img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Filmski festival u Veneciji: Povratak slavnih na velika vrata

28. avgust 2024, 09:32 Skot Roksborou/DW
Foto: Keystone USA/dpa/picture alliance
Nagrada "zlatni lav"
Copied

Venecijanski filmski festival nezaobilazan je događaj za sve ljubitelje filma. Ove godine se očekuje da bi mogao da nadmaši i festival u Kanu – i to ne samo zbog mnogih slavnih koji dolaze na Lido

Crveni tepih se u Veneciji postavlja po 81. put i tu će biti od 28. avgusta do 7. septembra 2024. Festival želi da pokaže zašto će to biti najveći i najvažniji filmski festival ove godine. Ovo su razlozi:

1. Zvezde se vraćaju i to u velikom broju

Štrajk glumaca, zbog kojeg je crveni tepih prošle godine ostao prazan, sada je stvar prošlosti. Ove godine na crvenom tepihu u Veneciji biće velika gužvu, njime će prošetati mnoge holivudske superzvezde. Svoj dolazak su, recimo, najavili Bred Pit i Džorž Kluni, kako bi predstavili svoju najnoviju akcionu komediju „Vukovi“ (Wolfs), reditelja Džona Votsa, piše DW.

Očekuju se i Tilda Svinton i Džulijan Mur, deo glumačke postavke novog filma Pedra Almodovara „Soba pored vrata“ (The Room Next Door). Dolaze i Lejdi Gaga i Hoakin Finiks, zbog promocije filma „Joker: Folie à Deux“. Reč je o nastavku filma „Džoker“ Toda Filipsa koji je takođe premijerno prikazan u Veneciji 2019, kada je osvojio i Zlatnog lava za najbolji film.

Sada već bivši Džems Bond, Danijel Krejg, dolazi zbog prilično netipične uloge u filmu „Kvir“ (Queer) Luke Gvadanjina, dok Anđelina Džoli dolazi kao glavna glumica filma „Marija“ Pabla Larena. Nikol Kidman i Antonio Banderas predstavljaju „Babygirl“ holandske rediteljke Haline Reijn. Glumačka postavka filma koji otvara festival, „Bitlđus, Bitlđus“ (Beetlejuice Beetlejuice), Tima Bartona, nastavka filma „Bitlđus“ iz 1988, takođe blista zvezdama kao što su Majk Kiton, Ketrin O’Hara i Vinona Rajder, ali i Vilem Dafo, Monika Beluči i Dženi Ortega.

Sve u svemu, dovoljno selebritija da sruše Instagram. „Čini se da će ovo biti najprometniji crveni tepih u poslednjih deset godina“, kaže direktor festivala Alberto Barbera.

2. Parada kandidata za Oskara

Venecija je odavno zamenila Kan kao lansirna rampa za oskarovce, a Barbera zna da odabere filmove koji oduševljavaju i Američku filmsku akademiju koja odlučuje o zlatnim kipovima.

Mnogi dobitnici Oskara poslednjih godina premijerno su predstavljeni upravo u Veneciji: „Čovek ptica“ (Birdman), „Zemlja nomada“ (Nomadland), „Miljenica“ (The Favourite), „Dina“ (Dune), „Jadna stvorenja“ (Poor Things) i mnogi drugi.

Da li će Anđelina Džoli pogoditi visoke tonove kao legenda opere Marija Kalas u filmu „Marija“ u kojem ona zaista peva? I da li se gubi čarolija Almodovarovih Oskarom nagrađenih filmova na španskom u njegovom dugometražnom prvencu na engleskom jeziku „Soba pored vrata“? A tu je i pitanje da li će Hoakin Finiks, koji je 2020. osvojio Oskara za najboljeg glumca za „Džokera“, ponovo impresionirati Akademiju u ulozi klovna, Princa zločina? Sve će se znati u januaru 2025. kad budu objavljene nominacije za Oskara.

3. Politički, aktuelan, kontroverzan

Ali Lido, kako se zove ostrvce pored Venecije na kojem se festival održava, nije samo glamur i sjaj. U venecijanskom programu su i neki od politički najrelevantnijih filmova i dokumentaraca godine.

U njih spada i „Peti septembar“ (September 5), dokumentarna drama nemačkog reditelja Tima Felbauma koja rekonstruiše terorističke napade na Olimpijske igre 1972. u Minhenu, tokom kojih su palestinski teroristi izraelske sportiste uzeli za taoce i koji su delom pobijeni ili poginuli u pokušaju oslobađanja. Film donosi priču iz perspektive američkih sportskih novinara koji su u to vreme izveštavali sa Igara u Minhenu.

 

Andreas Fajel, jedan od najpoznatijih nemačkih dokumentarista, bavi se nemačkom rediteljkom Leni Rifenštal, autorkom nacionalsocijalističkih propagandnih filmova „Trijumf volje“ i „Olimpija“. Rifenštal, koja je umrla 2003. kada je imala 101 godinu, uvek je poricala da je znala za Hitlerove koncentracione logore i Holokaust. Fajel, međutim, koji je prvi put imao pristup njenoj ličnoj arhivi, pronašao je dokaze da je Rifenštal bila uverena nacionalsocijalistkinja. Fajel u filmu „Rifenštal“ vidi primer za „zavođenja na fašizam“, koji je zastrašujuće relevantan s obzirom na porast desnog ekstremizma širom Evrope.

Poznati britanski reditelj Džo Rajt takođe preispituje istoriju i poreklo fašizma u TV-seriji „M. Son of the Century“ koja prati uspon italijanskog diktatora Benita Musolinija. S obzirom na to da je aktuelna italijanska vlast „najdesnija“ još od Dučea, serija će sigurno podići prašinu.

4. Erotske igre na ekranu

Osim političkih teškaša, na najstarijem filmskom festivalu na svetu očekuje se i „prilično vruća atmosfera“, kako obećava glumac Dru Starki. Starki je ljubavnik Danijela Krejga u filmu „Kvir“, adaptaciji prilično eksplicitnog romana Vilijema S. Barouza o američkim vojnicima u Meksiku 1950-ih.

Nikol Kidman i Heris Dikinson razmenjuju strasti u filmu „Babygirl“, za koji rediteljka Halina Reijn kaže da je inspirisan erotskim trilerima iz osamdesetih i devedesetih kao što su „Niske strasti“ (Basic Instinct), „Fatalna privlačnost“ (Fatal Attraction) i „Devet i po nedelja“ (9 1/2 Weeks). Kidman glumi visokorangiranu izvršnu direktorku koja rizikuje karijeru i porodicu kako bi se upustila u burnu aferu sa svojim mnogo mlađim pripravnikom.

A film „Ljubav“ (Kjærlighet), norveškog reditelja Daga Johana Haugeruda, govori o samcima koji traže spontanu intimnost preko Tinder-kontakata na trajektu za Oslo.

Za ljubitelje filma koji više vole erotski naelektrisanu atmosferu na platnu nego Diznijeve porodične filmove, premijere u Veneciji mogle bi da budu dobar povod za odlazak u bioskop.

5. Neizbežni skandali

A šta bi bio jedan filmski festival bez tračeva? Ova 2024. godina obećava i na tom planu. Pre svega, tu je susret Breda Pita i Anđeline Džoli koji već godinama vode žestok brakorazvodni rat.

Hoakin Finiks verovatno će morati da se suoči sa još neugodnih pitanja tokom pres-konferencije za nastavak „Džokera“. On je naime ispao iz gej-drame Toda Hajnesa samo nekoliko dana pre početka snimanja u avgustu. Finiks je trebalo da odigra scene s „eksplicitnim seksualnim sadržajem“ sa kolegom glumcem Denijem Ramirezom u ljubavnoj priči iz 1930-ih. Njegov iznenadni odlazak prouzrokovao je propast projekta, koji će sada navodno da košta milione i mogao bi da rezultira sudskim sporom, prenosi DW.

Čak bi i Džordž Kluni, oko koga baš i nema mnogo tračeva, mogao da se nađe u vrućoj stolici u Veneciji zahvaljujući mini-svađi s Kventinom Tarantinom. Reditelj „Petparačkih priča“ (Pulp Fiction) navodno je tvrdio da Kluni „nije filmska zvezda“, na šta je Kluni uzvratio: „Dude, f..k off!“

Izvor:Deutsche Welle

Tagovi:

Film filmski festival Venecija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Ljudi u bioskopskoj sali

Fest

22.januar 2026. B. B.

Bivši članovi Odbora Festa: Smenjeni smo bez obrazloženja

Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure