img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Galerija

28. april 2004, 18:57 Priredila: Tanja Jovanović
Copied

Irwin Retroprincip 1983–2003.
Muzej savremene umetnosti
17. 4.–17. 5. 2004.

Posle Berlina i Hagena, u beogradskom Muzeju savremene umetnosti otvorena je retrospektivna izložba Slovenačke umetničke grupe Irwin.

Slikarski kolektiv Irwin osnovan je 1983. u Ljubljani. Članovi grupe su Roman Uranjek, Dušan Mandić, Miran Mohar, Andrej Savski i Borut Vogelnik. Oni zajedno sa muzičkom grupom Laibach osnovanom 1980, pozorišnom trupom Sester Scipion Nasice osnovanom 1983. i dizajnerskim timom Novi kolektivizam sačinjavaju umetnički kolektiv poznat kao Neue Sloweinsche Kunst (NSK).

Irwin je od samog početka posvećen tzv. retroprincipu. Ovaj retroprincip prema njihovim rečima „nije ni stil ni umetnički trend, već princip mišljenja, način ponašanja i delovanja“. To znaci da se vizuelni jezik koji je Irwin razvio u osamdesetim skoro u potpunosti sastoji od vizuelnih elemenata citiranih iz zapadne i istočnoevropske umetnosti XIX i XX veka. Irwin koristi motive iz socijalističkog realizma i umetnosti Trećeg rajha, iz različitih politički angažovanih avangardnih pokreta, nemačkog dadaizama, italijanskog futurizama, ruskog konstruktivizama, ali i slovenačku religijsku umetnost XIX veka. Ove elemente kombinuju sa simbolima kao što je orao, jelen, sejač i crni krst Kazimira Maljeviča. Irwin montira ove elemente različitog porekla u kompleksne uljane slike uramljene u masivne ramove.

Od samog početka, grupa Irwin se u svojim projektima bavila istorijom umetnosti Istočne Evrope, posebno nasleđem ruske avangarde i južnoslovenskim avangardama.

„Grupa se od početka devedesetih usredsredila na kritičko preispitivanje istorije umetnosti ‘zapadnog modernizma’ kojem je suprotstavljala fiktivni ‘istočni modernizam’. Svojom očiglednom artificijelnošću, ‘istočni modernizam’ ukazuje na artificijelnost zapadnih struktura istorije umetnosti koje nastavljaju sa praksom isključivanja savremene istočnoevropske umetnosti sve do danas“, napisala je Inke Arns, koja je i kustos ove izložbe.

Za beogradsku retrospektivu grupa Irwin je ekskluzivno uradila instalaciju Was ist kunst Jugoslavija, koju čini dvanaest dela iz zbirke Muzeja saveremene umetnosti.

Maja Bajević: Beograde, dobro jutro
Salon Muzeja savremene umetnosti
22. 4–24. 5. 2004.

Prva samostalna izložba Maje Bajević, umetnice koja radi u Sarajevu i Parizu, u Beogradu obuhvata video radove i video instalacije: Green, Green Grass of Home, Dressed Up i Back in Black.

Maja Bajević u svojim performansima i video radovima tematizuje lokalni kontekst Sarajeva, raspad nekadašnje „idilične“ multietničke zajednice i države, traume stanovnika razorenog grada, kao i stereotipove doživljavanja Bosne i Bosanaca.

„Niko ne zna ko je izmislio viceve o ‘glupim Bosancima’, niko ne zna ko je izmislio bilo koji vic. Vrlo često su to stari sovjetski vicevi, kao i jedan medju vicevima ispričan u video radu Maje Bajević, onaj o redu za hleb u opkoljenom Sarajevu.

Privlačnost ili odbojnost vica je u njegovom kapacitetu da širom otvori prostor za katastrofu, kao i tendencija da ustanovi parazitski odnos prema formalnim strukturama svakog jezika ili sistema“, napisala je Branislava Anđelković Dimitrijević, kustos ove izložbe.

Igor Marsenić
Zvono
19. 4.–5. 5. 2004.

Umetnička grupa Hype poslednji put zajedno je izlagala baš u Zvonu pre četiri godine. Nju su činili Nikola Kolja Božović, Borislav Nanović i Igor Marsenić. Ovoga puta Igor Marsenić samostalno izlaže deset radova, ulja na platnu, nastalih tokom 2003. i 2004. godine. Ovom prilikom on suočava virtuelnu realnost, digitalne tehnologije sa potezom četke.

„Želeo sam da slici dam novi smisao. Da redefinišem slikarstvo koje je uglavnom sinonim za dosadno. U vojsci mi palo na pamet da napravim priču o srpskoj realnosti, kroz vizuru nelegalne televizije. Na primer, u Valjevu postoje četiri televizije od kojih je samo jedna legalna. Slika haosa na ekranu, smetnje, prekidi u programu, bila je smislenija od same ekranske slike kojom sam se ranije bavio. Pošto smo propustili poslednju industrijsku revoluciju-digitalizaciju, kod nas je tek sada ekspanzija digitalnog, pogotovo u umetnosti, ali sa praktičnim zakašnjenjem od deset godina. Šta će se dobiti prebacivanjem nečega što je ‘dobro’ kao digitalna slika u klasično slikarstvo?

Želeo sam ne dosadno slikarstvo. Suočio sam se sa problemom majstorstva i istrajavao na tome. Interesovalo me je šta će se desiti u stvaralačkom procesu. Energija same ruke. Suočavam se sa zaboravljenim slikarskim problemima. Poseban izazov predstavljala je visoka koncentracija na samo delo, jer je proces oko svakog rada trajao oko dva meseca. Morao sam da svakodnevno postižem isti kvalitet i isti intetnzitet“, kaže Marsenić u razgovoru za „Vreme“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure