img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Fina izborna tišina

17. januar 2007, 17:33 Dragan Ilić
Copied

Ako se nešto veoma neočekivano ne dogodi, u četvrtak ćemo doživeti da vidimo kraj izbornog telešopa. Sudeći prema dosadašnjem toku predizborne trke – biće ovo prva ozbiljna kampanja veoma nalik na one u normalnim demokratskim društvima. To svakako ne znači da smo idealni, ali ruku na srce – nije bilo mnogo udaraca ispod pojasa, kolenom među noge, prebijanja aktivista, sloganâ koji vređaju protivnika i ozbiljnog navijanja medija koje bi moglo da dovede do značajno boljeg izbornog rezultata određene partije. Prednost se sticala i na televiziji, a očajnička kampanja „od vrata do vrata“ u borbi za „sigurne glasove“ pokazuje da će se stranke veoma potruditi da bi vas pridobile.

Ova duga kampanja, sa nijansiranim stavovima, prvi put nam nudi višestruk izbor, tako da ste zaista mogli detaljno da odvažete svoje stavove i donesete odluku.

Naravno, nije sve idealno. Ukupno gledano – mislim da je ulogu osnovnog negativca na ovim izborima dobila koalicija sa Čedomirom Jovanovićem na čelu. Senzibilitetom spotova su od početka iskočili iz jednolične partijske produkcije ostalih stranaka, ali je zato njihov lider postao opšte mesto za napade konkurencije. Ličnost Čede Jovanovića je bila napadana neuporedivo više od stranke, tako da mu je konačno i Bora Đorđević spevao i posprdnu pesmicu, što se u Srbiji iz nekog razloga smatra umetničkim dostignućem najvišeg reda.

No pokazalo se i da ostatak političkih stranaka u svojim spotovima varira isti broj slikovnih floskula, otprilike u meri u kojoj se pojavljuju isprazne fraze u programima. Evo o čemu govorim: imate govor lidera, tu se potcrtava određeni Vođa, tada vidimo čoveka u narodu, narod sa zastavama i pune tribine. Pitam se – ko su ljudi na tribinama ovolikih stranaka, da li je to plaćena publika kao u živim emisijama ili ljudi putuju na turneju zajedno sa liderom? OK, naučilo se nešto i za vreme Slobinog RTS-a, kada su mitinzi JUL-a slikani tako da uvek izgleda da imamo milion ljudi pred očima.

Obratio sam pažnju i na simbole poput reči „privreda“ – tada vidite famozna „mala i srednja preduzeća„, koja po potrebi reditelja uspešno ili neuspešno rade. Uvek je to neka teška metalurgija, prerada metala i mašinogradnja. Niko nikada nije prikazao savremenu proizvodnju hrane, drvoprerađivačku, tekstilnu industriju ili informatiku. Industrija nam je, prema spotovima, na nivou XIX veka.

Žene su lepe, dobro, tu nisu lagali, ali smo neobično mlado društvo bez mnogo penzosa. Ukoliko izuzmemo radikala penzionera i nasmejanog seljaka sa šajkačom i paradentozom, sve ostalo je mlađarija.

U finišu se na internetu pojavilo par igrica gde ste sami mogli da kreirate svoju kampanju, baš kao nekada na vašarima – proturite glavu kroz otvor i eto vas u telu snagatora ili virite iz čeljusti ajkule. U Frankfurtu na aerodromu možete tako i danas da se slikate kao pilot ili stjuardesa. U drugoj pak igrici popunite test i saznate kojoj političkoj stranci ste najbliži, koja je sledeća i tako redom sve do one koja vam je najdalja. Na to sam mislio kada sam govorio o prvim ozbiljnim izborima u Srbiji, jer do danas nije bilo moguće definisati bilo kakav politički kontinuum od stavova stranaka. Izbor je bio isključivo ZA ili PROTIV – jednostavno bipolaran. Činjenica je takođe da u vizuelnom smislu nije u dovoljnoj meri napravljena ta razlika pa su spotovi međusobno ličili.

Pitanje identiteta očigledno je ključno, jer ako država nije bila u stanju da napravi svoju turističku prezentaciju u vidu spota za CNN, šta da očekujemo od stranaka.

Pomenuta reklama, Trenuci za pamćenje (slike i zvuci iz Srbije), toliko je opšta, bez osobenih znakova, da deluje kao slepljen niz kadrova bez smisla. Videli smo reku i crkvu (Dunav i manastir na rumunskoj strani), Tisin cvet (samo za one koji vole insekte i ribolov), opet crkve, pa rodu, skijalište i na kraju rodu koja odleti. Ni kučeta ni mačeta, ni industrije ni lepotica ni splavova, ni narodnjaka ni rokenrola. Navodno, postoji još jedan spot (radni naslov Grad) gde će se pouzdano videti i neka deca. Najluđe objašnjenje za rumunsku crkvu dobili smo od sekretara Turističke organizacije Srbije – kao, pola Dunava je naše, a crkva se ionako bolje vidi sa naše strane. Kakav zen! Sačekajmo rumunski spot za CNN da vidimo kakva nam je Srbija gledana odande, pa kad nas uslikaju i Mađari, pa Makedonci, eto nama promocije za Dž! Pa to je jasna turistička logika sa Kališa – turista vam da fotoaparat da ga slikate sa familijom i uhvatite u pozadini Pobednika.

Pošto je šteta učinjena, moramo razmišljati konstruktivno, neka prvi spot bude samo uvod u kampanju, ona fora tv-navlakuša – mislite o tome. Posle snimimo (može Koštun, dobro mu ide) kako neko izađe pred kameru i kaže – narode, izlazi iz zaklona! Onda iz svih onih prirodnih lepota izađu lepi ljudi, prelepe žene i slatka deca, svi jedu, piju i smeju se. Srbija – nije na prvu loptu! Time ih naložimo da nam dođu opet, kao dajte nam drugu šansu, znate, kao u poslastičarnicama, ako valja recite svima, ako ne valja recite samo nama.

A što se Koštuna tiče, on je sve one ljude iz spota očigledno odveo na novogodišnju žurku kod Cece.

Šta beše sa The Residents i Igi Popom? Narodnjaci za narodnjake – logično.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Kadrovi

25.jul 2026. S. Ć.

Glumci „Ateljea 212“: Radujemo se što će nam Ljuša Ristić „pomoći“

Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure