img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Krvava čajanka

22. novembar 2006, 16:42 Ivan Medenica
Copied

Priča o čaju (varijacije na temu Tri sestre A. P. Čehova); režija: Dijana Milošević; igraju: Maja Mitić, Sanja Krsmanović-Tasić, Aleksandra Jelić, Jugoslav Hadžić; Dah teatar

Podnaslov predstave Priča o čaju Dah teatra je sasvim adekvatan: reč je, zaista, samo o „varijacijama na temu Tri sestre„. Iz Čehovljeve drame se, pored nekoliko kraćih delova teksta, uzima samo osnovni motiv – čežnja junakinja da otputuju za Moskvu. Ovaj motiv se, zatim, misaono proširuje i usložnjava, pa tako ideja putovanja poprima nove i raznovrsne konotacije: od povezivanja različitih civilizacija do kolektivnog prisećanja na zločine.

Motiv povezivanja civilizacija pomera naše interesovanje s podnaslova na naslov. Predstava Priča o čaju počinje kao vrlo razdragan i razigran „salonski ritual“ služenja i ispijanja čaja: tri glumice, obučene u kostime iz Čehovljeve epohe, sipaju čaj, zveckaju porcelanskim i staklenim šoljicama, raznose ga i dele gledaocima. Pri tome, govore tekst iz Knjige o čaju Kakuza Okakure o poreklu ovog napitka i istoriji njegovog širenja i prihvatanja u drugim civilizacijama. Ovaj uvodni prizor, dakle, povezuje ruski salonski ambijent XIX veka s tipičnim čajnim seansama – ambijent iz koga potiču junakinje drame izabrane za polazište projekta – sa spomenutom idejom putovanja, takođe proisteklom iz drame Tri sestre. Putovanje je ovde, kao što je već rečeno, oblik povezivanja civilizacija: čaj je bio jedan od najvažnijih trgovinskih artikala pre nekoliko vekova, prošao je dug put od rodne Azije do Severne Amerike, gde je, u Bostonu, čak bio i povod jednog političkog sukoba.

Politički sukob! Ovaj bizaran podatak iz „istorije čaja“ možemo, krajnje slobodno, da doživimo kao prvi, blagi i usputni nagoveštaj jedne opšte promene atmosfere koja će uskoro nastupiti. Još nekoliko prizora protiče u atmosferi „ruske idile“ – veoma poetična i metaforična scena klizanja na ledu – da bi zatim, jedan po jedan, počeli da se plasiraju tekstualni materijali i scenski motivi s uznemirujućim prizvukom. Prvo nam se iz novina pročita monstruozno priznanje optuženog za ubistvo premijera Srbije, a zatim se uvodi i scenski razmaštava još jedan motiv koji univerzalnu ideju putovanja pretvara u konkretno putovanje u naše kolektivne i mučne uspomene, one koje rado zaboravljamo.

Središnje mesto među tim bolnim uspomenama zauzima prisećanje na odvođenje iz voza na stanici Štrpce, a onda i egzekuciju, 19 naših građana muslimanske nacionalnosti, koje se zbilo pre više od deset godina. U ovom motivu sustiču se, kao u žižnoj tački, svi aspekti globalne metafore putovanja u ovoj predstavi: tri sestre žele da (vozom) otputuju u grad svojih nada i iluzija, smrt je prekinula putovanje vozom grupe ljudi „krivih“ samo zato što su bili druge vere, prisećanje na neoplakani zločin je kolektivno bolno putovanje. Ovaj scenski prizor, možemo ga nazvati i središnjim, rediteljka Dijana Milošević i njeni saradnici postavili su na veoma snažan i metaforičan način. Likovnu osnovu tog prizora (scenografija Neše Paripovića) grade dve široke paralelne pruge na podu, dopola obojene u crveno; ovu scensku metaforu možemo čitati, krajnje slobodno, kao – krvave šine.

Kobno putovanje vozom prikazano je tako što glumica hoda po dvama kovčezima, koje neprekidno prenose jedan ispred drugog da bi se ostvario kontinuitet pravolinijskog kretanja (po šinama), a onda, u jednom trenutku, kovčeg ne stigne, noga ostaje da lebdi u vazduhu, ambis se otvara i… smrt širom otvara ruke. Na čehovljevsku haljinu žene koja je zakoračila u smrt, pribadaju se, s nekakvim ritualnim spokojem i posvećenošću, imena svih devetnaestoro pobijenih ljudi… Predstava koja je počela kao veseli građanski ritual ispijanja čaja, završava se kao potresni, pradrevni ritual oplakivanja mrtvih. Krug se definitvno zatvara kada se gledaocima, opet u potpunom miru, u šolje s čajem stavljaju minijaturne sveće: prijatni napitak postaje kandilo, radosna čajanka, na kojoj se planira put za Moskvu, postaje pomen onima čiji je životni put surovo i nasilno prekinut u nekoj balkanskoj zabiti zvanoj Štrpci.

Prethodna analiza je pokušaj kritičareve rekonstrukcije – verovatno i dosta lične – jednog zahtevnog i složenog umetničkog koncepta, s izoštrenim etičkim implikacijama. Taj koncept razvijao se u tesnoj saradnji rediteljke Dijane Milošević i izvođača Jugoslava Hadžića, Aleksandre Jelić, Sanje Krsmanović-Tasić i Maje Mitić, a putem radioničarskog procesa rada karakterističnog za Dah teatar. Pored slika koje su bile bitne za ovu analizu, projakat Priča o čaju sadrži još dosta metaforičnih, poetičnih, minimalistički stilizovanih, ritualizovanih i izrazito asocijativnih scena. Sve zajedno, one grade celinu zaokruženu s dva spomenuta scenska rituala (čajanka i pomen), ali to, međutim, ne znači da ne postoji ništa što bi narušavalo strukturu predstave. Pre svega drugog, rediteljka nije uspela da pronađe jasnu dramsku i scensku funkciju za jedini muški lik (a Jugoslav Hadžić je bio i izvođački neubedljiv u scenama sa tekstom). Takođe, čini se da je bilo potrebno čvršće utemeljnje za povezivanje dva glavna motiva predstave: nikada ostvarenog putovanja tri sestre i nikada dovršenog putovanja devetnaestoro muslimana… Ove primedbe se, ipak, povlače pred veoma promišljenim konceptom predstave, njenim suptilnim jezikom i, posebno, beskompromisnim etičkim stavom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure