img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Fina izborna tišina

17. januar 2007, 17:33 Dragan Ilić
Copied

Ako se nešto veoma neočekivano ne dogodi, u četvrtak ćemo doživeti da vidimo kraj izbornog telešopa. Sudeći prema dosadašnjem toku predizborne trke – biće ovo prva ozbiljna kampanja veoma nalik na one u normalnim demokratskim društvima. To svakako ne znači da smo idealni, ali ruku na srce – nije bilo mnogo udaraca ispod pojasa, kolenom među noge, prebijanja aktivista, sloganâ koji vređaju protivnika i ozbiljnog navijanja medija koje bi moglo da dovede do značajno boljeg izbornog rezultata određene partije. Prednost se sticala i na televiziji, a očajnička kampanja „od vrata do vrata“ u borbi za „sigurne glasove“ pokazuje da će se stranke veoma potruditi da bi vas pridobile.

Ova duga kampanja, sa nijansiranim stavovima, prvi put nam nudi višestruk izbor, tako da ste zaista mogli detaljno da odvažete svoje stavove i donesete odluku.

Naravno, nije sve idealno. Ukupno gledano – mislim da je ulogu osnovnog negativca na ovim izborima dobila koalicija sa Čedomirom Jovanovićem na čelu. Senzibilitetom spotova su od početka iskočili iz jednolične partijske produkcije ostalih stranaka, ali je zato njihov lider postao opšte mesto za napade konkurencije. Ličnost Čede Jovanovića je bila napadana neuporedivo više od stranke, tako da mu je konačno i Bora Đorđević spevao i posprdnu pesmicu, što se u Srbiji iz nekog razloga smatra umetničkim dostignućem najvišeg reda.

No pokazalo se i da ostatak političkih stranaka u svojim spotovima varira isti broj slikovnih floskula, otprilike u meri u kojoj se pojavljuju isprazne fraze u programima. Evo o čemu govorim: imate govor lidera, tu se potcrtava određeni Vođa, tada vidimo čoveka u narodu, narod sa zastavama i pune tribine. Pitam se – ko su ljudi na tribinama ovolikih stranaka, da li je to plaćena publika kao u živim emisijama ili ljudi putuju na turneju zajedno sa liderom? OK, naučilo se nešto i za vreme Slobinog RTS-a, kada su mitinzi JUL-a slikani tako da uvek izgleda da imamo milion ljudi pred očima.

Obratio sam pažnju i na simbole poput reči „privreda“ – tada vidite famozna „mala i srednja preduzeća„, koja po potrebi reditelja uspešno ili neuspešno rade. Uvek je to neka teška metalurgija, prerada metala i mašinogradnja. Niko nikada nije prikazao savremenu proizvodnju hrane, drvoprerađivačku, tekstilnu industriju ili informatiku. Industrija nam je, prema spotovima, na nivou XIX veka.

Žene su lepe, dobro, tu nisu lagali, ali smo neobično mlado društvo bez mnogo penzosa. Ukoliko izuzmemo radikala penzionera i nasmejanog seljaka sa šajkačom i paradentozom, sve ostalo je mlađarija.

U finišu se na internetu pojavilo par igrica gde ste sami mogli da kreirate svoju kampanju, baš kao nekada na vašarima – proturite glavu kroz otvor i eto vas u telu snagatora ili virite iz čeljusti ajkule. U Frankfurtu na aerodromu možete tako i danas da se slikate kao pilot ili stjuardesa. U drugoj pak igrici popunite test i saznate kojoj političkoj stranci ste najbliži, koja je sledeća i tako redom sve do one koja vam je najdalja. Na to sam mislio kada sam govorio o prvim ozbiljnim izborima u Srbiji, jer do danas nije bilo moguće definisati bilo kakav politički kontinuum od stavova stranaka. Izbor je bio isključivo ZA ili PROTIV – jednostavno bipolaran. Činjenica je takođe da u vizuelnom smislu nije u dovoljnoj meri napravljena ta razlika pa su spotovi međusobno ličili.

Pitanje identiteta očigledno je ključno, jer ako država nije bila u stanju da napravi svoju turističku prezentaciju u vidu spota za CNN, šta da očekujemo od stranaka.

Pomenuta reklama, Trenuci za pamćenje (slike i zvuci iz Srbije), toliko je opšta, bez osobenih znakova, da deluje kao slepljen niz kadrova bez smisla. Videli smo reku i crkvu (Dunav i manastir na rumunskoj strani), Tisin cvet (samo za one koji vole insekte i ribolov), opet crkve, pa rodu, skijalište i na kraju rodu koja odleti. Ni kučeta ni mačeta, ni industrije ni lepotica ni splavova, ni narodnjaka ni rokenrola. Navodno, postoji još jedan spot (radni naslov Grad) gde će se pouzdano videti i neka deca. Najluđe objašnjenje za rumunsku crkvu dobili smo od sekretara Turističke organizacije Srbije – kao, pola Dunava je naše, a crkva se ionako bolje vidi sa naše strane. Kakav zen! Sačekajmo rumunski spot za CNN da vidimo kakva nam je Srbija gledana odande, pa kad nas uslikaju i Mađari, pa Makedonci, eto nama promocije za Dž! Pa to je jasna turistička logika sa Kališa – turista vam da fotoaparat da ga slikate sa familijom i uhvatite u pozadini Pobednika.

Pošto je šteta učinjena, moramo razmišljati konstruktivno, neka prvi spot bude samo uvod u kampanju, ona fora tv-navlakuša – mislite o tome. Posle snimimo (može Koštun, dobro mu ide) kako neko izađe pred kameru i kaže – narode, izlazi iz zaklona! Onda iz svih onih prirodnih lepota izađu lepi ljudi, prelepe žene i slatka deca, svi jedu, piju i smeju se. Srbija – nije na prvu loptu! Time ih naložimo da nam dođu opet, kao dajte nam drugu šansu, znate, kao u poslastičarnicama, ako valja recite svima, ako ne valja recite samo nama.

A što se Koštuna tiče, on je sve one ljude iz spota očigledno odveo na novogodišnju žurku kod Cece.

Šta beše sa The Residents i Igi Popom? Narodnjaci za narodnjake – logično.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

13.novembar 2026. S. Ć.

Inicijativa izdavača za očuvanje Beogradskog sajma

Održavanje Sajma knjiga na njegovom tradicionalnom mestu, reforma sistema podrške knjizi – neki su od ciljeva platforme Inicijativa 3 koju su pokrenuli izdavači Bajac, Hamović i Božović

Hronika

13.novembar 2026. Sonja Ćirić

Da li je sliku iz zgrade Pokrajinske vlade iznela spremačica

Pre tri dana prijavljen je nastanak umetničke slike iz zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, a izgleda da je nestala još u avgustu

Kultura

12.novembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su nacionalne penzije povod ostavki u Udruženju prevodilaca

Udruženje književnih prevodilaca Srbije i PEN centar dali su najviše glasova Ljubinki Milinčić u predlogu na nacionalnu penziju. Posle toga, tri članice su istupile iz Udruženja

„Konstelacije

Promo

12.novembar 2026. I. M.

Atelje 212: Stoto izvođenje predstave „Кonstelacije“

Atelje 212 obeležava jubilej u nedelju 15. Novembra u 20.30. na sceni “Petar Kralj” - 100. izvođenja predstave „Кonstelacije“

Preporuka

11.novembar 2026. S. Ć.

Šta biste pitali Hendriksa, Tarkovskog, Teslu i slične

Goran Kosanović, autor romana „Unutar večne sadašnjosti“ razgovara sa onima koji su ostavili trag u kulturi, spaja njihova vremena sa našim, i to je vrlo inspirativno

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure