U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
U Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, u jednoj prostoriji zgrade koju zovu Anin dvor, nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića.
Njen vlasnik je Nanij Poljanac. Izlaže je kao stalnu muzejsku postavku i pokazuje je svakom ko želi da je vidi.
Tu su tabakera kralja Petra, odela princa Andreja preko jedine sačuvane biste kralja Aleksandra, lična pisama i dokumenta članova ove srpske i jugoslovenske dinastije, nekoliko oficirskih sablji i avijatičarskih bodeža i samo jedan komad vatrenog oružja – filmska replika pištolja kojim je Vlado Černozemski, pripadnik VMRO-a ubio kralja Aleksandra.
Nanij Poljanac smatra da kako god se istorija poigrala sa narodima regiona, upravo ta istorija je velika spona između njih.
U Beogradu, uspomenu na Karađorđeviće i Obrenoviće čuva Istorijski muzej Srbije, ali zato što nemaju stalnu postavku, mogu da pokažu samo pojedine eksponate iz tog dela svoje kolekcije.
Muzej grada je ovog januara najavio da će od jednog antikvara iz Pariza otkupiti gipsani model kamerne veličine Spomenika srpskim kraljevima koji se nalazi na istaknutom mestu Trga Kralja Petra Prvog Karađorđevića u 16. arondismanu, gde je postavljen 1936. godine u znak prijateljstva dve države i spomen na slavnu prošlost Srbije.
Spomenik predstavlja klasičnu kompoziciju sa centralno postavljenim konjem kojeg jaše Aleksandar Prvi, kralj Jugoslavije. Pored konja nalaze se kralj Petar Prvi i maršal Francuske armije Franše d’Epere, a iza njih stoje vojvode Petar Bojović i Živojin Mišić, srpska majka sa detetom i srpski seljak. Spomenik je izradio francuski skulptor Maksim Real de Sart, izlila ga je radionica Diren, a arhitekta postavke spomenika bio je Anri Šajo.
Odlivak spomenika je još uvek u Parizu. Inače, vrednost ove makete je 2021. procenjena na manje od 400 evra.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je predsednik Vučić na Instagramu krajem marta nakon posete Konaku kneginje Ljubice, kako bi video Odmorbašibozuka Paje Jovanovića koju je otkupila država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprava Narodnog pozorišta je odbila da se na Velikoj sceni dodeli nagrada „Vitez poziva“ i time otvoreno proglasila da je Narodno pozorište, barem dok njime vlada Dragoslav Bokan, isključivo naprednjačko
Privatni kulturni centar „Akvarijus" je jedina kulturna ustanova koja u Severnoj Kosovskoj Mitrovici funkcioniše bez prekida već deset godina. Tu Mitrovčani mogu da pogledaju izložbe ili film, odslušaju koncert, debatuju, piju kafu, čitaju, kupe ili udome knjigu. Sve to staje u sto kvadrata
Čukarički likovni salon koji organizuje Galerija 73 doveden je u pitanje zato što je cik-cak linija koja na crtežu Jovana Rakidžića predstavlja nadstrešnicu novosadske železničke stanice, protumačena kao ideološka poruka
Nema umetničke nagrade ali zato ima one za izuzetne zasluge, ne znaju ga ni u Srbiji ni u Pragu gde živi, njegov rad nema vrednosti relevantne u međunarodnom kontekstu – kaže stručna javnost o Predragu Đakoviću
Država nije iskoristila pravo preče kupovine, pa je Palata Albanija nedavno prodata privatniku. U skorije vreme, isto se desilo i Geneks kuli i Staroj šećerani
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!