U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
U Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, u jednoj prostoriji zgrade koju zovu Anin dvor, nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića.
Njen vlasnik je Nanij Poljanac. Izlaže je kao stalnu muzejsku postavku i pokazuje je svakom ko želi da je vidi.
Tu su tabakera kralja Petra, odela princa Andreja preko jedine sačuvane biste kralja Aleksandra, lična pisama i dokumenta članova ove srpske i jugoslovenske dinastije, nekoliko oficirskih sablji i avijatičarskih bodeža i samo jedan komad vatrenog oružja – filmska replika pištolja kojim je Vlado Černozemski, pripadnik VMRO-a ubio kralja Aleksandra.
Nanij Poljanac smatra da kako god se istorija poigrala sa narodima regiona, upravo ta istorija je velika spona između njih.
U Beogradu, uspomenu na Karađorđeviće i Obrenoviće čuva Istorijski muzej Srbije, ali zato što nemaju stalnu postavku, mogu da pokažu samo pojedine eksponate iz tog dela svoje kolekcije.
Muzej grada je ovog januara najavio da će od jednog antikvara iz Pariza otkupiti gipsani model kamerne veličine Spomenika srpskim kraljevima koji se nalazi na istaknutom mestu Trga Kralja Petra Prvog Karađorđevića u 16. arondismanu, gde je postavljen 1936. godine u znak prijateljstva dve države i spomen na slavnu prošlost Srbije.
Spomenik predstavlja klasičnu kompoziciju sa centralno postavljenim konjem kojeg jaše Aleksandar Prvi, kralj Jugoslavije. Pored konja nalaze se kralj Petar Prvi i maršal Francuske armije Franše d’Epere, a iza njih stoje vojvode Petar Bojović i Živojin Mišić, srpska majka sa detetom i srpski seljak. Spomenik je izradio francuski skulptor Maksim Real de Sart, izlila ga je radionica Diren, a arhitekta postavke spomenika bio je Anri Šajo.
Odlivak spomenika je još uvek u Parizu. Inače, vrednost ove makete je 2021. procenjena na manje od 400 evra.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je predsednik Vučić na Instagramu krajem marta nakon posete Konaku kneginje Ljubice, kako bi video Odmorbašibozuka Paje Jovanovića koju je otkupila država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Neki tegovi, neki okovi kojima smo okovani pre 30, 40 godina još uvek nas stežu i šta god pokušavali da uradimo, stalno se vraćamo, kao pas koji je vezan za lanac pa u momentu kada već pomisli da je slobodan, da će moći dalje da potrči, trgne ga lanac i on shvata da je još vezan, da ne može dalje, da se od slobode nalazi još dalje nego što je bio
Posle raznih otkazivanja, zabrana i bojkota, u, nadam se, poslednjoj sezoni nedavača budžeta za kulturu, naš najstariji i najveći džez festival, beogradski, oglasio se tek pred samo održavanje, bez uobičajene institucionalne pompe ušminkanih korisnika državnog novca. Kasni start i slabije finansiranje svakako su među važnijim razlozima obuhvatne oseke 41. izdanja BJF, ali nije sve loše: manje stranih izveštača, izostanak pratećih aktivnosti (foto-izložbe, promocije izdanja...), manje šankova za donekle proređenu publiku, ali i trajanje svedeno na četiri dana, pri čemu dve od tih večeri nisu bile preopterećene ponoćnim koncertima. Vrhunaca za pamćenje kao i uvek, a i neke pouke su tu
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!