img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam: Stiv Kroper (1941–2025)

Gospodar Gruva(nja)

12. februar 2026, 00:01 Dragan Kremer
foto: ap photo / mark humphrey
Copied

Reći za nekog da je “muzičarski muzičar” svakako je pohvala, te osim da je cenjen (k)od kolega, obično podrazumeva i da nije nametljiv ni previše poznat. Ako taj svira električnu gitaru – drugima poslovično instrument za ego-tripove i samožive solaže – mora da je Raj Kuder, ili Stiv Kroper

Stiven Li Kroper se sa rodnog Srednjeg zapada SAD kao klinac s porodicom doselio u Memfis, gde je čuo crnačku crkvenu muziku i sa 14 godina dobio prvu gitaru. Uzori su mu bili tada vodeći svirači džeza, bluza, kantrija i ranog rokenrola. Još u srednjoj školi, Kroper je (1958) suosnivač (belačkog) sastava koji će za svoj prvi singl usvojiti naziv “Mar-Keys”, njihov jednostavni plesni instrumental “Last Night” postaje veliki – njihov jedini – hit u SAD. Kao da su iz prve “uboli” obrazac: u ritam-i-bluzu (p)ojačaj ritam, uz dvanaestotaktnu formu moći će da se pleše, električne orgulje vode jednostavnim motivom, sekcija limenih duvača pumpa i… tako zvuči nenamerno ukrštanje tvista i ska, u ranoj mladosti. Disko-kuća menja naziv u “Staks”, a “Mar-Keys” postaju njen prvi studijski (session) bend, dakle jedan od temeljaca soul zvuka ove slavne etikete u šezdestim godinama.

I pod firmom “Mar-Keys” ploče su izlazile čitave te decenije, ali ništa značajno. Još neko vreme uživo s pevačima izbivali su iz studija pa su na snimanja uskakali drugi, neretko crni svirači. Tako je “Mar-Keys” zapravo postao kućna “protočna postava” muzičara koji su pratili Otisa Redinga, Vilsona Piketa, Karlu Tomas, Rufusa Tomasa (“Walking The Dog”) i desetine soul, R’n’B, kasnije i rok izvođača. Za bubnjevima je sve češće sedeo prekaljeni Al Džekson junior, za orguljama Buker Ti Džouns – posle njega izvesni Ajzak Hejs – a glavni gitarista u svim varijantama uredno je podšišani Stiv Kroper. Uporedo, ova trojica i basista Lui Stajnberg počeli su već ‘62. da snimaju bez duvača, pod nazivom “Booker T. & M.Gs” – zvanično, skraćenica je od “Memphis Group”. Do 1966. instrumentali koje je “Staks” objavljivao išli su prosto pod imenom “Mar-Keys” ako imaju duvače, a pod “Booker T. & MGs” ako nemaju. Potonji su se prodavali mnogo bolje, pa je izdavač odlučio da butleg, iako s duvačima, izađe kao singl Bukera i njegovog kvarteta (a da Buker nije ni svirao na tom snimku).

MLADI LUKAC

No, vratimo se najvažnijem. Mladi Kroper je rano učvrstio sopstveni stil muziciranja – svetao i oštar ton, škrt na pedalama i efektima, sa upečatljivim smenjivanjem akorda/ritma i kratkih solo fraza. Nije potrebno ništa osim čuti njihov prvi i daleko najuspešniji singl, jedan od najpoznatijih instrumentala na svetu “Green Onions” (mladi luk), i sve je jasno. Proleća 1962, u studiju u Memfisu, u pauzi snimanja za pevače, sedamnaestogodišnji “hammond” orguljaš Buker Ti Džouns, Kroper i iskusna ritam-sekcija poigravali su se svojim starim rifovima i ubrzo je “Mladi luk” šibnuo na vrhove top-lista, do danas ozvučavajući stotine filmova (od Američkih grafita i Kvadrofenije nadalje), reklama, emisija, semplova… i povremeno se vraćajući na te liste.

Nadvremenska modernost ovog instrumentala počiva na jednostavnosti: tri minuta dvanaestotaktnog bluza, ubrzanog da vas pokrene, “hammond M3” vodi dok gitara britko udara recke i ima kratki solo, bez ikakvog mudrovanja. Ogoljeni, gotovo škrt aranžman i čisti zvuk otežavaju lociranje u neku epohu ili trend. Dodatno, Džouns i Džekson su crnci, a druga dvojica belci: iako je u džezu to već uobičajeno, među pop zvezdama još nije bilo “rasno integrisanih” bendova, naročito ne na jugu SAD i u soulu, smatranom delom afroameričke kulture.

“Green Onions” je jednako resko odjeknuo i kod mladih britanskih rokera, zadojenih prekookeanskim ritam-i-bluzom. Kao što je “fender telecaster” bio Kroperovo obavezno oruđe, tako je zaštitni znak njegove svirke – strogo funkcionalno, isključivo u službi pesme. Stajnberga 1965. zamenjuje melodični basista Donald ‘Dak’ Dan iz šire ekipe saradnika i klasična crno-bela postava je tu. “Booker T. & MGs” takoreći svakodnevno snimaju soul standarde, na primer “Hold On”, “I’m Comin” i “Soul Man” dueta “Sam & Dave”; prate i Bila Vitersa, Alberta Kinga, Edija Flojda, “Staple Singers”, “Delaney & Bonnie” itd, čime su patentirali zvuk južnjačkog Memfis soula. Takav kvalitet i kvantitet učinili su ih definicijom “studijske grupe” a posebno gruva, teško uhvatljivog i neprevodivog obeležja zajedničkog muziciranja.

RUČNI RADOVI

Možda najčuveniji Kroperov pojedinačni “ručni rad (ili “vez”) odličan je primer njegovog pristupa: lak za prepoznavanje i pamćenje, uvod u “Soul Man” ujedno je figura koja se ponavlja, povezuje delove pesme. Između, gitara je deo energične ali ekonomične pratnje (“vožnje na zadnji pogon”), a kad “Sam & Dave” (i kasnije Džon Beluši) viknu Play it, Steve!, on ukliza s minimumom tonova, takoreći samo vrhom solaže i ostavi utisak moćne deonice. Timski, kompaktan rad benda danas je lako proučavati na koncertnim snimcima s evropskih poseta “Staks” paketa 1966/1967, i s ključnog Monterej Pop Festivala (1967). Naime, i u nežnijim tačkama, kao što su Otisove “I’ve Been Loving You…” i “…Tenderness”, dinamika i ritam maestralno variraju, u dijalogu s frenetičnim pevačem. Redingova verzija “Satisfaction” u Londonu ‘66 lekcija je i po. Kroperova zrelost i profesionalizam brzo su ga doveli i do uloge producenta, zatim i glavnog programskog čoveka (A&R) kuće “Staks”; usledio je nadimak Pukovnik. Stiv je bio i koautor niza nezaboravnih pesama (iz) tog doba – s Otisom “(Sittin’ On) The Dock Of The Bay”, s Piketom “In The Midnight Hour”, s Flojdom “Knock On Wood”. Najveći i nažalost posthumni Redingov hit, “…The Dock Of The Bay”, Kroper je dovršio prema Otisovim željama; netipičan za soul pa i za Redingov opus, i ovo je prekrasan primer “umetnosti podrazumevanog”.

Na ulasku u novu deceniju, ni školovani multiinstrumentalista Džouns ni sam Kroper nisu bili sretni zbog promena u rukovodstvu “Staksa”, i otišli su svojim putevima. Kroper pušta bradu, propevaće, pravi sopstveni studio u Memfisu, rok-zvezde dolaze, a ritam-sekcija s drugim sviračima povremeno pokušava kao “MGs”. Krajem 1975. velika četvorka dogovara obnavljanje, ali Džekson biva ubijen u sopstvenoj kući. Ostala trojica će često muzicirati zajedno, angažujući neke od najboljih rent-a-bubnjara, pa će ih “usvajati” i Dilan, Nil Jang i Klepton. Kroper i Dan 1977. zauzimaju ključna mesta u grupi “Blues Brothers”, te učestvuju na hit-albumima i u spektakularnim filmovima, protežući se u XXI vek. Poznavaoci su pomalo iznenađeni ovom “drugom mladošću”, jer Stiv maše dugom kosom! U bluzu i rokenrolu praktično nema gitarskog velikana s kojim nije “ukrstio žice”. Poslednji albumi su mu povukli na moderni bluz: Fire It Up i Friendlytown (2021. i 2024). Kroz potonji bogato štrika Bili Gibons (“ZZ Top”), a na singlu “Too Much Stress” gostuje Brajan Mej (“Queen”).

Kada je Klepton, posle “Cream”, govorio kako želi da bude samo soul gitarista u bendu, biće da je mislio na “kuvanje”, životni specijalitet Stiva Kropera.

Tagovi:

In memoriam Stiv Kroper
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Pozorišta Beograda

18.april 2026. Sonja Ćirić

Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone

U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji

Javni servis

18.april 2026. Sonja Ćirić

Dejan Cukić izgubio emisiju na Radiju 202 zato što je penzioner

Emisija „Ode ponedeljak“ Dejana Cukića skinuta je sa programa Radija 202 zato što je ovaj muzičar odnedavno u penziji

Javni servis

18.april 2026. S. Ć.

Najnovije promene u RTS-u: Ukinute tri emisije Zabavnog programa

Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure