

Nagrada
Na festivalu u Kanu nagrađen srpski film koji menja istoriju
Film Boška Savkovića „Sedam dana koji su promenili vek“ , koji otkriva da je Prvi svetski rat počeo i završio se u Beogradu, nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu


(1947–2016)
Oprostite ako ovo bude suviše lično; ipak sam je poznavao i družili smo se, u mladosti kad je trebalo. Jagoda Kaloper bila je sjajna glumica i značajna likovna umetnica: iznenadio sam se našavši sve njene filmove, oko dvadesetak, na internetu; zlatna i srebrna Arena u Puli, Teodora u Nišu. I niz nagrada za likovne umetnosti. Uprkos boljim i bolje odigranim ulogama („Lisice“ Krste Papića, „Gravitacija“ Branka Ivande itd. barem po mom mišljenju), proslavila ju je vesela uloga u „WR Misterijama organizma“ Duška Makavejeva, gde neobuzdano i radosno uživa u ljubavi, gola i spontana, a bila je prelepa cura.
Tamna, sa lepim velikim okicama, savršeno građena, bila je dete dobre dalmatinske familije (tata ozbiljan doktor u Zagrebu) iz ulice Račkoga, smirena i nimalo brbljiva, ali koncentrisana i ozbiljna. Bila je najbolja drugarica, iz gimnazijske klupe, moje tadašnje žene, pa sam je tako i upoznao. Sećam se da smo se jednog novembra, po mećavi i poledici vozili u Beograd u pozajmljenom miniju 850 i da smo u Beogradu morali da Jagodu branimo od nepodnošljivo nasrtljivih udvaranja izvesnog odvratnog lika koji je – nesrećnim sticajem okolnosti – živeo iza ćoška; da je živ, kazao bih vam ko je bio; da kažem iz koje je ulice bio, odmah biste se setili ko je. Jagoda ga je odbijala dostojanstveno i odlučno, ali je magarac bio dosadan do neba, pa smo se skrivali po lokalnim kafanama na Zvezdari gde takvi ne zalaze. Sedeli smo zajedno na legendarnoj terasi pulske „Rivijere“ tokom filmskog festivala, sa Makavejevim, sa Papićem, sa mladim Šnajderom (ako se ne varam…); Jagoda je uvek bila fina, smirena i učtiva devojka, nimalo impresionirana tim tadašnjim glamurom. Uostalom, diplomirala je likovnu akademiju i slikarstvo joj je uvek bilo važnije od filma, svim uspesima uprkos.
Retko kada Bog obdari nekoga sa dva podjednako blistava talenta kao što je obdario Jagodu; o fizičkoj i unutrašnjoj lepoti i da ne govorimo. Sećam je se kako je marljivo crtala krejonom psihodeličke šare oko očiju; sećam se njene bake po ocu, mrzovoljne dalmatinske starice u crnom koja se (iz nekog razloga) zvala Jovan (pijani matičar?) i koja se svađala satima sa novim poštarima koji su joj donosili penziju, pokazujući im ličnu kartu na kojoj je njena slika i kršteno ime Jovan.
Posle je Jagoda s mužem, arhitektom, emigrirala u Beč, gde je ovih dana i umrla. Malo nas je koji će jednoga dana ostaviti takav trag – umetnički i ljudski – kakav je ostavila Jagoda Kaloper, moja drugarica iz lude mladosti naše.


Film Boška Savkovića „Sedam dana koji su promenili vek“ , koji otkriva da je Prvi svetski rat počeo i završio se u Beogradu, nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu


Na 69. Sajmu knjiga u Beogradu najmanje je izdavača, a najviše državnih ustanova, eparhija, manastira, nepoznatih učesnika i praznog prostora. S obzirom da je zakazan u vreme izbora, očekuje se da neće biti ni publike


Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala


Jasno je da su 59. Bitef i drugi Ne: Bitef dva pristupa pitanju kako ovaj festival može ići dalje, ali oba su teško održiva na duge staze. Bitef bez umetnika značajnih u svetskom kontekstu i sa polupraznim salama ne može biti festival od najvećeg evropskog značaja. S druge strane, veliki međunarodni festival bez finansiranja teško može da opstane. Možda se nalazimo na korak od gubitka Bitefa. To bi bila ogromna šteta i nepravda prema budućim generacijama naših gledalaca i umetnika, koji treba na domaćim scenama da vide najbolje od najboljeg u evropskoj i svetskoj produkciji


Pedeseti album Neila Younga nastavlja tragovima nekih od njegovih najboljih i najuspešnijih izdanja – akustičnih remek-dela Harvest i Harvest Moon – nudeći dirljivo sročen epilog jedne neverovatne karijere
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve