U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
U Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, u jednoj prostoriji zgrade koju zovu Anin dvor, nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića.
Njen vlasnik je Nanij Poljanac. Izlaže je kao stalnu muzejsku postavku i pokazuje je svakom ko želi da je vidi.
Tu su tabakera kralja Petra, odela princa Andreja preko jedine sačuvane biste kralja Aleksandra, lična pisama i dokumenta članova ove srpske i jugoslovenske dinastije, nekoliko oficirskih sablji i avijatičarskih bodeža i samo jedan komad vatrenog oružja – filmska replika pištolja kojim je Vlado Černozemski, pripadnik VMRO-a ubio kralja Aleksandra.
Nanij Poljanac smatra da kako god se istorija poigrala sa narodima regiona, upravo ta istorija je velika spona između njih.
U Beogradu, uspomenu na Karađorđeviće i Obrenoviće čuva Istorijski muzej Srbije, ali zato što nemaju stalnu postavku, mogu da pokažu samo pojedine eksponate iz tog dela svoje kolekcije.
Muzej grada je ovog januara najavio da će od jednog antikvara iz Pariza otkupiti gipsani model kamerne veličine Spomenika srpskim kraljevima koji se nalazi na istaknutom mestu Trga Kralja Petra Prvog Karađorđevića u 16. arondismanu, gde je postavljen 1936. godine u znak prijateljstva dve države i spomen na slavnu prošlost Srbije.
Spomenik predstavlja klasičnu kompoziciju sa centralno postavljenim konjem kojeg jaše Aleksandar Prvi, kralj Jugoslavije. Pored konja nalaze se kralj Petar Prvi i maršal Francuske armije Franše d’Epere, a iza njih stoje vojvode Petar Bojović i Živojin Mišić, srpska majka sa detetom i srpski seljak. Spomenik je izradio francuski skulptor Maksim Real de Sart, izlila ga je radionica Diren, a arhitekta postavke spomenika bio je Anri Šajo.
Odlivak spomenika je još uvek u Parizu. Inače, vrednost ove makete je 2021. procenjena na manje od 400 evra.
„Srbija će nastaviti da ulaže novac u kupovinu svega što pripada kulturnoj baštini našeg naroda, a nalazi se u inostranstvu“, naveo je predsednik Vučić na Instagramu krajem marta nakon posete Konaku kneginje Ljubice, kako bi video Odmorbašibozuka Paje Jovanovića koju je otkupila država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kruševačko pozorište obeležava 80 godina premijerom predstave „Ljubav u cirkusu“ po pripovetkama Ive Andrića reditelj Nebojša Bradić opisuje kao "alternativni pogled na život u umetnosti i slobodu izbora“
Ideju koju je pokrenuo ruski književnik Zahar Prilepin, sada podržava predsednik Rusije Vladimir Putin - stvaranje ruske nagrade za kjiževnost za „globalnu većinu” kao pandan „postkolonijalnoj” Nobelovoj nagradi za književnost
„Red Pants“ serija iz Kirgistana čiji je jedan od producenata Miloš Đukelić, pobednik je festivala „Series Mania“. U konkurenciji je bilo 1500 projekata iz celog sveta
Od Beograda do Berlina jasno je da je pank živ i zdrav. U Beogradu više muzički i stilski, u Berlinu ideološki i filozofski. Spaja ih univerzalnost pokreta. I besmrtnost ideje
Evo, pedeset odsto naše publika čine klinci od 20 i nešto godina. To retko koji bend ima. Pevaju pesme sa našeg prvog albuma, kada se još nisu ni rodili. To je najveći uspeh koji možeš da zamisliš
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!