripadne i amaterizmu u kulturi i umetnosti. Bez dramskih sekcija u školama, KUD, likovnih i literarnih sekcija ostaćemo lišeni mnogih talenata koji nisu mogli da dođu do izražaja. Amaterizam u kulturi je bio potpuno skrajnut, prepušten sebi, a samo negovanjem folklorne baštine, prema poslednjim statistikama, bavi se više od 450.000 ljudi. To su četiri ozbiljne armije, jedan neverovatan ljudski potencijal, koji je van našeg fokusa. I to su ubedljivom većinom mladi ljudi.“
Smatra da je neophodno popularisati baštinu pa samim tim i muzeje, jer „mnogi naši građani nikad nisu bili u muzeju“.
Muzeji za Ekspo
Očekuje da će „oko tri miliona ljudi 2027. u okviru Ekspa doći u Beograd“, pa s tim u vezi napominje da je „država uložila ozbiljna sredstva da se obnove i otvore Narodni muzej i MSU“ i navodi sve one silne muzeje koji će do i zbog Ekspa biti osposobljeni.
„U savremenom stvaralaštvu, fokus bi trebalo da bude na podršci mladima. Ako smo mogli da formiramo naučno-tehnološke parkove i da damo podstrek mladim informatičarima, hajde da razmislimo šta uz pomoć države može da bude odskočna daska za bavljenje umetnošću“, kaže ministar Selaković, i najavljuje:
„Trebalo bi dati podršku i mladim piscima, a Ministarstvo kulture pokrenuće manifestaciju ’Noć biblioteka’, gde bismo im organizovali književne večeri. Biblioteka je naša najrasprostranjenija ustanova, imamo ih više od 140, ali su uglavnom na margini i treba ih vratiti u središte pažnje. Deo afirmacije savremenog stvaralaštva biće i kroz festivale, pa je tako na Zlatiboru održano nulto izdanje, kojim je najavljeno formiranje nacionalnog festivala filma i televizije.“


Promocija romana „Odjeci tišine“ biće ujedno i promocija njegove autorke Diane Elizabet Martinović, operske i džez pevačice poznate u SAD


Jubilarna 100. dodela Oskara biće poslednja koju će publika pratiti putem televizijskog prenosa, nakon čega se ceremonija dodele najprestižnije filmske nagrade seli na Jutjub


Zbog pretnji hrvatskih ultradesničara zagrebački glumci neće doći na otvaranje Festa povodom premijere filma „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare” Lordana Zafranovića, a zbog solidarnosti sa njima, ni neki beogradski glumci


Grupa baletskih igrača Srpskog narodnog pozorišta zahteva od uprave te kuće da preispita da li Aja Jung ima kvalifikacije da bude na čelu Baleta, a od suda traže zaštitu od njenog mobinga, posebno prema starijim igračima


Bendovi domaće scene osnovali su Udruženje „Lada“ s namerom da prikupe sredstva za obnovu Deliblatske peščare. Prvi festival organizuju 2. i 3. oktobra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve