90. Prolećna izložba Udruženja likovnih umetnika Srbije namerno nema kustosku koncepciju zato što su teme njenih radova njena tema, i prostor u kome ih izlažu – Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“
Jubilarna, 90. Prolećna izložba Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS), fokusirana na mogućnost/nemogućnost komunikacije umetničkih sadržaja, predstaviće radove 86 odabranih radova koji su nastali protekle tri godine i nisu izlagani u prostorima ULUS-a, a biće otvorena 16. maja u Umetničkom paviljonu “Cvijeta Zuzorić”, uz uručenje nagrade za životno delo Dragoljubu Raši Todosijeviću.
Izložba nema kustosku koncepciju, namerno. Njena tema su sami radovi, odnosno teme koje oni pokreću, uslovi u kojima nastaju, kao i kontekst manifestacije – istorijat i današnje stanje Paviljona “Cvijeta Zuzorić”, samog ULUS-a, kao i naporima da se u oblasti kulture i umetnosti organizuje i opstane u savremenom društvu i, na kraju krajeva, o samom Umetniku danas i ovde.
Na konkurs je stiglo više od 190 prijava, a radove za izložbu birale su kustoskinje Marija Radoš (Nezavisna umetnička asocijacija Remont) i Jelena Spaić (Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu), i umetnica Milica Ružičić (članica Upravnog odbora ULUS-a).
Foto: Arhiva ULUSBeograđanka na Prolećnoj izložbi
Prolećna izložba ULUS-a jedna je od likovnih manifestacija koje se u kontinuitetu održavaju od otvaranja Umetničkog paviljona “Cvijeta Zuzorić” 1929. godine. Karakteristična je po tome što kontinuirano prati promene na vizuelnoj sceni u okviru opšte umetničke klime.
Tema izložbe koja s odnosi na istorijat i današnje stanje paviljona „Cvijeta Zuzorić“ je, reklo bi se, filmična.
Prema arhivskim podacima, u Beogradu je 1922. godine, na predlog Udruženja likovnih umetnika, pisacBranislav Nušićosnovao Društvo prijatelja umetnosti “Cvijeta Zuzorić”. Angažovanjem tog društva 1928. godine, uz podršku Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, kojim je u tom trenutku Nušić i rukovodio, Beogradska opština dodelila je Društvu plac na Malom Kalemegdanu. Nakon toga započela je izgradnja Umetničkog paviljona, prema nagrađenom nacrtu arhitekte Branislava Kojića, koja je bila finansirana dobrovoljnim doprinosima ljubitelja umetnosti i prijatelja Društva, kao i različitim privatnim inicijativama za prikupljanje sredstava. Najčešći vid prikupljanja sredstava bila je organizacija balova koje je Društvo priređivalo. Najznačajnija sredstva, ipak, obezbeđena su uz pomoć države.
Otvaranjem tog prostora kulture, umetnički život Beograda i Kraljevine Jugoslavije dobio je novo središte.
Od prve godine nastanka Paviljona (1929) ustanovljene su dve velike kolektivne izložbe čija tradicija traje i danas – Prolećna izložba je predstavljala dela jugoslovenskih umetnika, a Jesenja izložba dela beogradskih umetnika. Iako su vremenom menjale koncepciju, te izložbe do danas čuvaju ugled najvažnijih događaja na kulturnoj mapi Beograda i drže autoritet najstarijih izložbi na ovim prostorima.
Jubilarno, 90. izdanje Prolećne izložbe biće otvoreno do 19. juna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Trospratna podzemna garaža u Skerlićevoj ulici je na 10 metara od depoa Narodne biblioteke Srbije, upozorava Plenum ove ustanove i pokušava da peticijom spase celokupno pisano blago Srbije
Goran Vasić v.d. direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture poslao je bez znanja zaposlenih Predlog o ukidanju statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba, tvrde oni, i zato traže od onih koji su ga i postavili na to mesto, od Vlade Srbije, da ga smene
Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“,povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima
Laž je moćan alat, s njom možete da postignete sve. Ali i istina je moćna. Ako želite da prihvatite istinu, onda to ne možete da uradite parcijalno, morate odlučiti da li želite da znate i prihvatite kompletnu istinu i živite u skladu s njom, ili morate da istrajavate u lažima koje mogu bolje da vas utješe. Crvena ili plava pilula
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!