Po nekima, Kopolin „Megalopolis“ je izviždan na premijeri na Kanskom festivalu, a po drugima nije. Film je nastajao 40 godina, i snimljen je novcem od prodaje Kopoline kompanije vina, 13. po proizvodnji u SAD
Dva filma ovogodišnjeg takmičarskog programa Filmskog festivala u Kanu finansirali su njihovi reditelji, a znalci kažu da to pre svega govori o stanju u Holivudu. Kevin Kostner je finansirao film Horizont: Američka saga – Prvo poglavlje, a Frensis Ford Kopola Megalopolis.
Megalopolis je nastajao 40 godina, i koštao je 120 miliona dolara. Glavnu ulogu, arhitektu Cezara Katilinu glumi Adam Drajver.
Film je inspirisan razdobljem u starom Rimu kada je „sve umiralo, a sve vrednosti se pretvorile u potragu za novcem“. Smešten u jedan dan u bliskoj budućnosti u Njujorku, Megalopolis priča o arhitekti-naučniku koji se nada da će obnoviti grad nakon kataklizme i stati na kraj korumpiranom gradonačelniku i da će ostvariti izmišljenu verziju Njujorka pod nazivom Novi Rim.
Prema Kopolinim rečima, film se bavi pitanjima ko smo, gde smo, šta je čovek u ovom trenutku, a njegova glavna tema je mogućnost savršenog društva, odnosno utopije.
Bilo je, dakle, teško naterati neku producentsku kuću da se kocka s futurističkom, psihodeličnom, političkom i filozofskom pričom o vezama između tadašnjeg Njujorka i Ciceronovog Rima. Takođe, njegovi filmovi iz 80-ih nisu smatrali dobrim investicijama – romantični mjuzikl Jednom iz ljubavi imao je budžet od 23 miliona dolara, a najvelikodušnija procena njegove zarade je oko milion dolara.
Ali, bez obzira na Kopololine uspone i padove u filmskoj industriji, njegov vinski posao je rastao, pa je on postao 13. najveći proizvođač vina u SAD. Elem, da bi snimio Megalopolis, Kopola je prodao svoju firmu vina.
Foto: ScrrenshotIz „Megalopolisa“
Premijera Megalopolisa je bila u Kanu, u četvrtak. Reakcije su bile različite.
Deo publike je navodno počeo da zviždi nakon što je film završen. Međutim, prema Džordanu Rumiju iz „World of Reel“, zvižduci su se ubrzo pretvorili u navijanje kada je segment „In Memoriam“ pokazao Kopolinu pokojnu suprugu Eleanor koja je preminula pre mesec dana. Reditelj i glumci su potom dobili sedmominutne ovacije.
Film je takođe dobio kontradiktorne reakcije kritičara, debitovao je na Rotten Tomatoes sa ocenom od 38 odsto da bi se ta ocena popravila na 53 odsto. Mnogi su komentarisali „bizarnost“ filma, a The Guardian ga je opisao kao „naduven, dosadan i zbunjujuće plitak“.
To što su dva dobitnika Oskara morala da zavuku ruke u sopstvene džepove kako bi napravili željene projekte govori dovoljno o stanju u Holivudu.
„Dobio sam opkladu. Zahvalan sam što mogu da napravim film koji me proganja i za koji osećam da će biti predivan, koji će rasvetliti budućnost i pokazati kakva su ljudska bića zapravo. Ja sam presrećan“, rekao je Kopola intervjuu u Deadlineu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka članova Odbora Bitefa da odbiju predstavu Mila Raua zbog njegovog govora na prošlogodišnjem otvaranju festivala nije umetnička, nego moralno-politička. I upravo zato je duboko neetična
Osamsto godina od rođenja Tome Akvinskog (1225–1274)
Novina etičke koncepcije Tome Akvinskog sadržana je i u činjenici kako u njoj ima mjesta i za “nekršćansku”, laičku etiku koja čovjeka (pri)vodi dobru, ali sama po sebi nije dovoljna za ostvarenja vječnog spasenja. Za to je potrebna Božja milost, kojom se usavršavaju “teologijske” vrline: vjera kao natprirodni dar, nada koja nas nosi optimizmom i energijom i ljubav, najveći i najljepši dar kojim je Bog podario čovjeka
Danas se u novinarstvu retko sreće ličnost takve svestranosti i dubine znanja kakvo je posedovao Teofil Pančić. Nosio je u sebi renesansnu radoznalost i životnu radost. “Bez kulture nema slobode”, napisao je u jednom članku, pa nastavio: “Sloboda ne proizlazi iz puke borbe za opstanak, već iz sposobnosti da reflektujemo sami sebe, da se raspravljamo, smejemo, sanjamo”
Istina je da meni niko nikada neće valjati. Kada se bude desila promena, ja ću opet krenuti u akciju. Nisam siguran ni za one prethodne pobede da li su se ikada potpuno ostvarile. Zato je “Pobednik” na Kalemegdanu tu da nas stalno opominje da je pobeda utopija, ali utopija kojoj stalno treba težiti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!