Domovinski pokret traži od Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu da skine s repertoara predstavu koja je urađena po kolumnama Viktora Ivančića, a koji je režirao beogradski reditelj Kokan Mladenović
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, u sredu 20. novembra odigrana je premijera predstave „Robi K. / Crvenkapa je mrtva“ Viktora Ivančića u režiji beogradskog reditelja Kokana Mladenovića. Aplauz je bio izuzetno veliki, svi su zadovoljni, osim – Domovinskog pokreta.
Kako pišu zagrebačke „Novosti“, Domovinski pokret je odmah nakon premijere (ne zna se da li su joj prisustvovali) sastavio saopštenje kojim traži da HNK ovu predstavu skine s repertoara.
Predstava očima DP-a
Kažu da Ivančićev komad „predstavlja ruganje svemu što je Hrvatima sveto i vrijedno“, te da „otvoreno omalovažava žrtve Vukovara, izruguje se Gospom iz Međugorja te se koristi kao platforma za neskrivenu jugonostalgiju i agitaciju za propalom državom“.
Tvrde i da je ovo „plitki pamflet koji vrijeđa nacionalne vrijednosti, osjećaje hrvatskog naroda i temelje moderne Hrvatske, sprda se „s Domovinskim ratom, koji je simbol borbe za slobodu i neovisnost, prelazi sve granice prihvatljivog“. Ocenjuju i da je predstava „negledljiva i uvredljiva, daleko od bilo kakvog umjetničkog izraza“.
Već napisno u Ivančićevim kolumnama
Kokan Mladenović za portal „Vremena“ kaže da bi ga „čudilo da nisu reagovali, zašto bi hrvatski desničari bili drugačiji od srpskih“.
„U predstavi nema ničeg čega nema u već objavljenim kolumnama Viktora Ivančića. Dakle svi znaju šta on misli o crkvi, o Vukovaru, o zloupotrebi domoljublja i žrtava rata. Na njih to deluje kao što bi delovalo na srpske desničare da se u nekoj predstavi ovde govori o Srebrenici“, kaže Mladenović.
Podseća da je maja 2012, dok je bio direktor „Ateljea 212“, nakon premijere predstave „Zoran Đinđić“ u režiji Olivera Frljića u jednom tabloidu objavljena njegova fotografija uz tekst da je on vođa ustaškog lobija u Beogradu.
„Tamo kažu da sam četnik, a ovde da sam ustaša. Znači, sve je u redu“, kaže Mladenović.
Demokratski pokret nije u splitskoj Skupštini, a u hrvatskoj jeste „i ljudi su se navikli na njihove ispade. To neće uticati ni na HNK u Splitu, niti publiku. Znam da je svih šest repriza, za narednih mesec i po, rasprodato“, zaključuje Kokan Mladenović.
Devetogodišnji Robi K.
Za katalog ove predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Kokan Mladenović je napisao:
„Robi K, Viktora Ivančića, najpoznatiji devetogodišnjak na našim prostorima, pokušava shvatiti svijet i sebe u njemu u okolnostima koje su krajnje neshvatljive zrelim i formiranim osobama, a kamoli nekome tko u život tek ulazi.
Robi K, dakle, živi svoje anksiozno djetinjstvo u stalnom grču da je kriv za nešto, a taj se grč prenosi i u snove. Tamo se multiplicira do nevjerojatnih razmjera, a onda se vraća u stvarnost, apsurdniju od monitpajtonskih skečeva.
Robi će učiniti sve da dokaže kako je lojalan, dostojan i ’pravi dječak na pravom mjestu’, a pokušavajući to upada iz jedne apsurdne situacije u drugu te razotkriva besmislenost, apsurdnost i hipokriziju koje čine njegov svijet. Budimo mu suputnici na tom putu, mi, ostarjeli devetogodišnjaci koji smo jednom zamišljali svijet kao bolji i pošteniji od onoga u kojem sada moramo živjeti.“
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova.
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
