Po nekima, Kopolin „Megalopolis“ je izviždan na premijeri na Kanskom festivalu, a po drugima nije. Film je nastajao 40 godina, i snimljen je novcem od prodaje Kopoline kompanije vina, 13. po proizvodnji u SAD
Dva filma ovogodišnjeg takmičarskog programa Filmskog festivala u Kanu finansirali su njihovi reditelji, a znalci kažu da to pre svega govori o stanju u Holivudu. Kevin Kostner je finansirao film Horizont: Američka saga – Prvo poglavlje, a Frensis Ford Kopola Megalopolis.
Megalopolis je nastajao 40 godina, i koštao je 120 miliona dolara. Glavnu ulogu, arhitektu Cezara Katilinu glumi Adam Drajver.
Film je inspirisan razdobljem u starom Rimu kada je „sve umiralo, a sve vrednosti se pretvorile u potragu za novcem“. Smešten u jedan dan u bliskoj budućnosti u Njujorku, Megalopolis priča o arhitekti-naučniku koji se nada da će obnoviti grad nakon kataklizme i stati na kraj korumpiranom gradonačelniku i da će ostvariti izmišljenu verziju Njujorka pod nazivom Novi Rim.
Prema Kopolinim rečima, film se bavi pitanjima ko smo, gde smo, šta je čovek u ovom trenutku, a njegova glavna tema je mogućnost savršenog društva, odnosno utopije.
Bilo je, dakle, teško naterati neku producentsku kuću da se kocka s futurističkom, psihodeličnom, političkom i filozofskom pričom o vezama između tadašnjeg Njujorka i Ciceronovog Rima. Takođe, njegovi filmovi iz 80-ih nisu smatrali dobrim investicijama – romantični mjuzikl Jednom iz ljubavi imao je budžet od 23 miliona dolara, a najvelikodušnija procena njegove zarade je oko milion dolara.
Ali, bez obzira na Kopololine uspone i padove u filmskoj industriji, njegov vinski posao je rastao, pa je on postao 13. najveći proizvođač vina u SAD. Elem, da bi snimio Megalopolis, Kopola je prodao svoju firmu vina.
Foto: ScrrenshotIz „Megalopolisa“
Premijera Megalopolisa je bila u Kanu, u četvrtak. Reakcije su bile različite.
Deo publike je navodno počeo da zviždi nakon što je film završen. Međutim, prema Džordanu Rumiju iz „World of Reel“, zvižduci su se ubrzo pretvorili u navijanje kada je segment „In Memoriam“ pokazao Kopolinu pokojnu suprugu Eleanor koja je preminula pre mesec dana. Reditelj i glumci su potom dobili sedmominutne ovacije.
Film je takođe dobio kontradiktorne reakcije kritičara, debitovao je na Rotten Tomatoes sa ocenom od 38 odsto da bi se ta ocena popravila na 53 odsto. Mnogi su komentarisali „bizarnost“ filma, a The Guardian ga je opisao kao „naduven, dosadan i zbunjujuće plitak“.
To što su dva dobitnika Oskara morala da zavuku ruke u sopstvene džepove kako bi napravili željene projekte govori dovoljno o stanju u Holivudu.
„Dobio sam opkladu. Zahvalan sam što mogu da napravim film koji me proganja i za koji osećam da će biti predivan, koji će rasvetliti budućnost i pokazati kakva su ljudska bića zapravo. Ja sam presrećan“, rekao je Kopola intervjuu u Deadlineu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona
Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke
Beogradsko dramsko pozorište i teatar Tovstonogov iz Sankt Peterburga planiraju međusobnu saradnju i koprodukciju sa Milošem Bikovićem u glavnoj ulozi, u ponedeljak počinju Dani Ermitaža u Beogradu, a upravo je završena izložba ruskih umetnika
Iako imaju status kulturnog dobra, deluje da će Kasarna sedmog puka i Kamena palata zahvaljujući leks specijalis biti pretvorene u ugostiteljske objekte
Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti novog Pravilnika o radnoj disciplini i pravilima ponašanja zaposlenih u Narodnom pozorištu podnela je Ustavnom sudu poverenica za zaštitu ravnopravnoti Brankica Janković
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!