
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Nalazimo se u televizijskom procepu između letnje i jesenje šeme. To je vreme kada tv-stanice još čuvaju svoje adute, a zalihe letnjih repriza izgledaju sve dosadnije. Nešto živosti unosi samo sportski program, gde u poluvremenu gledamo nadmetanje političkih oponenata. Setite se samo konferencije za novinare G17 plus i DS-a gde se smečovalo, promašivalo i krljalo kao na utakmici. Želeo sam nekako da se uključim u anketu o Nedi Arnerić (što bi rekao Hičkok – Dama koja nestaje), kao i o snimcima prenosa koji su se detaljno analizirali. U prvom frejmu poslanik Srđa lenjo ustaje, gomila u prvim redovima izvodi klasičnu blokadu, nema faula, DS – igra čoveka (što bi rekli na SOS-u) i poentira. Pitanje za sudije – da li je pogodio svoju rupicu. Poslanik DHSS-a za to vreme pijucka u kantini, pa gnevno odlazi – ali to se ne vidi na snimku. Cela priča izgleda kao foto-finiš, samo nema doping kontrole, sudija ništa nije svirao – poen je priznat. Kad na fudbalskim utakmicama sudije počnu da menjaju odluke nakon pregledanja snimka, tada će dotičnu praksu prihvatiti i naša Skupština.
Gost Bojane Lekić na RTS-u bio je gospodin Sablja lično, ministar Mihajlović. Manje lapsusa nego inače, ali taj čovek neverovatno šara očima tokom svojih TV nastupa. Rekli bi poznavaoci – snima situaciju, pravi profesionalac! Istini za volju, mene je protekle nedelje mnogo više zainteresovao Mališa Vujičić, vitez iz Kasindola. Selo je široj javnosti poznatije po svom lučetu – Dragani Mirković, a viteštvo je vezano za 40. Ljubičevske konjičke igre. Mališa se proslavio jer je na jubilarnim igrama osvojio maksimalan broj poena u pet takmičarskih disciplina, a one su: jahanje, gađanje lukom i strelom, topuzom, kopljem i seča sabljom. U publici je bio i gospodin Labus sa suprugom, a ja ovu posetu shvatam kao pokaznu nastavu pred izbore u Srbiji. Nije loša strategija – evo sablje na delu, a ako zakaže ona il’ zadrhti ruka u junaka – tu je buzdovan.
Sudeći po dosadašnjem intenzitetu političkih sukoba (ne računam svekra ministarke Vukosavljević koji na BK mirno cepka drva), treba uvesti viteška pravila borbe. Ko za inat, preko Nede i Bodruma, pojaviše se odnekud i Turci, samo ne janjičari, nego turistički radnici – koji su nekako zatočili našu nejač ovoga leta i to na vazalski kredit.
Jesen je ipak vreme kada treba razmisliti o zimnici. TV Politika emituje putopise po gradovima južne Srbije, video sam emisije o Prokuplju i Leskovcu. Videli smo tugu juga, ali i sposobne južnjake – koji su se dosetili da „blago Hisara“ u vidu ratluka spakuju kao poklon u kesice kafe. Savršen komplet za uživanje na celom Balkanu. Info 24 u emisiji „Sportska galaksija“ emituje reklamu za firmu koja valja stočnu i kuhinjsku so. Nema dileme, valjaće za kiseo kupus, ali dodatno uzbuđenje donosi glas Milojka Pantića. Biće i rasola, kome treba – pred doping kontrolu. Međutim, da bi stigli do mamurluka potreban je prvenstveno – alkohol.
Na TV Pinku redovno gledamo izveštaj o stanju na putevima koji nam čita devojčica sa erotskim uzdasima. Problem nije u erotici, nego o džinovskim flašama piva kojima je voditeljka okružena. Iako se u Srbiji pivce ne smatra ozbiljnom pijačom, solomonsko rešenje je poruka u dnu ekrana koja kaže – alkohol konzumirati posle vožnje!
Poslednji savet za zimnicu došao je sa kanala Info 24, gde je prikazana nemačka dokumentarna emisija o tehnikama balsamovanja u drevnom Egiptu. Zamislite zimnicu koja bez konzervansa traje 2000 godina. Istina, bolje šljaka na ljudima, ali valjda deluje i na paprike.
Na kraju, pozitivna tendencija na ovdašnjim, poglavito konzervativnim kanalima. Iste nedelje je na 3K emitovana reportaža o beogradskom multimedijalnom umetniku Nenadu Rackoviću. Buka i bes na delu – i teorija o kontrolisanom haosu. Tek što sam se oporavio od šoka, jedan o takmičara BK kviza „Zlatna žica“ otkrio je identitet tajanstvene ličnosti. Na slici kolega Uroš Đurić, još jedan iz iste generacije, a voditeljka je pročitala dosta preciznu i opsežnu biografiju. Nit su manekenski lepi, nit su komercijalni, a opet ih snimali za TV. To se danas retko viđa!
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve