img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Fina izborna tišina

17. januar 2007, 17:33 Dragan Ilić
Copied

Ako se nešto veoma neočekivano ne dogodi, u četvrtak ćemo doživeti da vidimo kraj izbornog telešopa. Sudeći prema dosadašnjem toku predizborne trke – biće ovo prva ozbiljna kampanja veoma nalik na one u normalnim demokratskim društvima. To svakako ne znači da smo idealni, ali ruku na srce – nije bilo mnogo udaraca ispod pojasa, kolenom među noge, prebijanja aktivista, sloganâ koji vređaju protivnika i ozbiljnog navijanja medija koje bi moglo da dovede do značajno boljeg izbornog rezultata određene partije. Prednost se sticala i na televiziji, a očajnička kampanja „od vrata do vrata“ u borbi za „sigurne glasove“ pokazuje da će se stranke veoma potruditi da bi vas pridobile.

Ova duga kampanja, sa nijansiranim stavovima, prvi put nam nudi višestruk izbor, tako da ste zaista mogli detaljno da odvažete svoje stavove i donesete odluku.

Naravno, nije sve idealno. Ukupno gledano – mislim da je ulogu osnovnog negativca na ovim izborima dobila koalicija sa Čedomirom Jovanovićem na čelu. Senzibilitetom spotova su od početka iskočili iz jednolične partijske produkcije ostalih stranaka, ali je zato njihov lider postao opšte mesto za napade konkurencije. Ličnost Čede Jovanovića je bila napadana neuporedivo više od stranke, tako da mu je konačno i Bora Đorđević spevao i posprdnu pesmicu, što se u Srbiji iz nekog razloga smatra umetničkim dostignućem najvišeg reda.

No pokazalo se i da ostatak političkih stranaka u svojim spotovima varira isti broj slikovnih floskula, otprilike u meri u kojoj se pojavljuju isprazne fraze u programima. Evo o čemu govorim: imate govor lidera, tu se potcrtava određeni Vođa, tada vidimo čoveka u narodu, narod sa zastavama i pune tribine. Pitam se – ko su ljudi na tribinama ovolikih stranaka, da li je to plaćena publika kao u živim emisijama ili ljudi putuju na turneju zajedno sa liderom? OK, naučilo se nešto i za vreme Slobinog RTS-a, kada su mitinzi JUL-a slikani tako da uvek izgleda da imamo milion ljudi pred očima.

Obratio sam pažnju i na simbole poput reči „privreda“ – tada vidite famozna „mala i srednja preduzeća„, koja po potrebi reditelja uspešno ili neuspešno rade. Uvek je to neka teška metalurgija, prerada metala i mašinogradnja. Niko nikada nije prikazao savremenu proizvodnju hrane, drvoprerađivačku, tekstilnu industriju ili informatiku. Industrija nam je, prema spotovima, na nivou XIX veka.

Žene su lepe, dobro, tu nisu lagali, ali smo neobično mlado društvo bez mnogo penzosa. Ukoliko izuzmemo radikala penzionera i nasmejanog seljaka sa šajkačom i paradentozom, sve ostalo je mlađarija.

U finišu se na internetu pojavilo par igrica gde ste sami mogli da kreirate svoju kampanju, baš kao nekada na vašarima – proturite glavu kroz otvor i eto vas u telu snagatora ili virite iz čeljusti ajkule. U Frankfurtu na aerodromu možete tako i danas da se slikate kao pilot ili stjuardesa. U drugoj pak igrici popunite test i saznate kojoj političkoj stranci ste najbliži, koja je sledeća i tako redom sve do one koja vam je najdalja. Na to sam mislio kada sam govorio o prvim ozbiljnim izborima u Srbiji, jer do danas nije bilo moguće definisati bilo kakav politički kontinuum od stavova stranaka. Izbor je bio isključivo ZA ili PROTIV – jednostavno bipolaran. Činjenica je takođe da u vizuelnom smislu nije u dovoljnoj meri napravljena ta razlika pa su spotovi međusobno ličili.

Pitanje identiteta očigledno je ključno, jer ako država nije bila u stanju da napravi svoju turističku prezentaciju u vidu spota za CNN, šta da očekujemo od stranaka.

Pomenuta reklama, Trenuci za pamćenje (slike i zvuci iz Srbije), toliko je opšta, bez osobenih znakova, da deluje kao slepljen niz kadrova bez smisla. Videli smo reku i crkvu (Dunav i manastir na rumunskoj strani), Tisin cvet (samo za one koji vole insekte i ribolov), opet crkve, pa rodu, skijalište i na kraju rodu koja odleti. Ni kučeta ni mačeta, ni industrije ni lepotica ni splavova, ni narodnjaka ni rokenrola. Navodno, postoji još jedan spot (radni naslov Grad) gde će se pouzdano videti i neka deca. Najluđe objašnjenje za rumunsku crkvu dobili smo od sekretara Turističke organizacije Srbije – kao, pola Dunava je naše, a crkva se ionako bolje vidi sa naše strane. Kakav zen! Sačekajmo rumunski spot za CNN da vidimo kakva nam je Srbija gledana odande, pa kad nas uslikaju i Mađari, pa Makedonci, eto nama promocije za Dž! Pa to je jasna turistička logika sa Kališa – turista vam da fotoaparat da ga slikate sa familijom i uhvatite u pozadini Pobednika.

Pošto je šteta učinjena, moramo razmišljati konstruktivno, neka prvi spot bude samo uvod u kampanju, ona fora tv-navlakuša – mislite o tome. Posle snimimo (može Koštun, dobro mu ide) kako neko izađe pred kameru i kaže – narode, izlazi iz zaklona! Onda iz svih onih prirodnih lepota izađu lepi ljudi, prelepe žene i slatka deca, svi jedu, piju i smeju se. Srbija – nije na prvu loptu! Time ih naložimo da nam dođu opet, kao dajte nam drugu šansu, znate, kao u poslastičarnicama, ako valja recite svima, ako ne valja recite samo nama.

A što se Koštuna tiče, on je sve one ljude iz spota očigledno odveo na novogodišnju žurku kod Cece.

Šta beše sa The Residents i Igi Popom? Narodnjaci za narodnjake – logično.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure