Moderni srpski klasik, savremeni roman, priče, politikološka i istoriografska studija, knjiga sećanja – raznovrsnost najčitanijih knjiga prošle godine govori o interesovanjima čitalaca
Sumirajući prošlu godinu, Gojko Božović, osnivač i glavni urednik „Arhipelaga“ kaže da se „među najčitanijim knjigama ovog izdavača nalaze dve knjige modernog klasika Danila Kiša, tri savremena romana, dve knjige priča, jedna politikološka studija o modernim tokovima moći, jedna istoriografska studija o tome kako je politička moć izgledala u prvoj polovini XX veka, kao i jedna knjiga sećanja u koju staju decenije uzbudljivog života.“
Izbor čitalaca je pre svega preporuka tim knjigama, ali i slika samih čitalaca.
Pomenute dve Kišove knjige su Rani jadi i Enciklopedija mrtvih. Božović podseća da su „one prevedene na sve veće svetske jezike, a u Srbiji su postale obavezni deo lektire svake nove generacije čitalaca“.
Zatim, na listi najčitanijih „Arhipelagovih“ izdanja je i knjiga Sergeja Gurijeva i Danijela Trajsmana Spin diktatori, možda najznačajnija i najprovokativnija politička studija današnjeg doba koja govori o novom ruhu tiranije u 21. veku. „Objavljena na srpskom polovinom oktobra, ova knjiga govori o tome kako se danas vlada spinovima i manipulacijama, kontrolom medija, ekonomije i društvenog života, za kratko vreme potvrdila je svoju aktuelnost, prijemčivost za različite čitaoce i postala čitav jedan društveni i čitalački događaj“, smatra Božović.
Jedna od najčitanijih knjiga su i sećanja Čarlsa Simića Zastrašujući raj. U ovoj knjizi veliki američki pesnik i esejista srpskog porekla seća se detinjstva u okupiranom Beogradu, posleratnog Beograda u kome je odrastao, odlaska u Sjedinjene Američke Države i prvih godina „američkog života“, potom služenja vojske u američkim jedinicama u Nemačkoj i Francuskoj ranih šezdesetih, kao i ulaska u poeziju i uopšte uzbudljive i jedinstvene pesničke karijere.
Među najtraženijim romanima Božović izdvaja naslove Jelene Lengold, Uglješe Šajtinca i Ljudmile Ulicke, i kaže da „dok u romanu Lakonogi dan Jelene Lengold glavni junak, u potrazi za razrešenjem porodične istorije i životnih sumnji, kao i nedoumica poteklih iz ljubavnog brodoloma, odlazi na dugačko putovanje po Evropi – od italijanskih obala do norveških luka i fjordova, junaci u romanu Uglješe Šajtinca Koljka i Sašenjka, usred savremene banatske svakodnevice, neprestano preispituju dve privilegovane figure. Jedna je iz intimnog okruženja, to je nedavno preminuli rođak Koljka, iza koga su ostale stvari i uspomene. Drugo je Sašenjka, u kome čitaoci odmah prepoznaju velikog ruskog pisca Aleksandra Puškina. Iako odsutni iz stvarnosti, i Koljka i Sašenjka su deo razgovora, ličnih i čitalačkih iskustava, oni prema kojima se meri svakodnevni život“.
Ljudmila Ulicka u kratkom romanu Zaista kuga pripoveda o pojavi kuge u Sovjetskom Savezu početkom 1940. godine. Pojavljujući se iznenada, kuga će najpre iznenaditi same lekare kojima je potrebno neko vreme da je prepoznaju, pa će lekari u prvo vreme biti i najčešći prenosioci, jer nisu znali da su u dodiru s kugom. Kada je prepoznata pojava bolesti za koju se mislilo da je iskorenjena, pokreće se mehanizam zdravstvenih i represivnih vlasti, zasedaju partijski komiteti, sprovode se istrage. Uporedo s tim, kontrolišu se informacije kako javnost ne bi saznala za opasnost koja se pojavila i s kojom živi.
Među najčitanijim knjigama su i knjiga priča Mihajla Pantića Nijedna od sedam i nova knjiga priča Srđana V. Tešina Crna Anđelija, premijerno predstavljena na Beogradskom sajmu knjiga. „Iako se u nizu priča u Pantićevoj knjizi Nijedna od sedam govori o ljudima s margine ili o ljubavima koje su trajno unespokojile živote junaka, u drugim pričama se, kao kontrapunkt, pojavljuje živ, razgovorni i, posebno važan, humorni ton pripovedanja.“
Novu knjigu Srđana V. Tešina Crna Anđelija čine zanimljive, evokativne i nostalgične priče o detinjstvu i odrastanju, tačnije, o nekim zaustavljenim trenucima detinjstva i odrastanja. Mokrin ostaje u prvom planu, ali je u priče Crne Anđelije Tešin uneo životinje kao novu temu i novi pogled na svet.
U istoriografskoj studiji ruskog istoričara Olega Hlevnjuka Staljin. Život jednog vođe preispituje se kako Staljinov život, tako i njegova tehnologija vlasti u dugim decenijama svemoćnog vladanja.
Dakle, zaključuje Božović, „opredeljujući se za knjige koje pripadaju različitim žanrovima i čiji su autori pisci različitih poetika, generacija i senzibiliteta, čitaoci su iznova podržali koncept ’Arhipelaga’ koji počiva na visokim kriterijumima izbora knjiga iz savremene književnosti i humanistike, kao i na istraživanju različitih postupaka i oblikovanju različitih pogleda na važna iskustva naše stvarnosti.“
Božović navodi i da je tokom 2023. godine „Arhipelag“ povećao i broj prodatih primeraka knjiga na godišnjem nivou, i broj prodajnih mesta u Srbiji – u ovom trenutku ih je preko 190, i regionu gde ih je preko 30. U datim okolnostima, sme se reći da su ovo dobri rezultati.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Direktorka Muzeja Bojana Borić Brešković izjavila je da će jubilej biti obeležen izložbom „Tela i prostori", na kojoj će biti prikazana dela Adolfa Mancela, Pjera Bonara, Edgara Dega, Ogista Renoara, Pabla Pikasa i brojnih drugih
Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini
Rediteljka Sanja Mitrović u svojoj postavci komada u Ateljeu 212 uvodi novu metaforu koja je kompatibilna sa metaforom zemlje, a to je šuma. Šuma raste iz zemlje, a korenje drveća drži tlo i sprečava da nastane klizište. Šuma je i kompleksni ekosistem pun predatora i njihovih žrtava koji uništava najveći predator na Zemlji – sam čovek. Simbolički gledano, šuma predstavlja i našu podsvest, sve ono što je zapreteno i opasno
Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao
U čemu je tajna vitalnosti desničarskog populizma u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor glasi – u bezočnom cinizmu, laganju i gaženju demokratije. Tako već decenijama drže građane kao taoce u nacionalističkim i atavističkim podrumima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!