

Festival
Beogradski festival igre: Videlo nas je 10.000 ljudi
Na upravo završenom 23. Beogradskom festivalu igre odigrane su 24 predstave 15 trupa iz 11 zemalja




Ako Narodni muzej otkupi „Veneciju“ Nadežde Petrović koju je u Srbiju doneo jedan ovdašnji kolekcionar, biće to po državu značajnija akvizicija od „Bašibozuka“ Paje Jovanovića - kaže Vojislav Noveski vlasnik Moderne galerije u Beogradu čijom zaslugom je ta slika upravo izložena u Čačku
Ovog ponedeljka Narodni muzej u Beogradu dobio je ponudu da, po pravu preče kupovine, otkupi od privatnog kolekcionara sliku Venecija Nadežde Petrović. Zakonski rok za odluku je 15 dana.
Ako Narodni muzej odluči da prihvati ovu akviziciju, biće to prva prilika da se potvrdi najava predsednika Aleksandra Vučića izrečena krajem marta, u Konaku kneginje Ljubice, gde je došao da vidi Bašibozuk Paje Jovanovića, sliku koja je prošlog novembra država kupila na aukciji kod londonskog Sotbija.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je tada Vučić na Instagramu.
Venecija je jedno od retkih dela impresionističke faze Nadežde Petrović. Nastala je 1907. godine, u vreme kada je Nadežda bila na studijskom boravku u Italiji. Izložba impresionista u Veneciji koju je posetila sa bliskim prijateljem slikarom Brankom Popovićem, ostavila je na nju snažan utisak, pa je narednih godina stvarala pod uticajem tog slikarskog pravca. Upravo tada nastala su neka od njenih kapitalnih dela, poput Dereglije na Savi, Koloseuma i – Venecije. Ta dela iz njenog impresionističkog perioda utrla su put srpskom impresionizmu.
Venecija se dugo nalazila u jednoj od najčuvenijih i najprestižnijih hrvatskih kolekcija.
Prošle godine Veneciju je otkupio i doneo u Srbiju jedan ovdašnji kolekcionar.
Nakon izvršene ekspertize u Narodnom muzeju u Beogradu, Narodni muzej je Veneciju proglasio za kulturno dobro-muzejski predmet.
Prvi put je pokazana javnosti na upravo aktuelnoj izložbi „Nadežda Petrović – Naslednici – Sledbenici“ u Galeriji slikarkinog imena u Čačku. Da se to desi, pomogla je Moderna galerija u Beogradu, kaže za „Vreme“ njen vlasnik Vojislav Noveski.
On objašnjava da „po zakonu, svako kulturno dobro koje se kupuje ili prodaje mora se ponuditi nadležnoj instituciji, koja će, po pravu preče kupovine, komisijski odlučiti da li hoće ili neće da ga kupi“.
U ovom slučaju nadležna institucija je Narodni muzej, koji je sliku proglasio kulturnim dobrom.
„Najvažnije je da je Venecija vraćena u Srbiju, zatim da je prvi put nakon sto godina izložena – a po meni je važno što je izložena baš u Galeriji Nadežde Petrović, što je za sliku urađena stučna savremena ekspertiza, a pre svega što zaštićena“, kaže Vojislav Noveski.
Smatra da bi po državu Venecija bila „važnija ekvizicija od Bašibozuka koji, kao što je poznato, nije malo plaćen, zato što je ovo delo Nadežde Petrović retkost u njenom stvaralaštvu, što se za već otkupljeno delo Paje Jovanovića ne bi moglo reći.“
Vojislav Noveski podseća da je „Nadežda Petrović pokretač modernizma u Srbiji, da je za svog kratkog života naslikala manje od 300 slika dok ih je Paja Jovanović naslikao neverovatan broj, a među njima veliki broj na istu temu. Takođe, umetnički kvalitet Nadeždinog opusa, pa samim tim i vrednost njenih dela, je nemerljiva u odnosu na opus Paje Jovanovića koji jeste veliki slikar, ali nije jedinstven“.
Zato je „porediti ova dva autora isto kao i kad bi se poredio Pikaso sa nekim od francuskih umetnika kojih ima na stotine istih.“
„Bilo bi izuzetno važno da se vrhunski umetnik, a to je Nadežda Petrović, približi publici tako što će joj postati dostupan u Narodnom muzeju, krovnom muzeju u državi“, kaže Vojislav Noveski.


Na upravo završenom 23. Beogradskom festivalu igre odigrane su 24 predstave 15 trupa iz 11 zemalja


„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara


Organizam se više ne posmatra na uobičajen način, već kao društvo ćelija koje su tokom duge organske evolucije uspostavile stabilnu saradnju. Dakle, posmatran u evolucionoj perspektivi, rak se pojavljuje kao suparnik kojeg možda ne možemo da eliminišemo, budući da je on ostatak prirodne istorije u kojoj smo nastali. Zato je verovatno bolje da ga prihvatimo kao legitimnog dvojnika sa kojim valja živeti. Nastojanja u savremenoj medicini da se ova bolest drži pod kontrolom kao i neke druge hronične bolesti upravo idu u tom pravcu


Ričard II, režija Boris Liješević, Jugoslovensko dramsko pozorište


Drama, režija Kristofer Borgli;
Zvuk pada, režija Maša Šilinski;
Oprosti, ljubavi, režija Iva Viktor
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve