img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Fina izborna tišina

17. januar 2007, 17:33 Dragan Ilić
Copied

Ako se nešto veoma neočekivano ne dogodi, u četvrtak ćemo doživeti da vidimo kraj izbornog telešopa. Sudeći prema dosadašnjem toku predizborne trke – biće ovo prva ozbiljna kampanja veoma nalik na one u normalnim demokratskim društvima. To svakako ne znači da smo idealni, ali ruku na srce – nije bilo mnogo udaraca ispod pojasa, kolenom među noge, prebijanja aktivista, sloganâ koji vređaju protivnika i ozbiljnog navijanja medija koje bi moglo da dovede do značajno boljeg izbornog rezultata određene partije. Prednost se sticala i na televiziji, a očajnička kampanja „od vrata do vrata“ u borbi za „sigurne glasove“ pokazuje da će se stranke veoma potruditi da bi vas pridobile.

Ova duga kampanja, sa nijansiranim stavovima, prvi put nam nudi višestruk izbor, tako da ste zaista mogli detaljno da odvažete svoje stavove i donesete odluku.

Naravno, nije sve idealno. Ukupno gledano – mislim da je ulogu osnovnog negativca na ovim izborima dobila koalicija sa Čedomirom Jovanovićem na čelu. Senzibilitetom spotova su od početka iskočili iz jednolične partijske produkcije ostalih stranaka, ali je zato njihov lider postao opšte mesto za napade konkurencije. Ličnost Čede Jovanovića je bila napadana neuporedivo više od stranke, tako da mu je konačno i Bora Đorđević spevao i posprdnu pesmicu, što se u Srbiji iz nekog razloga smatra umetničkim dostignućem najvišeg reda.

No pokazalo se i da ostatak političkih stranaka u svojim spotovima varira isti broj slikovnih floskula, otprilike u meri u kojoj se pojavljuju isprazne fraze u programima. Evo o čemu govorim: imate govor lidera, tu se potcrtava određeni Vođa, tada vidimo čoveka u narodu, narod sa zastavama i pune tribine. Pitam se – ko su ljudi na tribinama ovolikih stranaka, da li je to plaćena publika kao u živim emisijama ili ljudi putuju na turneju zajedno sa liderom? OK, naučilo se nešto i za vreme Slobinog RTS-a, kada su mitinzi JUL-a slikani tako da uvek izgleda da imamo milion ljudi pred očima.

Obratio sam pažnju i na simbole poput reči „privreda“ – tada vidite famozna „mala i srednja preduzeća„, koja po potrebi reditelja uspešno ili neuspešno rade. Uvek je to neka teška metalurgija, prerada metala i mašinogradnja. Niko nikada nije prikazao savremenu proizvodnju hrane, drvoprerađivačku, tekstilnu industriju ili informatiku. Industrija nam je, prema spotovima, na nivou XIX veka.

Žene su lepe, dobro, tu nisu lagali, ali smo neobično mlado društvo bez mnogo penzosa. Ukoliko izuzmemo radikala penzionera i nasmejanog seljaka sa šajkačom i paradentozom, sve ostalo je mlađarija.

U finišu se na internetu pojavilo par igrica gde ste sami mogli da kreirate svoju kampanju, baš kao nekada na vašarima – proturite glavu kroz otvor i eto vas u telu snagatora ili virite iz čeljusti ajkule. U Frankfurtu na aerodromu možete tako i danas da se slikate kao pilot ili stjuardesa. U drugoj pak igrici popunite test i saznate kojoj političkoj stranci ste najbliži, koja je sledeća i tako redom sve do one koja vam je najdalja. Na to sam mislio kada sam govorio o prvim ozbiljnim izborima u Srbiji, jer do danas nije bilo moguće definisati bilo kakav politički kontinuum od stavova stranaka. Izbor je bio isključivo ZA ili PROTIV – jednostavno bipolaran. Činjenica je takođe da u vizuelnom smislu nije u dovoljnoj meri napravljena ta razlika pa su spotovi međusobno ličili.

Pitanje identiteta očigledno je ključno, jer ako država nije bila u stanju da napravi svoju turističku prezentaciju u vidu spota za CNN, šta da očekujemo od stranaka.

Pomenuta reklama, Trenuci za pamćenje (slike i zvuci iz Srbije), toliko je opšta, bez osobenih znakova, da deluje kao slepljen niz kadrova bez smisla. Videli smo reku i crkvu (Dunav i manastir na rumunskoj strani), Tisin cvet (samo za one koji vole insekte i ribolov), opet crkve, pa rodu, skijalište i na kraju rodu koja odleti. Ni kučeta ni mačeta, ni industrije ni lepotica ni splavova, ni narodnjaka ni rokenrola. Navodno, postoji još jedan spot (radni naslov Grad) gde će se pouzdano videti i neka deca. Najluđe objašnjenje za rumunsku crkvu dobili smo od sekretara Turističke organizacije Srbije – kao, pola Dunava je naše, a crkva se ionako bolje vidi sa naše strane. Kakav zen! Sačekajmo rumunski spot za CNN da vidimo kakva nam je Srbija gledana odande, pa kad nas uslikaju i Mađari, pa Makedonci, eto nama promocije za Dž! Pa to je jasna turistička logika sa Kališa – turista vam da fotoaparat da ga slikate sa familijom i uhvatite u pozadini Pobednika.

Pošto je šteta učinjena, moramo razmišljati konstruktivno, neka prvi spot bude samo uvod u kampanju, ona fora tv-navlakuša – mislite o tome. Posle snimimo (može Koštun, dobro mu ide) kako neko izađe pred kameru i kaže – narode, izlazi iz zaklona! Onda iz svih onih prirodnih lepota izađu lepi ljudi, prelepe žene i slatka deca, svi jedu, piju i smeju se. Srbija – nije na prvu loptu! Time ih naložimo da nam dođu opet, kao dajte nam drugu šansu, znate, kao u poslastičarnicama, ako valja recite svima, ako ne valja recite samo nama.

A što se Koštuna tiče, on je sve one ljude iz spota očigledno odveo na novogodišnju žurku kod Cece.

Šta beše sa The Residents i Igi Popom? Narodnjaci za narodnjake – logično.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure