
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Sveti Sava je za svoj narod i zemlju postigao više dobra nego bilo ko drugi u bilo kom vremenu, kaže o predstavi koju za savin dan priprema Narodno pozorište, njen dramaturg Ivana Dimić
Za Savindan, 27. januara, Narodno pozorište u Beogradu priprema premijeru „U ime oca i sina“, po tekstu Milovana Vitezovića. Reditelj predstave Milan Karadžić je po istom ovom Vitezovićevom delu, pre trideset godina, režirao predstavu „Princ Rastko, monah Sava“ u pozorištu „Boško Buha“ – priču o Rastku Nemanjiću do monaštva.
I u toj, i u ovoj novoj predstavi Narodnog pozorišta, glavnu ulogu glumi Goran Šušljik.
Ivana Cici Dimić, autor adaptacije i dramaturg predstave „U ime oca i sina“ objašnjava za „Vreme“ da je to Vitezovićevo zavetno delo, da ga je napisao za Narodno pozorište, da je u pitanju gromadno dramsko delo u kome Vitezović priča o celoj istoriji Nemanjića, a da se predstava bavi „adaptacijom četvrte četvrtine ove dramske epopeje“.
Milan Karadžić kaže da bi od 200 strana Vitezovićevog teksta „mogle da se sačine četiri celovečernje predstave“.
Za ovu priliku odlučili su se da zaokruže priču započetu pre 30 godina, i da se kako kaže Ivana Dimić, bave „istorijskim likom princa Rastka Nemanjića od njegove odluke da se zamonaši na Svetoj Gori do kraja njegovog zemaljskog života. Dramska napetost proističe u svakoj sceni od činjenica da se jedan čovek u mladosti odrekao svega zemaljskog da bi služio Bogu.“
Monah Sava, kaže Ivana Dimić, „zna da Nomokanon treba da prevede u Zakonopravilo jer država ne može da postoji bez zakona, da moraju da se podignu bolnice i škole, on diže ceo civilizacijski nivo srpskog naroda i tako mi počinjemo da postojimo i imamo identitet“.
On je, kaže Dimić „za svoj narod i zemlju postigao više dobra nego bilo ko drugi u bilo kom vremenu. Oblikovao je identitet našeg naroda koji na tom temelju i danas postoji“.
Dodaje da predstava “U ime Oca i Sina”, govoreći „o monahu Savi dok je hodio zemljom kao arhipastir čineći dobra dela, zapravo govori o neslućenim mogućnostima jednog ljudskog bića“.
Dimić ističe Vitezovićev jezik, povišenog poezijskog tona i očekuje da će taj starinski način u govoru gledaocu približiti nemanjićko doba.
Stefana Nemanju igra Miki Krstović, Stefana Prvovenčanog Boris Pingović, čelnika vojnog Nebojša Kundačina, kralja Vukana Vladan Gajović, Vukanovu ženu Katalinu Zlatija Ivanović, ženu Stefana Prvovenčanog Jevdokiju, Bojana Stefanović, monahinju Anu Romanovu Suzana Petričević, Jefimiju balerina Iva Ignjatović…
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve