img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

FAF premijere (1)

Između ličnog i opšteg

07. decembar 2022, 20:22 Đorđe Bajić
fotografije: promo
Copied

Filmovi Non-Aligned: The Scenes From the Labudović Reels i Cine Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels

Poznato je da se Mila Turajlić tokom proteklih desetak godina probila u sam vrh dokumentarnog filma, te da se njeni novi projekti očekuju sa velikim nestrpljenjem, ne samo kod nas nego i u svetu. Njen film Druga strana svega, premijerno prikazan 2017. godine, osvojio je glavnu nagradu na prestižnom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA) – što je jedan od najvećih uspeha srpskog filma u XXI veku. Imajući sve navedeno u vidu, domaće publika je sa velikim nestrpljenjem iščekivala nacionalnu premijeru njenog novog filma, da bi se ispostavilo kako imamo povoda za dvostruko radovanje. Naime, na nedavno zavšenom Festivalu autorskog filma nije prikazan jedan, već dva nova filma naše autorke. Beogradska publika je ostavarnja Non–Aligned: The Scenes From the Labudović Reels i Ciné–Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels (zvanični srpski prevodi naslova još nisu dostupni) imala priliku da pogleda 27. novembra 2022. godine, i to jedno za drugim, što je svakako i bio pravi potez programera FAF-a imajući u vidu da se radi o filmskom diptihu.

Nadahnuće za oba filma bio je Stevan Labudović (1926–2017), legendarni snimatelj Filmskih novosti, čovek koji je sa Josipom Brozom Titom i njegovim famoznim brdom “Galeb” tokom 50-ih obišao gotovo čitavu zemaljsku kuglu i svojom kamerom beležio ono što se dešavalo tokom tih čuvenih “putovanja mira”. Diptih Mile Turajlić analizira ulogu filmske slike u formiranju političke vizije Pokreta nesvrstanih, istovremeno poredeći ono što je bilo (i što je moglo biti) sa onim što nas okružuje danas u svetu jedne sužene, onespokojavajuće perspektive. Mila Turajlić je Labudovićeve filmske zapise koristila već tokom stvaranja svog prvog filma Cinema Kommunisto (2010), pet godina pomno istražujući arhiv Filmskih novosti. Labudovića je prvi put srela tek 2014. godine, i to u Alžiru, tokom Festivala angažovanog filma. Upoznala ga je na recepciji hotela i odmah shvatila da mora da napravi film o njemu. Već sutradan ujutro pratila ga je kamerom tokom njegove posete Vojnom muzeju, time zvanično započevši rad na svom novom filmu tj. filmovima. Čovek koji je čitavog života snimao druge tako je postao centralna ličnost dvodelne dokumantarne priče.

cine__guerrillasscenesfromthelabudovicreels_stills_01
…

Stevan Labudović je bio aktivan saradnik Mile Turajlić na projektu nešto više od tri godine. Nakon što je preminuo, autorka je nastavila sa radom, na kraju, umesto planiranog jednog, realizujući čak dva filma. Materijala za to je svakako bilo. Prvi film govori o nastanku Pokreta nesvrstanih (sa težištem na prvoj tzv. Beogradskoj konferenciji koja je održana 1961. godine), a drugi za svoj fokus ima Alžirski rat za nezavisnost (1954–1962). U filmovima su obilato korišćeni do sada neprikazani arhivski snimci, kao i svedočenja Labudovića, njegovih (filmskih) saboraca i drugih zanimljivih sagovornika koji su bacili svetlo na jedno davno prohujalo (i u većoj meri zaboravljeno) vreme. Ostvarenje Non–Aligned: The Scenes From the Labudović Reels, koje je svetsku premijeru imalo 9. novembra 2022. u Amsterdamu (IDFA), daje osvrt na nasleđe Pokreta nesvrstanih kroz brojne arhivske snimke (koje je, uglavnom, snimio Labudović) i razgovore sa relevantnim akterima. Film sadrži snažnu notu jugonostalgije što će, siguran sam, odbiti neke gledaoce, i zahvata temu koja je preopširna kako bi se obradila u filmu koji traje svega 105 minuta, ali se, ukupno gledano, radi o izuzetno vešto sklopljenom ostvarenju koje, bez obzira na nedostatke, pokazuje svetsku klasu autorke.

Film Ciné–Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels je svoju svetsku premijeru imao 10. septembra ove godine, na 47. Međunarodnom filmskom festivala u Torontu (program TIFF Docs). U 95 minuta trajnja ove dokumentarne priče dobijamo ne samo veoma britak osvrt na krah francuskog kolonijalizma u Alžiru, veći i izuzetno iznijansiran portret Stevana Labudovića, čuvenog snimatelja Filmskih novosti koji, iako u dubokoj starosti, veoma pronicljivo (i duhovito!) priča o svojim ratnim priključenijima. Labudović u Alžiru ima status nacionalnog heroja jer je u toj zemlji proveo nekoliko ključnih godina (1959–1962) snimajući oslobodilački rat. U oba filma je primetno da su Mila Turajlić i Stevan Labudović izgradili prisan odnos pun uvažavanja i prijateljstva (sličan se sličnom raduje!), a to je posebno naglašeno u filmu Ciné–Guerrillas, što ovaj deo diptiha čini posebno dirljivim i emotivnim, pa bih ga izdvojio kao svog favorita i svakako superiornijeg (i zaokruženijeg/ potpunijeg) u odnosu na Non–Aligned.

Autorka je već odavno ovladala efektnim balansiranjem između opšteg i ličnog, prošlosti i sadašnjosti, u tom balansu izgradivši svoj sada već prepoznatljiv stil. Diptih The Scenes From the Labudović Reels se, istina, kreće u domenu očekivanog – svi oni koji su pogledali i voleli Cinema Kommunisto i Drugu stranu svega slične/iste postupke i teme prepoznaće i u novim filmovima – dometi jesu svetski, ali su istovremeno i “tapkanje u mestu”, ili “ples na poznatu muziku”. Zato sa posebnim nestrpljenjem očekujem sledeći projekat Mile Turajlić u kome će, nadam se, autorka odabrati novi pristup, nešto sveže i drugačije. Očekuje li nas, možda, zaokret ka igranoj formi? To me ne bi iznenadilo. Mila Turajlić je uvek sa puno ljubavi tretirala aktere u središtima svojih dokumentarnih ostvarenja (Aleksandar Leka Konstantinović, Srbijanka Turajlić, Stevan Labudović), pa ne vidim zašto to ne bi ponovila i sa likovima u fikciji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Povezane vesti

FAF premijere (2)

07.decembar Zoran Janković

Efektno, a i učinkovito

Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca i Sigurno mjesto Juraja Lerotića

Intervju: Mila Turajlić, rediteljka

07.mart Ivana Milanović Hrašovec

Filmska priča o nesvrstanima

“I sada, kad otputujem u Tunis, Indiju ili Meksiko i kad kažem Jugoslavija – ljudi reaguju. Onda kažeš sebi, pa dobro, ako i 30 godina kasnije ima moć da otvori neka vrata, onda bi sigurno imalo smisla da se zamislimo nad tim šta su ti tragovi. Šta je tu posađeno što, u stvari, i dalje niče”

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure