img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Fina izborna tišina

17. januar 2007, 17:33 Dragan Ilić
Copied

Ako se nešto veoma neočekivano ne dogodi, u četvrtak ćemo doživeti da vidimo kraj izbornog telešopa. Sudeći prema dosadašnjem toku predizborne trke – biće ovo prva ozbiljna kampanja veoma nalik na one u normalnim demokratskim društvima. To svakako ne znači da smo idealni, ali ruku na srce – nije bilo mnogo udaraca ispod pojasa, kolenom među noge, prebijanja aktivista, sloganâ koji vređaju protivnika i ozbiljnog navijanja medija koje bi moglo da dovede do značajno boljeg izbornog rezultata određene partije. Prednost se sticala i na televiziji, a očajnička kampanja „od vrata do vrata“ u borbi za „sigurne glasove“ pokazuje da će se stranke veoma potruditi da bi vas pridobile.

Ova duga kampanja, sa nijansiranim stavovima, prvi put nam nudi višestruk izbor, tako da ste zaista mogli detaljno da odvažete svoje stavove i donesete odluku.

Naravno, nije sve idealno. Ukupno gledano – mislim da je ulogu osnovnog negativca na ovim izborima dobila koalicija sa Čedomirom Jovanovićem na čelu. Senzibilitetom spotova su od početka iskočili iz jednolične partijske produkcije ostalih stranaka, ali je zato njihov lider postao opšte mesto za napade konkurencije. Ličnost Čede Jovanovića je bila napadana neuporedivo više od stranke, tako da mu je konačno i Bora Đorđević spevao i posprdnu pesmicu, što se u Srbiji iz nekog razloga smatra umetničkim dostignućem najvišeg reda.

No pokazalo se i da ostatak političkih stranaka u svojim spotovima varira isti broj slikovnih floskula, otprilike u meri u kojoj se pojavljuju isprazne fraze u programima. Evo o čemu govorim: imate govor lidera, tu se potcrtava određeni Vođa, tada vidimo čoveka u narodu, narod sa zastavama i pune tribine. Pitam se – ko su ljudi na tribinama ovolikih stranaka, da li je to plaćena publika kao u živim emisijama ili ljudi putuju na turneju zajedno sa liderom? OK, naučilo se nešto i za vreme Slobinog RTS-a, kada su mitinzi JUL-a slikani tako da uvek izgleda da imamo milion ljudi pred očima.

Obratio sam pažnju i na simbole poput reči „privreda“ – tada vidite famozna „mala i srednja preduzeća„, koja po potrebi reditelja uspešno ili neuspešno rade. Uvek je to neka teška metalurgija, prerada metala i mašinogradnja. Niko nikada nije prikazao savremenu proizvodnju hrane, drvoprerađivačku, tekstilnu industriju ili informatiku. Industrija nam je, prema spotovima, na nivou XIX veka.

Žene su lepe, dobro, tu nisu lagali, ali smo neobično mlado društvo bez mnogo penzosa. Ukoliko izuzmemo radikala penzionera i nasmejanog seljaka sa šajkačom i paradentozom, sve ostalo je mlađarija.

U finišu se na internetu pojavilo par igrica gde ste sami mogli da kreirate svoju kampanju, baš kao nekada na vašarima – proturite glavu kroz otvor i eto vas u telu snagatora ili virite iz čeljusti ajkule. U Frankfurtu na aerodromu možete tako i danas da se slikate kao pilot ili stjuardesa. U drugoj pak igrici popunite test i saznate kojoj političkoj stranci ste najbliži, koja je sledeća i tako redom sve do one koja vam je najdalja. Na to sam mislio kada sam govorio o prvim ozbiljnim izborima u Srbiji, jer do danas nije bilo moguće definisati bilo kakav politički kontinuum od stavova stranaka. Izbor je bio isključivo ZA ili PROTIV – jednostavno bipolaran. Činjenica je takođe da u vizuelnom smislu nije u dovoljnoj meri napravljena ta razlika pa su spotovi međusobno ličili.

Pitanje identiteta očigledno je ključno, jer ako država nije bila u stanju da napravi svoju turističku prezentaciju u vidu spota za CNN, šta da očekujemo od stranaka.

Pomenuta reklama, Trenuci za pamćenje (slike i zvuci iz Srbije), toliko je opšta, bez osobenih znakova, da deluje kao slepljen niz kadrova bez smisla. Videli smo reku i crkvu (Dunav i manastir na rumunskoj strani), Tisin cvet (samo za one koji vole insekte i ribolov), opet crkve, pa rodu, skijalište i na kraju rodu koja odleti. Ni kučeta ni mačeta, ni industrije ni lepotica ni splavova, ni narodnjaka ni rokenrola. Navodno, postoji još jedan spot (radni naslov Grad) gde će se pouzdano videti i neka deca. Najluđe objašnjenje za rumunsku crkvu dobili smo od sekretara Turističke organizacije Srbije – kao, pola Dunava je naše, a crkva se ionako bolje vidi sa naše strane. Kakav zen! Sačekajmo rumunski spot za CNN da vidimo kakva nam je Srbija gledana odande, pa kad nas uslikaju i Mađari, pa Makedonci, eto nama promocije za Dž! Pa to je jasna turistička logika sa Kališa – turista vam da fotoaparat da ga slikate sa familijom i uhvatite u pozadini Pobednika.

Pošto je šteta učinjena, moramo razmišljati konstruktivno, neka prvi spot bude samo uvod u kampanju, ona fora tv-navlakuša – mislite o tome. Posle snimimo (može Koštun, dobro mu ide) kako neko izađe pred kameru i kaže – narode, izlazi iz zaklona! Onda iz svih onih prirodnih lepota izađu lepi ljudi, prelepe žene i slatka deca, svi jedu, piju i smeju se. Srbija – nije na prvu loptu! Time ih naložimo da nam dođu opet, kao dajte nam drugu šansu, znate, kao u poslastičarnicama, ako valja recite svima, ako ne valja recite samo nama.

A što se Koštuna tiče, on je sve one ljude iz spota očigledno odveo na novogodišnju žurku kod Cece.

Šta beše sa The Residents i Igi Popom? Narodnjaci za narodnjake – logično.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Preporuka

09.maj 2026. S. Ć.

Knjige za sva vremena: Hajduci, Dečaci Pavlove ulice, Tom Sojer…

U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“, u kojoj su već „Tom Sojer“, „Knjiga o džungli“, „Dečaci Pavlove ulice“...

Kako to rade drugi

09.maj 2026. S. Ć.

Herceg Novi namerava da mu kultura bude brend

U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom

Inicijativa gradonačelnika

09.maj 2026. S. Ć.

Šapićev spomenik Draži je nepoštovanje građana i kršenje zakona

Reakcije povodom najave Aleksandra Šapića da sprema iznenađenje Beograđanima za kraj maja, a za koje se pretpostavlja da će biti u obliku spomenika Draži Mihailovića, ne prestaju

Bijenale u Veneciji

08.maj 2026. S. Ć.

Tamara Vučić na Bijenalu: Umetnost je najtrajniji saveznik miru

Dok je trećina učesnika Venecijanskog bijenala štrajkovala zbog podrške Palestini, Nikola Selaković je u društvu Tamare Vučić otvorio Paviljon Srbije

Prestonica kulture

08.maj 2026. S. Ć.

Leskovac: Godina kulture počela skupom akademijom i stonim tenisom

Godina u kojoj je Leskovac Nacionalna prestonica kulture počeo je kulturno-umetničkim programom od 820.000 dinara, i turnirom u stonom tenisu

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure