img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Generacijski stavovi

17. januar 2013, 06:01 Sonja Ćirić
foto: a. anđić
Copied

Predstava Pedeset udaraca, koja će 18. januara premijerno biti prikazana u beogradskom Ateljeu 212, inspirisana je slučajem sveštenika Branislava Peranovića, kome se sudi za ubistvo štićenika njegovog Centra za lečenje bolesti zavisnosti Nebojše Zarupca

„U društvu u kojem je odnos između državnog i verskog sistema neodređen, u društvu prepunom dvostrukih standarda, dogme i malograđanštine, postavlja se pitanje da li je uopšte moguća institucionalizovana pravda“, piše u najavi premijere Pedeset udaraca pozorišta Atelje 212 zakazane za 18. januar.

Predstava Pedeset udaraca inspirisana je slučajem sveštenika Branislava Peranovića, odnosno događajima u Duhovno-rehabilitacionom centru „Crna reka“ o kojima je „Vreme“ svojevremeno iscrpno izveštavalo, a posebno ubistvom štićenika Nebojše Zarupca, koje se desilo prošlog avgusta u Centru za lečenje bolesti zavisnosti „Sretenje“ u Jadranskoj lešnici kod Loznice, za koje je optužen Branislav Peranović. Tamara Baračkov je Pedeset udaraca – to je njena diplomska drama – napisala pre ubistva, kao fiktivnu priču o ocu Grigoriju, u kome je lako prepoznati Branislava Petranovića, ali i vladiku Pahomija, kome je suđeno zbog pedofilije. „Čini se da smo navikli da sasvim mirno i bez reakcije posmatramo ciklično ponavljanje istih zločina, slučajeva nasilja i zlostavljanja, čiji krivci odlaze slobodni i mirne savesti, dok žrtve ostaju uništene i osramoćene. Uticaj institucije crkve u našem društvu retko se danas otvoreno problematizuje, čak i kada ona staje u zaštitu ljudi koji u ime Boga čine najmonstruoznija dela“, kaže Tamara Baračkov.

Na osnovu njenog teksta nastala je predstava čiji su autori rediteljka Ana Grigorović, asistentkinja rediteljke i autorka izvedbenog teksta Vanja Nikolić, scenografkinja Marija Jevtić, kostimografkinja Dragica Laušević i kompozitorka Irena Popović. „Smatrali smo da fiktivna priča nije dovoljna za temu o ‘Crnoj reci’, pa smo je dopunili dokumentarnim materijalom. Banalno je baviti se fiktivnom pričom o ovoj temi, fikcija je ograđivanje od stvarnosti, a mi to nismo hteli“, kaže Ana Grigorović, koja je diplomirala prošle godine. „Ubacili smo izjave dečaka zbog kojih je suđeno vladiki Pahomiju i izjave Petranovićevih štićenika, i tako implementirali stvarnost u Tamarin tekst.“ Rediteljka kaže da je predstavu u velikoj meri odredio tekst Jovane Gligorijević objavljen u „Vremenu“ (br. 1127), konkretno njen zaključak da javnost nije bila iznenađena zbog „činjenice da je u kampu za lečenje od bolesti zavisnosti došlo do nečije smrti“, kao i da će posrednu odgovornost za smrt Nebojše Zarupca „morati na sebe da preuzmu i država koja je dopustila ovakve diskutabilne metode lečenja (u martu ove godine, ministar policije Ivica Dačić i patrijarh Irinej potpisali su protokol o saradnji na suzbijanju bolesti zavisnosti) i pravosuđe koje je propustilo da adekvatno reaguje u slučaju ‘Crne reke’, ali i zdravstveni sistem, zbog čije neefikasnosti u lečenju zavisnosti građani iz očaja prihvataju metode poput Peranovićevih. Na kraju krajeva, odgovorno je i društvo u kom je moguće da lečenje batinanjem bude društveno prihvatljivo i koje u takvo lečenje ima poverenja“.

Probama predstave, kaže Ana Grigorović, prethodile su radionice: „Istraživali smo generacijski stav o veri, religiji i tim zločinima, hteli smo da se sami odredimo prema tom događaju, da pronađemo svoju poziciju u sistemu u kome živimo. Zato glumci nisu likovi predstave, nego su oni, glumci s imenom i prezimenom, tu sa svojim verskim ubeđenjem i stavom.“ To su: Marko Janketić, Milan Marić, Tanja Petrović, Dejan Dedić i Jakov Jevtović. „Ljudi su nas ili savetovali: vi ste mladi, pazite šta pričate, ili su se čudili: zašto se bunite kad niko od vas ni od vama bliskih nije ubijen ni silovan? Zašto? Zato što nas pasivnost društva ubija. Zato smo hteli ovakvu predstavu koja se neće baviti stvarnošću kao fikcijom u kojoj ‘to nije to’, nego samo asocira da jeste. To je banalno. Pozorištu je neophodan stav. Odavno se priča o pozorištu sa stavom, ali se to ne sprovodi“, kaže rediteljka predstave.

Predstava Pedeset udaraca je uvrštena u repertoar Ateljea proletos, kao deo koncepta „Generacija“, koji je tadašnji upravnik Kokan Mladenović planirao za ovu sezonu. „Suštinski, naša predstava jeste generacijska zato što priča o nama, a ne zato što njeni učesnici pripadaju istoj generaciji“, objašnjava Ana Grigorović i napominje da njihov koncept ima podršku i Ivane Dimić, sadašnje upravnice Ateljea.

„Mladi autori kroz ovaj pozorišni projekat traže odgovore i nadaju se da će neka pravda, socijalna ili božja, u jednom trenutku pobediti“, piše u najavi predstave Pedeset udaraca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Držva i baština

02.novembar 2025. Sonja Ćirić

Leks specijalis će abolirati odgovorne za buduće rušenje Generalštaba

Leks specijalis za Generalštab se donosi po hitnom postupku. Time će biti abolirani svi oni koji su odgovorni za buduće rušenje Generalštaba, a koje istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure