img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Mala etnologija propadanja

02. decembar 2009, 18:40 Teofil Pančić
Copied

Vladimir Arsenijević: Jugolaboratorija
Biblioteka XX vek, Beograd 2009.

Kad su, pre izvesnog vremena, beogradske ulice osvanule išarane natpisima: NE GAZI ĆIRILICU, moj prijatelj je, prešavši slučajno preko jednog od njih, primetio da po ćirilici nije gazio niti mu je to ikad palo na pamet sve dok mu je nisu ovako nekulturno, ovako pasivno–agresivno, poturili pod đonove.

Pa se vratio korak unazad i nagazio taj natpis, s vidnim uživanjem.

Vladimir Arsenijević i Biblioteka XX vek? Na prvi pogled, to verovatno zvuči kao neobična, možda i nelogična kombinacija. No, ako ste pratili povremena Arsenijevićeva javljanja u „nefikcijskom“ registru, a naročito poslednjih godina intenzivirano pisanje za štampu, pre svega za Politiku i zagrebački nedeljnik srpske manjine Novosti, onda se prostor čuđenju veoma sužava…

Izbor iz ove, non-fiction Arsenijevićeve produkcije (esejistički, političko-publicistički, putopisni, „dopisnički“ i kolumnistički tekstovi) okupljen je pod srećno izabranim naslovom Jugolaboratorija.

Kao i u svojim romanima, Arsenijević je najbolji kada piše o temama koje ne samo da ga se manje ili više neposredno dotiču, nego je i sa njima dobro upoznat, to jest, deo su njegovog životnog kulturološkog prtljaga. I baš tu se, gle, njegova „jugolaborantska“ tekstualnost najjasnije približava osnovnom konceptu ove edicije: Vladimir A. ume, naime, da bude odličan, lucidan, duhovit i pronicljiv fenomenolog urbane svakodnevice, „progresivnih“ i „regresivnih“ subkultura koje se pojavljuju u javnom prostoru s težnjom da ga kolonizuju, pa makar obično nastaju i nestaju kao daleki odjeci „dominantnih“ kulturnih obrazaca, preslikanih na nešto podzemniji teren. To se u ovoj knjizi naročito dobro vidi u njenom prvom poglavlju, posvećenom Beogradu i njegovom „prozelitskom lokalpatriotizmu“ koji vaistinu nije lako preživeti…

A tu je Arsenijević nesmiljen, čak surov, pa opet nekako rasterećen i vedar: i kada piše o Kaluđerici kao etalonu suburbanog „divljeg istoka“ na beogradski/srpski način, i kada raščlanjuje stil, ulogu i poruke radikalnih prigradskih repera, ali i njihovih gradskih parnjaka koji kroz „buntovničku“ ikonografiju i Velike prazne Reči kamufliraju svoju savršenu saživljenost sa lokalnim političko-kulturološkim mejnstrimom, i kada preispituje pomalo bolesno samoljubivi lokalpatriotizam onih koji su poverovali u mit o Beogradu kao mestu sa Najluđom Zabavom Na Svetu, ali nekako istovremeno im stalno trebaju nove i nove potvrde toga od ljudi sa strane (kolebljivi narcizam jednog identiteta prilično zbunjenog i nesigurnog u sebe uistinu je čudo), i kada se – kroz više tekstova u knjizi – posveti realnom i simboličkom značaju gej-prava kao lakmusu, pokazatelju stanja u jednoj mnogo široj priči, ali i kada se pozabavi ikonografijom i treš-ideologijom omladinskih ekstremno desnih grupacija, čija je paradna homofobija neretko nekako čudno gejofascinirana, baš kao što je i njihova paradna ksenofobija manje-više prepisana (pardon: kopi–pejstovana!) od inostranih uzora (pa makar i ruskih)…

Većina najdužih tekstova u ovoj knjizi napisana je za strane listove i časopise, ili za neke druge (oratorske) prigode u inostranstvu. U njima ponekad ima ovdašnjem čitaocu suvišnih informacija ili objašnjenja, mada ni to možda nije zgoreg: ponekad nam se samorazumljivim učini i ono što takvo zapravo nije, zato nije loše definisati stvari uvek iznova. Tekstovi pak pisani za ovdašnju i ex-YU štampu u tom su smislu nekako relaksiraniji, direktniji: tu lakše prepoznajemo pisca Potpalublja ili čak Predatora.

Iako povremeno i te kako ume da analizira pojave na zanimljiv i originalan način, Arsenijeviću je poza Analitičara sasvim strana; umesto toga, on bira mnogo mu primereniju poziciju učesnika i svedoka: drugim rečima, ako je ovo (a jeste) pre svega knjiga o bezbrojnim formama jednog kontinuiranog propadanja (ali, na koncu, i sporog i klimavog oporavka) jednog (samo)devastiranog društva, onda Arsenijević ni u jednom trenutku ne zaboravlja da je njegovo najjače književno oružje svedočanstvo, čak ispovest: ispisujući jednu malu literarnu, dobrim delom streetwise inspirisanu etnologiju jugo–kraha, autor uvek prvo sebe locira u toj priči, insistirajući na tome da piše o nečemu prema čemu ne može biti hladan i „nepristrasan“, jer zapravo piše o ljudima, vrednostima, događajima i procesima koji se najdirektnije odražavaju na njegov život, i od kojih nema spasa čak ni onda kada autor pokuša da se upusti u (uzaludno) bekstvo od „društvene stvarnosti“ …

Kao nešto više od tek zanimljivog predaha između dva romana, Jugolaboratorija je zapravo samo druga strana onog „fikcijskog“ Arsenijevića: u oba slučaja, bekstva od i iz neretko turobnih jugolaboratorijskih uslova ti nema! Pa, kad je već tako, onda bar uživaj: ako ne u samoj stvarnosti, onda u njenoj spisateljskoj obradi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure