„Portret Elizabet Lederer" Gustava Klimta postala je druga najskuplja slika u istoriji i najskuplja među delima moderne umetnosti
„Portret Elizabet Lederer“ Gustava Klimta prodata je na aukciji u Njujorku za 236,4 miliona američkih dolara, čime je postala drugo najskuplje delo prodato na aukciji posle slike „Salvator Mundi“ Leonarda da Vinčija.
U utorak uveče, u aukcijskoj kući „Sotheby’s“ u Njujorku, slika Gustava Klimta imala je šest ponuđača, a očekivalo se da cena neće prelaziti 150 miliona dolara. Identitet kupca nije otkriven javnosti.
Najskuplja moderna slika
Ovom aukcijom, „Portret Elizabet Lederer“ postao je najskuplja Klimtova slika, pošto je oborila prethodni rekord od 108 miliona dolara koliko je iznosila prodara „Devojka sa lepezom“. Ujedno je postala i najskuplja prodata slika moderne umetnosti.
Portret je nastao između 1914. i 1916. godine, predstavlja portret ćerke Klimtovih pokrovitelja, obučene u kineski ogrtač. Naslikana je metodom ulje na platnu je visoka oko 180 centimetara,
Nakon Anšlusa 1938. godine, nacisti su zaplenili sliku, koja je vraćena bratu naslikane Elizabete Eriku Ledereru tek 1948. godine.
Ostala je neoštečena tokom rata, mada je jednom umalo stradala u požaru.
Godine 1985. slika je postala deo privatne kolekcije naslednika Leonarda Laudera i bila je izložena na Petoj aveniji u Njujorku.
Nakon aukcije Lauderove kolekcije u utorak uveče, Sotheby’s je nastavio širu aukciju moderne umetnosti, koja je uključivala i potpuno funkcionalni zlatni WC kao kritiku na račun ultrabogatih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradska filharmonija je protiv da Bojan Suđić bude njihov v.d. direktor, podsećaju da je mandat na RTS-u završio sa sudskom odlukom, i da je vlasništvo nad privatnim orkestrom delio sa Bokanom
“Zootropolis 2” postao je najuspešniji animirani film Holivuda i deveti najprofitabilniji svih vremena. Koliko je zaradio? Kakvu to magiju šire jedna zečica policajka i lisac prevarant?
Vlada Srbije imenovala je dirigenta Bojana Suđića za v. d. direktora Beogradske filharmonije. "Vreme" nezvanično saznaje da orkestar nije nimalo srećan ovim izborom i da će preduzeti odgvovarajuće mere
Na sednici Skupštine grada Beograda imenovano je 56 funkcionera za upravljačke pozicije u institucijama i manifestacijama kulture. Tako je sada u Odboru Festa Lazar Ristovski, a predsednica je sekretarka za kulturu Beograda Jelena Medaković
Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!