img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In Memoriam: Srđan Koljević (1966–2023)

Istančana briga za likove

12. jul 2023, 20:22 Zoran Janković
Copied

Već samo numerički gledano i odmeravano, Koljevićev je opus za svaki respekt, s tim što se na pomnije poglede i podrobnije analize u dobrom delu navedenih ostvarenja pre ili kasnije očita i dovoljan broj dokaza autorstva i samosvojne i artikulisane (mito)poetike ovog našeg filmskog stvaraoc

Napustio nas je i Srđan Koljević, scenarista, dramaturg, filmski reditelj i univerzitetski profesor. Njegova filmografija je nastala tokom gotovo tri decenije profesionalnog rada i istih takvih angažmana, i ukoliko je potrebno izvoditi zajednički sadržatelj na tako opsežnom (pa onda prirodno i raznolikom) i dugovečnom uzorku, to bi mogle da budu solidnost i postojanost zanatske izrade i neprikrivena zainteresovanost ponajpre za likove unutar arhitektonike filmske priče. Naravno, i stavka koja se tiče kontinuiteta rada na samoizabranom polju izražavanja i borbe, a to je očito kota osvojena prevashodno vlastitim naporom, veštinama i zalaganjem.

Nisu svi poznavaoci pojedinačnih filmografija, makar se radilo i o najprominentnijim akterima na ovdašnjoj filmskoj i kinematografskoj sceni, te evo brzog i ekonomičnog podsećanja na postignuća pok. Srđana Koljevića (ograničimo se svesno samo na to) na planu filmova dugog metra. Koljević je bio scenarista, koscenarista, saradnik na scenariju, savetnik za pitanja i finese filmske dramaturgije na sledećim filmskim ostvarenjima: Kaži zašto me ostavi, Stršljen, Nebeska udica, Normalni ljudi, Nataša, The Rubber Soul Project, Klopka, Ljubav i drugi zločini, Krugovi, Ivan, Otac, a ima rezona uskoro na platnima i ekranima očekivati još dva dugometražna filma na kojima je radio u nekom od vidova primarne profesije – reč je o filmovima Opazovanje i Majka Mara, koji su trenutno u fazi postprodukcije. Osim toga, režirao je (naravno, po vlastitim scenarijima) tri celovečernja igrana filma – Sivi kamion crvene boje (2004), Žena sa slomljenim nosem (2010) i Branio sam Mladu Bosnu iz 2014. godine. Već samo numerički gledano i odmeravano, opus za svaki respekt, s tim što se na pomnije poglede i podrobnije analize u dobrom delu navedenih ostvarenja pre ili kasnije očita i dovoljan broj dokaza autorstva i samosvojne i artikulisane (mito)poetike ovog našeg filmskog stvaraoca.

Sve je, dakle, počelo scenarijem za film Kaži zašto me ostavi (1993), reditelja (i koscenariste) Olega Novkovića; ovaj film je pred gledaoce doneo prve nagoveštaje Koljevićeve vezanosti za veru u moć arhetipski postavljenih junaka kao uporišnih tačaka i svakako nosećih stubova filmske povesti, a pritom je i jedan u nizu jasnih dokaza da je srpski film devedesetih i/ili s kraja veka i milenijuma za nama, nekako i instinktivno nastojao da pruži odraz tada aktuelne i svakako bolne i usložnjene stvarnosti, a u ovom konkretnom slučaju to je pred gledateljstvo stiglo sa jasnom refleksijom na nasleđe neprolazno uticajnog srpskog/jugoslovenskog crnog talasa. To je jedna od ključnih odlika ovdašnjeg filma u narečenom periodu i važi kako za primećena i hvaljena ostvarenja (poput Dragojevićevih filmova ili Paskaljevićevog Bureta baruta, Kusturičinog Podzemlja) tako i za filmove sa suprotnog kraja tematsko-motivskog spektruma srpskog filma te ipak suštinski veoma vibrantne filmske i ne samo filmske epohe – one brzopotezne sa podosta ciljane ili posve nenamerne treš estetike, poput onoga što se lako opazi u, recimo, filmovima Zorana Čalića ili Dragoslava Lazića iz tih ili obližnjih godina. Gorenavedeno u slučaju Srđana Koljevića evidentno je u Samardžićevoj Nebeskoj udici, Nataši istog reditelja, ali i ekranizaciji motiva iz Valjarevićeve proze – Novkovićevih Normalnih ljudi.

Golubovićeva Klopka (inače ekranizacija romana Nenada Teofilovića), pak, donela je dramu u kojoj se uz okvirni krimi zaplet prikazuje poroznost i potonje preispitivanje etičke ukorenjenosti i centriranosti pojedinca, što je nešto što smo sijaset puta sretali i kod, na primer, Sidnija Lameta, a što se može prepoznati i kao jedna od značajnijih tema i dramskih i dramaturških začkoljica u narednoj saradnji Srđana Koljevića i (reditelja) Srdana Golubovića – Krugovima. Treba svakako naglasiti i da su ova dva filma postigla zapažen uspeh i s one strane Atlantika – Klopka se našla u užem izboru kandidata za Oskara u kategoriji filmova sa neengleskog govornog područja (koja je sada označena eufemizirano – međunarodni film), dok su Krugovi ovenčani Specijalnom nagradom žirija viđenog festivala nezavisnog filma Sandens (takođe u međunarodnoj kategoriji). S druge strane, Koljevićev doprinos je u slučaju Arsenijevićevog filma Ljubav i drugi zločini i Kozolinog Ivana u potpunosti uklopljen u specifične izbore po pitanju izabrane i potencirane estetizacije u viđenju dvojice upravo pomenutih reditelja.

Poseban deo teksta ovog tipa i ovim povodom svakako mora da se odnosi i na rediteljski trojac kada govorimo o ovom autoru – odnosno, kada u žižu stavimo filmove koje je Srđan Koljević režirao, a da su osnove bili njegovi sopstveni scenariji. Prvenac, Sivi kamion crvene boje, bio je žovijalan spoj mentalitetske komedije i filma puta/drumskog filma, sa važnim i zamašnim dodatkom motiva označenog ponajpre holivudskom sintagmom odd couple, kojim se označava sudar suprostavljenih/oprečnih naravi dvoje aktera koji se sticajem sudbinskih, a potom i drugih okolnosti, nađu na istom putu, na istom zadatku, u vrtlogu istog zamešateljstva… Sivi kamion crvene boje se po više osnova našao u ešalonu ovdašnjih filmova koji se mogu doživeti i kao varijacija na temu autobalkanizacije, a slično su kritičari govorili i pisali i o Kusturičinim i Dragojevićevim filmovima iz manje-više te ere. Ovaj film se izborio za status hita – pogledalo ga je oko sto hiljada gledalaca na našim prostorima, a uz to je došao niz festivalskih nagrada – u Monpeljeu, Trstu, Sofiji, Aleksandriji, Varšavi…, dok je festivalski pohod započet svetskom premijerom na filmskom festivalu u dalekom Montrealu.

Šest godina kasnije stigao je drugi Koljevićev rediteljski rad – Žena sa slomljenim nosem – ukorenjen u mozaičnoj strukturi i kružnoj dramaturgiji altmanovskog podtipa, a sa dramedijom i gorko-slatkim tonom kao okvirnim konceptom. Glumačku podelu su predvodili Nebojša Glogovac, Branka Katić, Anica Dobra, Nada Šargin, Jasna Žalica, Vuk Kostić i Nikola Rakočević, a primetan je bio Koljevićev lako uočljiv zaokret ka melodramskom profilu priče, sa sve jakim autorskim instinktom da se film jasno dotakne i prevrtljivosti sudbine, tranzicionog grča i friške baštine postjugoslovenske traume. Film je u bioskope privukao oko 32 hiljade gledalaca, prikazivan je na referentnim filmskim festivalima poput Karlovih Vari, Kotbusa, Sevilje, Ciriha, Monpeljea, Lećea, te je doneo i poduži niz odličja. Rej Benet je u kritici za “Hollywood Reporter” istakao i sledeće: “Srđan Koljević u ‘Ženi sa slomljenim nosem’ isporučuje vešt i mudar film s neočekivanim obrtima i zadovoljavajućim tonom varljivog optimizma”. Završni rediteljski film bio je Branio sam Mladu Bosnu iz 2014. godina, kamerna i prično razgovorno ustrojena, mahom sudska drama, sa likom i pobunjeničkim činom Gavrila Principa i njegovih saboraca i zaverenika. Film je u velikoj meri probudio snažnu asocijaciju na televizijsku estetiku i izraz (što ne čudi imajući u vidu da je usledila i istoimena serija), dok je, pored nekoliko pamćenja i hvale vrednih kreacija mladih glumaca, sama njegova završnica donela možda i nenadano sinematski veoma uspelu sekvencu o kojoj je Miroljub Stojanović u kritici za NIN napisao ovo: “Završetak filma s bakljama koje prate voz u kojem Principa i drugove prate u tamnice ili grobnice već je prostor magijskog realizma i bez sumnje je najefektniji. Rafinman Srđana Koljevića tu dolazi do punog izražaja…” Tako je i ovaj poslednji Koljevićev rediteljski rad potcrtao ono naglašeno u uvodu nekoliko hiljada slovnih mesta ranije – istančanu brigu za likove i njihove posebnosti u trenutku velikih fatumskih i drugih prevrata. Neka kismetska skretanja katkad su i jedina moguća, i tu pomoći nema. Filmovima naprosto ostaje da to pokušaju da preispitaju, ospore ili zabeleže.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministar i baština

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Zavod u Kraljevu: U okolini Žiče nema bazena o kome priča ministar Selaković

Prethodnu zaštitu okoline Žiče ukinulo je Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture, kako tvrdi ministar Selaković. I nema tamo nikakvog bazena, kaže direktorka ove institucije

Kadrovi u kulturi

20.januar 2026. S. Ć,

Beogradska filharmonija: Bojan Suđić je moralno neprihvatljivo kadrovsko rešenje

Beogradska filharmonija je protiv da Bojan Suđić bude njihov v.d. direktor, podsećaju da je mandat na RTS-u završio sa sudskom odlukom, i da je vlasništvo nad privatnim orkestrom delio sa Bokanom

zootopia

Animirani film

20.januar 2026. V.K.

„Zootropolis 2″: Koliko je zaradio najuspešniji animirani film u istoriji Holivuda

“Zootropolis 2” postao je najuspešniji animirani film Holivuda i deveti najprofitabilniji svih vremena. Koliko je zaradio? Kakvu to magiju šire jedna zečica policajka i lisac prevarant?

Kadrovi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Promene na čelnim mestima kulture: Filharmoničari neće Suđića

Vlada Srbije imenovala je dirigenta Bojana Suđića za v. d. direktora Beogradske filharmonije. "Vreme" nezvanično saznaje da orkestar nije nimalo srećan ovim izborom i da će preduzeti odgvovarajuće mere

Promene u kulturi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Fest, Bitef, Bemus…: Na čelne pozicije u kulturi postavljeno je 56 novih funkcionera

Na sednici Skupštine grada Beograda imenovano je 56 funkcionera za upravljačke pozicije u institucijama i manifestacijama kulture. Tako je sada u Odboru Festa Lazar Ristovski, a predsednica je sekretarka za kulturu Beograda Jelena Medaković

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure