img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Galerija

04. decembar 2003, 12:42 Priredila: Tanja Jovanović
Copied

Jelena Trpković
Boje u tekstu
Zvono
novembar/decembar

U galeriji Zvono u toku je izložba Boje u tekstu beogradske umetnice Jelene Trpković na kojoj imamo prilike da vidimo tri rada nastala od, ili uz pomoć tri knjige: Kod Hiperborejaca Miloša Crnjanskog, Povratak Filipa Latinovića Miroslava Krleže i Prodavnice cimetove boje Bruna Šulca.

„Uzimajuci u ruke knjigu Miloša Crnjanskog Kod Hiperborejaca, videla sam da sam, nekada davno, čitajući je, podvlačila boje koje on koristi, a koristi ih obilato. Miloš Crnjanski, naime, živi u Rimu pred Drugi svetski rat i naslućujući užase rata, mašta o Hiperboreji, predelima na severu o kojima su maštali i stari Grci, dajući im naziv po svom bogu severnog vetra Boreju. Crnjanski priča o zalivima i glečerima svih zelenih, belih, plavih i ljubičastih boja, o kućama obojenim u jake boje, onako kako to na severu rade, o morima i njihovim dubinama u svim nijansama modrih i zelenih. O skromnom rastinju, i njihovom obojenju. Paralelno sa bojama Hiperboreje tu su i opisi bujnih zelenila Rima i boje udobnog aristokratskog života; predmeti od kože, automobili, odevni predmeti. Izvukla sam iz knjige ta podvučena mesta i prenela ih kao celinu na papir, ne kao reči, nego kao obojenje.

To isto sam uradila i sa knjigama Povratak Filipa Latinovića Krleže i Prodavnice cimetove boje Bruna Šulca. Tako sam dobila ilustracije tih knjiga iz mlađih dana: Krleža je teatralan, skoro agresivan, Crnjanski je otmen, harmoničan, skladan, svež. Bruno Šulc osetljiv, nezaštićen. Radila sam još i Markesa, Sto godina samoće, ali nisam stigla da ga završim za izložbu. Još nekoliko knjiga koje su mi nekada znacile, čekaju na red“, kaže za „Vreme“ autorka.

A Branko Vučićević to ovako vidi: „I tri pisca su tako proizvela tri eksponata. Ko baš mora da kunstistoričarski ordinira svrstaće ih možda u geometrijsku apstrakciju. Osvežavajuća je i izvesna zastarelost ugrađena u ovaj poduhvat: knjiga je relikt prethodnih vekova, čitanje stvar neprirodna, zaludna i sve manje praktikovana…“

Central artLab:
Nova umetnost Srednje Evrope
Paviljon „Cvijeta Zuzorić“
novembar /decembar

Paviljon „Cvijeta Zuzorić“ domaćin je međunarodnoj izložbi Central artLab-a na kojoj su izloženi radovi umetnika iz Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Slovenije i Nemačke. Kompanija Simens, poznata po proizvodnji visoke tehnoloogije i tradicionalnom pokroviteljstvu kulturnih manifestacija, posebno promovisanju mladih umetnika, u saradnji sa austrijskom galerijom „Ernest Hilger“ i HVB bankom, formira internet platformu za predstavljanje mladih umetnika 1996 godine.Ubrzo nastaje zajednički projekat nazvan Central artLab: Nova umetnost Srednje Evrope.

Prof. Ernest Hilger, vlasnik galerije „Ernest Hilger“, bio je u Beogradu da bi otvorio izložbu čiji je bio art direktor. Tom prilikom je govorio o strasnoj vezi umetnosti i kapitala, vezi koju obezbeđuju galerije i kustosi. „Lepo je praviti velike izložbe, ali je umetnicima neophodno da prodaju radove, pa je neophodno obezbediti im kupce“, kaže za „Vreme“ Hilger. Velike kompanije poput Simensa i HVB banke sistematski otkupljuju umetnička dela stvarajući kolekcije, daju stipedije umetnicima, organiziju izložbe.

Cenral artLab već je izlagao u Slovačkoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Nemačkoj, a prvo njeno prikazivanje je bilo 2001. godine u Salcburgu. Profesor Hilger za seledeću godinu planira i Central 2.

Prodajna galerija „Beograd“
40 godina
novembar/decembar

Narodni odbor grada Beograda je u maju 1963. godine odlučio da osnuje novu ustanovu koja bi na profesionalan i stručan način radila na formiranju tržišta dela likovne i primenjene umetnosti. Tako je nastala Prodajna galerija „Beograd“. Na samom početku rad Galerije je nailazio na nerazumevanje i teškoće. Za mnoge umetnike uvođenje likovnog tržišta predstavljalo je degradaciju njihovog rada. Naviknuti na stimulaciju i otkup radova preko državnih komisija, pojavu tržišta su posmatrali kao retrogradnu pojavu, kojom se umetničko delo tretira kao i svaka druga roba.

Najveći otpor pružali su avangardni umetnici.

Tokom svog rada ova galerija nije ostala mesto gde se umetnička dela isključivo nude tržištu, već i mesto gde ljubitelji umetnosti mogu relevantno da se informišu o zbivanjima na likovnoj sceni.

Od mnogih dela i autora koji su tokom 40 godina prošli kroz Galeriju, ovom prilikom je izložen samo mali deo – reprezentativni izbor likovne produkcije proteklih decenija. Tako na istom mestu možemo da vidimo slike Save Šumanovića, Nadežde Petrović, Petra Dobrovića, Bore Baruha, Bore Iljovskog, Milete Prodanovića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što Uprava odbila da nagradi njihove kolege nelojalne Vučiću

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure