U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
U Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, u jednoj prostoriji zgrade koju zovu Anin dvor, nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića.
Njen vlasnik je Nanij Poljanac. Izlaže je kao stalnu muzejsku postavku i pokazuje je svakom ko želi da je vidi.
Tu su tabakera kralja Petra, odela princa Andreja preko jedine sačuvane biste kralja Aleksandra, lična pisama i dokumenta članova ove srpske i jugoslovenske dinastije, nekoliko oficirskih sablji i avijatičarskih bodeža i samo jedan komad vatrenog oružja – filmska replika pištolja kojim je Vlado Černozemski, pripadnik VMRO-a ubio kralja Aleksandra.
Nanij Poljanac smatra da kako god se istorija poigrala sa narodima regiona, upravo ta istorija je velika spona između njih.
U Beogradu, uspomenu na Karađorđeviće i Obrenoviće čuva Istorijski muzej Srbije, ali zato što nemaju stalnu postavku, mogu da pokažu samo pojedine eksponate iz tog dela svoje kolekcije.
Muzej grada je ovog januara najavio da će od jednog antikvara iz Pariza otkupiti gipsani model kamerne veličine Spomenika srpskim kraljevima koji se nalazi na istaknutom mestu Trga Kralja Petra Prvog Karađorđevića u 16. arondismanu, gde je postavljen 1936. godine u znak prijateljstva dve države i spomen na slavnu prošlost Srbije.
Spomenik predstavlja klasičnu kompoziciju sa centralno postavljenim konjem kojeg jaše Aleksandar Prvi, kralj Jugoslavije. Pored konja nalaze se kralj Petar Prvi i maršal Francuske armije Franše d’Epere, a iza njih stoje vojvode Petar Bojović i Živojin Mišić, srpska majka sa detetom i srpski seljak. Spomenik je izradio francuski skulptor Maksim Real de Sart, izlila ga je radionica Diren, a arhitekta postavke spomenika bio je Anri Šajo.
Odlivak spomenika je još uvek u Parizu. Inače, vrednost ove makete je 2021. procenjena na manje od 400 evra.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je predsednik Vučić na Instagramu krajem marta nakon posete Konaku kneginje Ljubice, kako bi video Odmorbašibozuka Paje Jovanovića koju je otkupila država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ je dobilo pismo kojim je Zoran Stefanović umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta uputio Darku Tomoviću predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan
Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su
Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!