img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

FAF premijere (1)

Između ličnog i opšteg

07. decembar 2022, 20:22 Đorđe Bajić
fotografije: promo
Copied

Filmovi Non-Aligned: The Scenes From the Labudović Reels i Cine Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels

Poznato je da se Mila Turajlić tokom proteklih desetak godina probila u sam vrh dokumentarnog filma, te da se njeni novi projekti očekuju sa velikim nestrpljenjem, ne samo kod nas nego i u svetu. Njen film Druga strana svega, premijerno prikazan 2017. godine, osvojio je glavnu nagradu na prestižnom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA) – što je jedan od najvećih uspeha srpskog filma u XXI veku. Imajući sve navedeno u vidu, domaće publika je sa velikim nestrpljenjem iščekivala nacionalnu premijeru njenog novog filma, da bi se ispostavilo kako imamo povoda za dvostruko radovanje. Naime, na nedavno zavšenom Festivalu autorskog filma nije prikazan jedan, već dva nova filma naše autorke. Beogradska publika je ostavarnja Non–Aligned: The Scenes From the Labudović Reels i Ciné–Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels (zvanični srpski prevodi naslova još nisu dostupni) imala priliku da pogleda 27. novembra 2022. godine, i to jedno za drugim, što je svakako i bio pravi potez programera FAF-a imajući u vidu da se radi o filmskom diptihu.

Nadahnuće za oba filma bio je Stevan Labudović (1926–2017), legendarni snimatelj Filmskih novosti, čovek koji je sa Josipom Brozom Titom i njegovim famoznim brdom “Galeb” tokom 50-ih obišao gotovo čitavu zemaljsku kuglu i svojom kamerom beležio ono što se dešavalo tokom tih čuvenih “putovanja mira”. Diptih Mile Turajlić analizira ulogu filmske slike u formiranju političke vizije Pokreta nesvrstanih, istovremeno poredeći ono što je bilo (i što je moglo biti) sa onim što nas okružuje danas u svetu jedne sužene, onespokojavajuće perspektive. Mila Turajlić je Labudovićeve filmske zapise koristila već tokom stvaranja svog prvog filma Cinema Kommunisto (2010), pet godina pomno istražujući arhiv Filmskih novosti. Labudovića je prvi put srela tek 2014. godine, i to u Alžiru, tokom Festivala angažovanog filma. Upoznala ga je na recepciji hotela i odmah shvatila da mora da napravi film o njemu. Već sutradan ujutro pratila ga je kamerom tokom njegove posete Vojnom muzeju, time zvanično započevši rad na svom novom filmu tj. filmovima. Čovek koji je čitavog života snimao druge tako je postao centralna ličnost dvodelne dokumantarne priče.

cine__guerrillasscenesfromthelabudovicreels_stills_01
…

Stevan Labudović je bio aktivan saradnik Mile Turajlić na projektu nešto više od tri godine. Nakon što je preminuo, autorka je nastavila sa radom, na kraju, umesto planiranog jednog, realizujući čak dva filma. Materijala za to je svakako bilo. Prvi film govori o nastanku Pokreta nesvrstanih (sa težištem na prvoj tzv. Beogradskoj konferenciji koja je održana 1961. godine), a drugi za svoj fokus ima Alžirski rat za nezavisnost (1954–1962). U filmovima su obilato korišćeni do sada neprikazani arhivski snimci, kao i svedočenja Labudovića, njegovih (filmskih) saboraca i drugih zanimljivih sagovornika koji su bacili svetlo na jedno davno prohujalo (i u većoj meri zaboravljeno) vreme. Ostvarenje Non–Aligned: The Scenes From the Labudović Reels, koje je svetsku premijeru imalo 9. novembra 2022. u Amsterdamu (IDFA), daje osvrt na nasleđe Pokreta nesvrstanih kroz brojne arhivske snimke (koje je, uglavnom, snimio Labudović) i razgovore sa relevantnim akterima. Film sadrži snažnu notu jugonostalgije što će, siguran sam, odbiti neke gledaoce, i zahvata temu koja je preopširna kako bi se obradila u filmu koji traje svega 105 minuta, ali se, ukupno gledano, radi o izuzetno vešto sklopljenom ostvarenju koje, bez obzira na nedostatke, pokazuje svetsku klasu autorke.

Film Ciné–Guerrillas: The Scenes From the Labudović Reels je svoju svetsku premijeru imao 10. septembra ove godine, na 47. Međunarodnom filmskom festivala u Torontu (program TIFF Docs). U 95 minuta trajnja ove dokumentarne priče dobijamo ne samo veoma britak osvrt na krah francuskog kolonijalizma u Alžiru, veći i izuzetno iznijansiran portret Stevana Labudovića, čuvenog snimatelja Filmskih novosti koji, iako u dubokoj starosti, veoma pronicljivo (i duhovito!) priča o svojim ratnim priključenijima. Labudović u Alžiru ima status nacionalnog heroja jer je u toj zemlji proveo nekoliko ključnih godina (1959–1962) snimajući oslobodilački rat. U oba filma je primetno da su Mila Turajlić i Stevan Labudović izgradili prisan odnos pun uvažavanja i prijateljstva (sličan se sličnom raduje!), a to je posebno naglašeno u filmu Ciné–Guerrillas, što ovaj deo diptiha čini posebno dirljivim i emotivnim, pa bih ga izdvojio kao svog favorita i svakako superiornijeg (i zaokruženijeg/ potpunijeg) u odnosu na Non–Aligned.

Autorka je već odavno ovladala efektnim balansiranjem između opšteg i ličnog, prošlosti i sadašnjosti, u tom balansu izgradivši svoj sada već prepoznatljiv stil. Diptih The Scenes From the Labudović Reels se, istina, kreće u domenu očekivanog – svi oni koji su pogledali i voleli Cinema Kommunisto i Drugu stranu svega slične/iste postupke i teme prepoznaće i u novim filmovima – dometi jesu svetski, ali su istovremeno i “tapkanje u mestu”, ili “ples na poznatu muziku”. Zato sa posebnim nestrpljenjem očekujem sledeći projekat Mile Turajlić u kome će, nadam se, autorka odabrati novi pristup, nešto sveže i drugačije. Očekuje li nas, možda, zaokret ka igranoj formi? To me ne bi iznenadilo. Mila Turajlić je uvek sa puno ljubavi tretirala aktere u središtima svojih dokumentarnih ostvarenja (Aleksandar Leka Konstantinović, Srbijanka Turajlić, Stevan Labudović), pa ne vidim zašto to ne bi ponovila i sa likovima u fikciji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.avgust 2026. Ana Adamović

Završen je Nišvil, festival koji se snalazi

Nišvil džez festival je završen porukom „studenti pobeđuju“, u nadi da iduće godine neće biti realizovan samo zahvaljujući velikom razumevanju Grada Niša i entuzijazmu organizatora

Niški filmski festival

17.avgust 2026. S. Ć.

Glumci su objavili program svog Niškog filmskog festivala

Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo je program svog festivala, novog u Srbiji – Niškog filmskog festivala. Publiku očekuje 21 domaći film iz protekle dve sezone, na dve lokacije u gradu

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Povezane vesti

FAF premijere (2)

07.decembar Zoran Janković

Efektno, a i učinkovito

Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca i Sigurno mjesto Juraja Lerotića

Intervju: Mila Turajlić, rediteljka

07.mart Ivana Milanović Hrašovec

Filmska priča o nesvrstanima

“I sada, kad otputujem u Tunis, Indiju ili Meksiko i kad kažem Jugoslavija – ljudi reaguju. Onda kažeš sebi, pa dobro, ako i 30 godina kasnije ima moć da otvori neka vrata, onda bi sigurno imalo smisla da se zamislimo nad tim šta su ti tragovi. Šta je tu posađeno što, u stvari, i dalje niče”

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure