Ovogodišnja književna nagrada kompanije Vital dodeljena je Igoru Marojeviću za zbirku priča „Granična stanja“. Danas je dodeljena i nagrada „Beogradski pobednik“, a juče je proglašena Ninova nagrada
Nagrada “Zlatni suncokret” za 2023. godinu dodeljena je Igoru Marojeviću za zbirku priča “Granična stanja” u izdanju Derete iz Beograda, saopštila je danas kompanija Vital, koja 27. put dodeljuje to priznanje za najbolju knjigu na srpskom jeziku u prethodnoj godini.
Ovogodišnji izbor za nagradu Vital privukao je pažnju javnosti neknjiževnim povodom: odlukom jednog od kandidata, Vladimira Tabaševića, da povuče svoju knjigu iz konkurencije za ovu nagradu zato što mu nije odgovarao sastav žirija. Tabaševićevi razlozi kojima je objasnio svoju odluku, izazvali su odijum javnosti prema piscu.
Igoru Marojeviću nagrada je dodeljena većinom glasova članova žirija. Za Marojevića su glasali Vladimir Gvozden i Dragan Jovanović Danilov, dok se Milica Vučković opredelila za roman Vladana Krečkovića “Večeras padaš sam” (PPM Enklava). U najužem izboru bili su i pesnička zbirka “Psihologija gravitacije” Nenada Šaponje (Prometej) i romani “Aperkat” Maje Iskre (LOM) i “Vila fazanka” Bojana Krivokapića (Arete).
Prema mišljenju žirija, Marojevićeva zbirka priča “Granična stanja” izdvaja se među uspelim književnim ostvarenjima u 2023. godini zbog “uverljivog prikaza savremenosti, lakoće pripovedanja, osobene duhovitosti i ironije”.
“Pred nama je zrelo književno delo, lucidno, snažno, privlačno i samosvesno, delo u kojem su sve vrline Marojevićeve proze dostigle svoj vrhunac”, istakao je žiri u obrazloženju.
„Marojevićevih pet priča na različite načine ispituju koliko čovek može ili mora da podnese u uobičajenim situacijama, kao što su prolazak kroz međunarodnu aerodromsku kontrolu, putovanje kod prijatelja, naizgled bezazleni sukob na ulici, odlazak na festival ili ambicija da se postane umetnik. Ono što je obično, u ravni egzistencije, postaje vanredno i stresno, dok u ravni umetnosti otvara mogućnosti za oneobičavanje teksta. Ukratko, ’Granična stanja’ veoma dobro pokazuju načine kako prelazimo granice, ali i kako granice prolaze kroz nas.“
Takođe danas, dodeljena je nagrada „Beogradski pobednik“ Vladanu Matijeviću za roman „Pakrac“, dok je juče objavljeno da je 70. Ninovu nagradu dobio Stevo Grabovac za roman „Poslije zabave“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!