img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pola veka od premijere filma Kum 2

Fredo, ne idi na pecanje

18. decembar 2024, 22:08 Bratislav Nikolić
foto: promo
Copied

Kopola je bio usred neverovatno plodnog kreativnog perioda kada je snimao ovaj film. Nakon što je 1972. godine pretvorio bestseler Marija Puza u iznenađujući kritički i komercijalni hit, Kopola je 1974. snimio film Prisluškivanje (The Conversation), koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, a zatim se brzo vratio da snimi ovaj nastavak, ponovo napisan u saradnji s Puzom

Kum 2 (Godfather 2) Frensisa Forda Kopole jedan je od onih filmova o kojima postoji sveopšti konsenzus u javnosti – u pitanju je jedno od najboljih kinematografskih ostvarenja svih vremena. Mnogi, takođe, smatraju da je Kum 2, koji je premijerno prikazan pre tačno 50 godina u Njujorku (12. decembar), najbolji filmski nastavak svih vremena, a neki da je čak i bolji od prvog dela.

...
…

Kum 2 (delom zasnovan na knjizi Kum Marija Puza, koji je zajedno sa Kopolom napisao i scenario) ujedno je nastavak i prednastavak (prikvel) filma Kum (1972), istovremeno prateći dve paralelne priče. Jedna se odvija 1958. godine i prati Majkla Korleonea (Al Paćino), novog dona porodice Korleone, koji pokušava da zaštiti porodični posao nakon pokušaja njegovog ubistva, a druga pokriva putovanje oca Vita Korleonea (Robert De Niro), od detinjstva na Siciliji do osnivanja porodičnog carstva u Njujorku. Sporedne uloge, između ostalih, tumače Robert Duval, Dajana Kiton, Talija Šajer, Morgana King, Džon Kazale, Marijana Hil i Li Strasberg.

Film je sniman od 1. oktobra 1973. do 19. juna 1974. godine. Nominovan je za jedanaest Oskara i postao je prvi nastavak koji je osvojio ovu najveću filmsku nagradu za najbolji film. Njegovih šest osvojenih statua uključuju i Oskara za najboljeg reditelja za Kopolu, najboljeg sporednog glumca za De Nira, najbolji adaptirani scenario za Kopolu i Puza i najbolju originalnu muziku, koju je komponovao Nino Rota. Iako Kum 2 nije nadmašio original u komercijalnom smislu, bio je to film sa najvećom zaradom Paramount Pictures-a 1974. godine i sedmi film po zaradi u Sjedinjenim Državama.

DOBAR FILM KOJI VELIČA UBISTVA, PLJAČKU I MANIPULACIJU

Aleksandar S. Janković, profesor na FDU i filmski kritičar, kaže za “Vreme” da su u periodu njegovog odrastanja postojala samo dva nastavka koja su “možda bolja od originala”. Jedan je Osmi putnik Džejmsa Kamerona, a drugi je Kum 2.

“Kada danas predajem studentima Kopolu, kao najvažniji aspekt ovog filma uzimam podatak da on uopšte nije želeo da snimi nastavak jer je rekao sve što je hteo prvencem. Međutim, od Paramaunta je dobio potpunu kreativnu slobodu, nešto što je bilo izuzetno teško u Holivudu tog doba. Razlog što je Kum 2 postao navodno bolji od originala verovatno leži u ogromnom flešbeku o životu mladog Vita koji je oduvek bio don, prikriven legitimnim poslom sa uvozom maslina i maslinovog ulja sa Sicilije. Naravno, njega igra perspektivni Robert De Niro, čiji metod manirizam prevazilazi standarde ovog načina glume. Tu je i deo na Kubi i antički aspekt bratoizdaje, a naravno i segment o navodnoj borbi države protiv organizovanog kriminala sa posebnim osvrtom na korupciju.

Kopola je jako vodio računa o osvetljenosti u oba dela, pa ako u prvom prevladava mahagoni, ovde dominiraju tonovi sepije. Na kraju da ne zaboravimo, obožavanje Kuma 1 i 2 i stavljanje na pijedestal najboljih ličnih filmova govori o nečijem diskutabilnom moralu, jer ovo su filmovi koji veličaju ubistva, prevaru, pljačku i manipulaciju. A da su dobri filmovi – uvek su bili”, zaključuje Janković.

Kopola je bio usred neverovatno plodnog kreativnog perioda kada je snimao ovaj film. Nakon što je 1972. godine pretvorio bestseler Marija Puza u iznenađujući kritički i komercijalni hit, Kopola je 1974. snimio film Prisluškivanje (The Conversation), koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, a zatim se brzo vratio da snimi ovaj nastavak, ponovo napisan u saradnji s Puzom. Kao znak njegovog tadašnjeg statusa, Kopolino ime, a ne autora romana, stajalo je iznad naslova.

Ideja, kako je rekao Kopola, bila je da se “suprotstavi uspon porodice pod Vitom Korleoneom (De Niro preuzeo ulogu od Branda) sa padom porodice pod njegovim sinom Majklom” (Al Paćino).

“Oduvek sam želeo da napišem scenario koji priča priču o ocu i sinu u istoj životnoj dobi. Obojica su u svojim tridesetim i želeo sam da povežem te dve priče. Kako ne bih samo ponovio Kuma 1, dao sam Kumu 2 ovu dvostruku strukturu proširujući priču i u prošlosti i u sadašnjosti”, objasnio je godinama kasnije reditelj.

MODEL USPEHA U KOJEM SE NALAZI DANAŠNJI SVET

Đorđe Kalijadis, autor bloga Jorgoslovlje, koji se pretežno bavi filmom, za naš list kaže da je Kum 2 uvek doživljavao kao “drugi čin velike šekspirovske drame započete prvim delom”.

“Odlazak mladog Don Vita Korleonea sa Sicilije u Novi svet i njegov uspon vraća nas u epohu imigrantske Amerike s početka 20. veka, do pionirskog obećanja američkog sna. S druge strane, priča prati nastavak pada Majkla Korleonea, koji je zapravo centralna figura i najtragičnija ličnost u dramskom smislu. Od ratnog heroja, za kojeg je otac imao druge planove, jedinog sina koji nije bio deo porodičnog biznisa, Majkl igrom sudbine biva doveden do tačke kada je morao da napravi izbor posle kojeg više ništa neće biti isto. U drugom delu mi vidimo njegov preobražaj u sve surovijeg i hladnokrvnijeg čoveka. Jedinog od trojice braće sa karakternim kapacitetom koji je mogao dramski da potone do srca tame u sopstvenoj duši, da otera ženu koja ga je volela, počini Kainov greh i postane ledeno proračunati gangster koji izgovara: “To nije ništa lično… samo biznis”. Zato je ovaj gangsterski ep više od filma. To je model korporativnog sveta u kojem važe pravila mafije. To je model uspeha koji nas je na neki način doveo do krize u kojoj se nalazi današnji svet. Poznato je da je Kopola imao ambicije da snima “umetničkije filmove” i da je drugi deo Kuma bio plod kompromisa sa Paramauntom, kako bi dobio mogućnost da snimi hičkokovsku triler-dramu Prisluškivanje. Mislim da nije ni sanjao u to vreme da će “Kumovi” biti i ostati glavna tačka prepoznavanja njegovog opusa. Danas je to više nego jasno. Znam da postoji veliki broj kritičara i filmofila koji je između Kuma 1 i Kuma 2 uspeo da napravi kvalitativnu razliku. Meni to nikada nije pošlo za rukom, zato ih posmatram kao jednu celinu”, iskren je Kalijadis.

Krećući se od potisnute mirnoće do iznenadnih, kontrolisanih eksplozija besa, Al Paćino je sjajan kao Majkl, i to je jedna od njegovih monumentalnih uloga zbog kojih je ovaj glumac tako veliki. Robert Duval je briljantan kao konsiljere Tom, a Dajana Kiton je nezaboravna kao Majklova supruga Kej.

Brojne su scene po kojima pamtimo Kum 2. To su pravi mali biseri u okviru ovog remek-dela. Kako zaboraviti epizodu kada na Kubi Majkl ljubi svog smušenog brata Freda (Džon Kazale) u usta, što predstavlja takozvani “poljubac smrti” (Il bacio della morte u mafijaškom žargonu) nakon što je otkrio bratovljevu izdaju. “Znam da si to bio ti, Fredo. Slomio si mi srce!” Fredo zatim gleda svog brata prestravljen i beži u gomilu. “Fredo, ne idi na pecanje”, napisao je neko duhovito ispod ovog izdvojenog snimka na Jutjubu, zato što je metiljavi Majklov brat ubijen, takođe u još jednoj legendarnoj sceni, pecajući na jezeru Taho pomiren sa sudbinom, dok don koji je izdao naređenje sve to gleda iz svoje kuće. Zanimljivo je da u Puzovom romanu nije došlo do Fredovog ubistva, to je bila isključivo Kopolina ideja.

Takođe, jedna od upečatljivijih scena je ona kada Majklov konsiljere Tom Hejgen obilazi mafijaša Frenka Pentanđelija koji je pod zaštitom FBI. Tom je usađivao ideju o samoubistvu u Frenkijevu glavu dok su opušteno pušili cigare, suštinski mu sugerišući da, ako želi da se izvuče iz dogovora koji je sklopio s FBI-jem, a koji mu je život pretvorio u mučenje, može učiniti isto što su radili zaverenici u doba Rimskog carstva koji su želeli da ostanu lojalni caru – da okonča sopstveni život. Uz to, ako to učini, njegova porodica bi bila zbrinuta do kraja života.

“Da, oni bi otišli kući, seli u toplu kupku, isekli vene i iskrvarili do smrti. A ponekad bi pre toga priredili malu zabavu”, rekao je Pentanđeli tokom razgovora shvativši brzo poentu, da bi mu Tom na to poručio: “Ne brini ništa, Frenki”.

SIMBOLI, ARHETIPOVI I PROPITIVANJE MASKULINITETA

Jedan od fanova franšize Kum je i Ana Vučković, spisateljica i novinarka Radio Beograda 2, koja nam priznaje da obično ne voli druge delove filmova, ali ovo je izuzetak.

“U Kumu 2 je značajno to što uporedo imamo pogled u prošlost i u sadašnjost koja sugeriše budućnost. Splet i tkanje ove dve niti donosi bogatstvo uvida u celokupnu sliku života mafijaške porodice i produbljuje ono što nam je dato u prvom delu. Mi idemo u prošlost, gde se objašnjava poreklo Korleoneovih i Vitov dolazak u Ameriku. Meni je ta prva narativna linija filma snažna i značajna, jer je taj početak, geneza gotovo dirljiva na nekom ljudskom nivou, to je momenat u kome jedno dete ulazi u opasan i turbulentan sistem, koji će mu odrediti život. I on gotovo i da nema izbora, to je neki viši usud.

To je malo i do mene i mog pogleda na stvari, život, pa i umetnost, ali mi je Kum zanimljiv za proučavanje na nivou simbola, arhetipa, funkcija, propitivanja maskuliniteta. To nikako nije nežan film, u njemu očekivano, gledate o vezama mafije i policije, tu su kockarnice i atentati, ali meni je Kum, pa i ovaj drugi deo građen kao diptih, vrlo dirljiv i emotivan jer zapravo gledate neprestanu mentalnu borbu i lomove traumatizovanih bića, koja su to od malena, zakivena u očekivanjima, tradiciji, kodovima. Naravno, u ova dva dela, ako ih gledamo zajedno, srešćete se sa nekima od najvećih, sa Brandom, Paćinom i De Nirom. Zato neću preskočiti da se i u godini koja dolazi bar jednom ne vratim ovoj s razlogom kultnoj franšizi”, poručuje Vučkovićeva.

Cela trilogija, a posebno prva dva filma, smatraju se jednim od najvećih trijumfa u filmskoj istoriji. Postoji bezbroj filmova, serija i knjiga koji su inspirisani ovim ostvarenjima. Nasleđe franšize očigledno je u njenom uticaju na reditelje i scenariste, od Martina Skorsezea do Dejvida Čejza (Porodica Soprano), a takođe je fanovima pružila bezbroj citata poput “spava sa ribama”, “drži prijatelje blizu, a neprijatelje još bliže” i “daću mu ponudu koju ne može da odbije”. U suštini, svaki film od 1972. godine koji se bavi mafijom na neki način bio je pod uticajem ovih neverovatnih filmskih dela.

Tagovi:

Al Paćino film Kum Kopola Robert De Niro
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure