img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Galerija

04. decembar 2003, 12:42 Priredila: Tanja Jovanović
Copied

Jelena Trpković
Boje u tekstu
Zvono
novembar/decembar

U galeriji Zvono u toku je izložba Boje u tekstu beogradske umetnice Jelene Trpković na kojoj imamo prilike da vidimo tri rada nastala od, ili uz pomoć tri knjige: Kod Hiperborejaca Miloša Crnjanskog, Povratak Filipa Latinovića Miroslava Krleže i Prodavnice cimetove boje Bruna Šulca.

„Uzimajuci u ruke knjigu Miloša Crnjanskog Kod Hiperborejaca, videla sam da sam, nekada davno, čitajući je, podvlačila boje koje on koristi, a koristi ih obilato. Miloš Crnjanski, naime, živi u Rimu pred Drugi svetski rat i naslućujući užase rata, mašta o Hiperboreji, predelima na severu o kojima su maštali i stari Grci, dajući im naziv po svom bogu severnog vetra Boreju. Crnjanski priča o zalivima i glečerima svih zelenih, belih, plavih i ljubičastih boja, o kućama obojenim u jake boje, onako kako to na severu rade, o morima i njihovim dubinama u svim nijansama modrih i zelenih. O skromnom rastinju, i njihovom obojenju. Paralelno sa bojama Hiperboreje tu su i opisi bujnih zelenila Rima i boje udobnog aristokratskog života; predmeti od kože, automobili, odevni predmeti. Izvukla sam iz knjige ta podvučena mesta i prenela ih kao celinu na papir, ne kao reči, nego kao obojenje.

To isto sam uradila i sa knjigama Povratak Filipa Latinovića Krleže i Prodavnice cimetove boje Bruna Šulca. Tako sam dobila ilustracije tih knjiga iz mlađih dana: Krleža je teatralan, skoro agresivan, Crnjanski je otmen, harmoničan, skladan, svež. Bruno Šulc osetljiv, nezaštićen. Radila sam još i Markesa, Sto godina samoće, ali nisam stigla da ga završim za izložbu. Još nekoliko knjiga koje su mi nekada znacile, čekaju na red“, kaže za „Vreme“ autorka.

A Branko Vučićević to ovako vidi: „I tri pisca su tako proizvela tri eksponata. Ko baš mora da kunstistoričarski ordinira svrstaće ih možda u geometrijsku apstrakciju. Osvežavajuća je i izvesna zastarelost ugrađena u ovaj poduhvat: knjiga je relikt prethodnih vekova, čitanje stvar neprirodna, zaludna i sve manje praktikovana…“

Central artLab:
Nova umetnost Srednje Evrope
Paviljon „Cvijeta Zuzorić“
novembar /decembar

Paviljon „Cvijeta Zuzorić“ domaćin je međunarodnoj izložbi Central artLab-a na kojoj su izloženi radovi umetnika iz Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Slovenije i Nemačke. Kompanija Simens, poznata po proizvodnji visoke tehnoloogije i tradicionalnom pokroviteljstvu kulturnih manifestacija, posebno promovisanju mladih umetnika, u saradnji sa austrijskom galerijom „Ernest Hilger“ i HVB bankom, formira internet platformu za predstavljanje mladih umetnika 1996 godine.Ubrzo nastaje zajednički projekat nazvan Central artLab: Nova umetnost Srednje Evrope.

Prof. Ernest Hilger, vlasnik galerije „Ernest Hilger“, bio je u Beogradu da bi otvorio izložbu čiji je bio art direktor. Tom prilikom je govorio o strasnoj vezi umetnosti i kapitala, vezi koju obezbeđuju galerije i kustosi. „Lepo je praviti velike izložbe, ali je umetnicima neophodno da prodaju radove, pa je neophodno obezbediti im kupce“, kaže za „Vreme“ Hilger. Velike kompanije poput Simensa i HVB banke sistematski otkupljuju umetnička dela stvarajući kolekcije, daju stipedije umetnicima, organiziju izložbe.

Cenral artLab već je izlagao u Slovačkoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Nemačkoj, a prvo njeno prikazivanje je bilo 2001. godine u Salcburgu. Profesor Hilger za seledeću godinu planira i Central 2.

Prodajna galerija „Beograd“
40 godina
novembar/decembar

Narodni odbor grada Beograda je u maju 1963. godine odlučio da osnuje novu ustanovu koja bi na profesionalan i stručan način radila na formiranju tržišta dela likovne i primenjene umetnosti. Tako je nastala Prodajna galerija „Beograd“. Na samom početku rad Galerije je nailazio na nerazumevanje i teškoće. Za mnoge umetnike uvođenje likovnog tržišta predstavljalo je degradaciju njihovog rada. Naviknuti na stimulaciju i otkup radova preko državnih komisija, pojavu tržišta su posmatrali kao retrogradnu pojavu, kojom se umetničko delo tretira kao i svaka druga roba.

Najveći otpor pružali su avangardni umetnici.

Tokom svog rada ova galerija nije ostala mesto gde se umetnička dela isključivo nude tržištu, već i mesto gde ljubitelji umetnosti mogu relevantno da se informišu o zbivanjima na likovnoj sceni.

Od mnogih dela i autora koji su tokom 40 godina prošli kroz Galeriju, ovom prilikom je izložen samo mali deo – reprezentativni izbor likovne produkcije proteklih decenija. Tako na istom mestu možemo da vidimo slike Save Šumanovića, Nadežde Petrović, Petra Dobrovića, Bore Baruha, Bore Iljovskog, Milete Prodanovića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure