

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Nikola Selaković je najavio izradu nove strategije kulture u kojoj srpsko mora da ima primat, a ozbiljan prostor u strategiji trebalo bi da pripadne i amaterizmu u kulturi i umetnosti
Ministar kulture Nikola Selaković najavio je izradu nove strategije kulture, putem intervjua u „Večernjim novostima“.
Na sajtu Ministarstva kulture je dostupan dokument Strategija razvoja kulture Republike Srbije od 2020 – 2029. Piše i da je tu Strategiju usvojila Narodna Skupština, kao i da predstavlja osnovni strateški dokument kulturne politike Republike Srbije.
Ministar Nikola Selaković ne pominje tu strategiju sa sajta, i govori samo o izradi nove.
A ona, kazao je , „mora da postavi jasne kriterijume šta bi naša kultura trebalo da bude u budućnosti, ali i sa kojom pažnjom bi trebalo da brinemo o nasleđu.“
Naglasio je da „ono što je srpsko mora da ima primat, kada je u pitanju briga države. Naravno, ne zapostavljajući kulturu naših nacionalnih manjina.“
Prostor za amaterizam
Istakao je da je kao „ministar spoljnih poslova, sa svojom prethodnicom na ovom mestu Majom Gojković pokrenuo stavljanje na listu Uneska naivnog slikarstva Slovaka iz Kovačice, čime smo postali prva država u svetu koja je za to kvalifikovala nematerijalnu baštinu svoje nacionalne manjine“.
„Lično sam mišljenja da bi ozbiljan prostor u strategiji trebalo da pripadne i amaterizmu u kulturi i umetnosti. Bez dramskih sekcija u školama, KUD, likovnih i literarnih sekcija ostaćemo lišeni mnogih talenata koji nisu mogli da dođu do izražaja. Amaterizam u kulturi je bio potpuno skrajnut, prepušten sebi, a samo negovanjem folklorne baštine, prema poslednjim statistikama, bavi se više od 450.000 ljudi. To su četiri ozbiljne armije, jedan neverovatan ljudski potencijal, koji je van našeg fokusa. I to su ubedljivom većinom mladi ljudi.“
Smatra da je neophodno popularisati baštinu pa samim tim i muzeje, jer „mnogi naši građani nikad nisu bili u muzeju“.
Muzeji za Ekspo
Očekuje da će „oko tri miliona ljudi 2027. u okviru Ekspa doći u Beograd“, pa s tim u vezi napominje da je „država uložila ozbiljna sredstva da se obnove i otvore Narodni muzej i MSU“ i navodi sve one silne muzeje koji će do i zbog Ekspa biti osposobljeni.
„U savremenom stvaralaštvu, fokus bi trebalo da bude na podršci mladima. Ako smo mogli da formiramo naučno-tehnološke parkove i da damo podstrek mladim informatičarima, hajde da razmislimo šta uz pomoć države može da bude odskočna daska za bavljenje umetnošću“, kaže ministar Selaković, i najavljuje:
„Trebalo bi dati podršku i mladim piscima, a Ministarstvo kulture pokrenuće manifestaciju ’Noć biblioteka’, gde bismo im organizovali književne večeri. Biblioteka je naša najrasprostranjenija ustanova, imamo ih više od 140, ali su uglavnom na margini i treba ih vratiti u središte pažnje. Deo afirmacije savremenog stvaralaštva biće i kroz festivale, pa je tako na Zlatiboru održano nulto izdanje, kojim je najavljeno formiranje nacionalnog festivala filma i televizije.“


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve