Po nekima, Kopolin „Megalopolis“ je izviždan na premijeri na Kanskom festivalu, a po drugima nije. Film je nastajao 40 godina, i snimljen je novcem od prodaje Kopoline kompanije vina, 13. po proizvodnji u SAD
Dva filma ovogodišnjeg takmičarskog programa Filmskog festivala u Kanu finansirali su njihovi reditelji, a znalci kažu da to pre svega govori o stanju u Holivudu. Kevin Kostner je finansirao film Horizont: Američka saga – Prvo poglavlje, a Frensis Ford Kopola Megalopolis.
Megalopolis je nastajao 40 godina, i koštao je 120 miliona dolara. Glavnu ulogu, arhitektu Cezara Katilinu glumi Adam Drajver.
Film je inspirisan razdobljem u starom Rimu kada je „sve umiralo, a sve vrednosti se pretvorile u potragu za novcem“. Smešten u jedan dan u bliskoj budućnosti u Njujorku, Megalopolis priča o arhitekti-naučniku koji se nada da će obnoviti grad nakon kataklizme i stati na kraj korumpiranom gradonačelniku i da će ostvariti izmišljenu verziju Njujorka pod nazivom Novi Rim.
Prema Kopolinim rečima, film se bavi pitanjima ko smo, gde smo, šta je čovek u ovom trenutku, a njegova glavna tema je mogućnost savršenog društva, odnosno utopije.
Bilo je, dakle, teško naterati neku producentsku kuću da se kocka s futurističkom, psihodeličnom, političkom i filozofskom pričom o vezama između tadašnjeg Njujorka i Ciceronovog Rima. Takođe, njegovi filmovi iz 80-ih nisu smatrali dobrim investicijama – romantični mjuzikl Jednom iz ljubavi imao je budžet od 23 miliona dolara, a najvelikodušnija procena njegove zarade je oko milion dolara.
Ali, bez obzira na Kopololine uspone i padove u filmskoj industriji, njegov vinski posao je rastao, pa je on postao 13. najveći proizvođač vina u SAD. Elem, da bi snimio Megalopolis, Kopola je prodao svoju firmu vina.
Foto: ScrrenshotIz „Megalopolisa“
Premijera Megalopolisa je bila u Kanu, u četvrtak. Reakcije su bile različite.
Deo publike je navodno počeo da zviždi nakon što je film završen. Međutim, prema Džordanu Rumiju iz „World of Reel“, zvižduci su se ubrzo pretvorili u navijanje kada je segment „In Memoriam“ pokazao Kopolinu pokojnu suprugu Eleanor koja je preminula pre mesec dana. Reditelj i glumci su potom dobili sedmominutne ovacije.
Film je takođe dobio kontradiktorne reakcije kritičara, debitovao je na Rotten Tomatoes sa ocenom od 38 odsto da bi se ta ocena popravila na 53 odsto. Mnogi su komentarisali „bizarnost“ filma, a The Guardian ga je opisao kao „naduven, dosadan i zbunjujuće plitak“.
To što su dva dobitnika Oskara morala da zavuku ruke u sopstvene džepove kako bi napravili željene projekte govori dovoljno o stanju u Holivudu.
„Dobio sam opkladu. Zahvalan sam što mogu da napravim film koji me proganja i za koji osećam da će biti predivan, koji će rasvetliti budućnost i pokazati kakva su ljudska bića zapravo. Ja sam presrećan“, rekao je Kopola intervjuu u Deadlineu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ta Slavkina izjava da su muškarci jači fizički... Slavka bar s tim nikad nije imala problem – znala je da patosira momke koji joj dobacuju, ako smem da otkrijem porodične priče. Slavka u toj rečenici misli prvenstveno na uslove u sportu – ona se aktivno zalagala da se ženski fudbal profesionalizuje po uzoru na muški
Dokazujući da umetnost ne treba da bude ni sentimentalni odraz doživljaja interpretatora niti dražesna zvučna igra, već u prvom redu istinita i tačna u sublimaciji života, Brendel je koliko na koncertima, toliko i na brojnim nosačima zvuka, možda više nego bilo koji pijanista pre njega, otkrio svu kompleksnost klasične muzike kao živog ogledala evropske istorije i kulture
Određeni su dobitnici nagrada na 32. Festivalu evropskog filma Palić. Zlatni toranj za najbolji film žiri je dodelio ostvarenju „Dva tužioca“, reditelja Sergeja Loznice
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!