img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Filmski festival u Veneciji: Povratak slavnih na velika vrata

28. avgust 2024, 09:32 Skot Roksborou/DW
Foto: Keystone USA/dpa/picture alliance
Nagrada "zlatni lav"
Copied

Venecijanski filmski festival nezaobilazan je događaj za sve ljubitelje filma. Ove godine se očekuje da bi mogao da nadmaši i festival u Kanu – i to ne samo zbog mnogih slavnih koji dolaze na Lido

Crveni tepih se u Veneciji postavlja po 81. put i tu će biti od 28. avgusta do 7. septembra 2024. Festival želi da pokaže zašto će to biti najveći i najvažniji filmski festival ove godine. Ovo su razlozi:

1. Zvezde se vraćaju i to u velikom broju

Štrajk glumaca, zbog kojeg je crveni tepih prošle godine ostao prazan, sada je stvar prošlosti. Ove godine na crvenom tepihu u Veneciji biće velika gužvu, njime će prošetati mnoge holivudske superzvezde. Svoj dolazak su, recimo, najavili Bred Pit i Džorž Kluni, kako bi predstavili svoju najnoviju akcionu komediju „Vukovi“ (Wolfs), reditelja Džona Votsa, piše DW.

Očekuju se i Tilda Svinton i Džulijan Mur, deo glumačke postavke novog filma Pedra Almodovara „Soba pored vrata“ (The Room Next Door). Dolaze i Lejdi Gaga i Hoakin Finiks, zbog promocije filma „Joker: Folie à Deux“. Reč je o nastavku filma „Džoker“ Toda Filipsa koji je takođe premijerno prikazan u Veneciji 2019, kada je osvojio i Zlatnog lava za najbolji film.

Sada već bivši Džems Bond, Danijel Krejg, dolazi zbog prilično netipične uloge u filmu „Kvir“ (Queer) Luke Gvadanjina, dok Anđelina Džoli dolazi kao glavna glumica filma „Marija“ Pabla Larena. Nikol Kidman i Antonio Banderas predstavljaju „Babygirl“ holandske rediteljke Haline Reijn. Glumačka postavka filma koji otvara festival, „Bitlđus, Bitlđus“ (Beetlejuice Beetlejuice), Tima Bartona, nastavka filma „Bitlđus“ iz 1988, takođe blista zvezdama kao što su Majk Kiton, Ketrin O’Hara i Vinona Rajder, ali i Vilem Dafo, Monika Beluči i Dženi Ortega.

Sve u svemu, dovoljno selebritija da sruše Instagram. „Čini se da će ovo biti najprometniji crveni tepih u poslednjih deset godina“, kaže direktor festivala Alberto Barbera.

2. Parada kandidata za Oskara

Venecija je odavno zamenila Kan kao lansirna rampa za oskarovce, a Barbera zna da odabere filmove koji oduševljavaju i Američku filmsku akademiju koja odlučuje o zlatnim kipovima.

Mnogi dobitnici Oskara poslednjih godina premijerno su predstavljeni upravo u Veneciji: „Čovek ptica“ (Birdman), „Zemlja nomada“ (Nomadland), „Miljenica“ (The Favourite), „Dina“ (Dune), „Jadna stvorenja“ (Poor Things) i mnogi drugi.

Da li će Anđelina Džoli pogoditi visoke tonove kao legenda opere Marija Kalas u filmu „Marija“ u kojem ona zaista peva? I da li se gubi čarolija Almodovarovih Oskarom nagrađenih filmova na španskom u njegovom dugometražnom prvencu na engleskom jeziku „Soba pored vrata“? A tu je i pitanje da li će Hoakin Finiks, koji je 2020. osvojio Oskara za najboljeg glumca za „Džokera“, ponovo impresionirati Akademiju u ulozi klovna, Princa zločina? Sve će se znati u januaru 2025. kad budu objavljene nominacije za Oskara.

3. Politički, aktuelan, kontroverzan

Ali Lido, kako se zove ostrvce pored Venecije na kojem se festival održava, nije samo glamur i sjaj. U venecijanskom programu su i neki od politički najrelevantnijih filmova i dokumentaraca godine.

U njih spada i „Peti septembar“ (September 5), dokumentarna drama nemačkog reditelja Tima Felbauma koja rekonstruiše terorističke napade na Olimpijske igre 1972. u Minhenu, tokom kojih su palestinski teroristi izraelske sportiste uzeli za taoce i koji su delom pobijeni ili poginuli u pokušaju oslobađanja. Film donosi priču iz perspektive američkih sportskih novinara koji su u to vreme izveštavali sa Igara u Minhenu.

 

Andreas Fajel, jedan od najpoznatijih nemačkih dokumentarista, bavi se nemačkom rediteljkom Leni Rifenštal, autorkom nacionalsocijalističkih propagandnih filmova „Trijumf volje“ i „Olimpija“. Rifenštal, koja je umrla 2003. kada je imala 101 godinu, uvek je poricala da je znala za Hitlerove koncentracione logore i Holokaust. Fajel, međutim, koji je prvi put imao pristup njenoj ličnoj arhivi, pronašao je dokaze da je Rifenštal bila uverena nacionalsocijalistkinja. Fajel u filmu „Rifenštal“ vidi primer za „zavođenja na fašizam“, koji je zastrašujuće relevantan s obzirom na porast desnog ekstremizma širom Evrope.

Poznati britanski reditelj Džo Rajt takođe preispituje istoriju i poreklo fašizma u TV-seriji „M. Son of the Century“ koja prati uspon italijanskog diktatora Benita Musolinija. S obzirom na to da je aktuelna italijanska vlast „najdesnija“ još od Dučea, serija će sigurno podići prašinu.

4. Erotske igre na ekranu

Osim političkih teškaša, na najstarijem filmskom festivalu na svetu očekuje se i „prilično vruća atmosfera“, kako obećava glumac Dru Starki. Starki je ljubavnik Danijela Krejga u filmu „Kvir“, adaptaciji prilično eksplicitnog romana Vilijema S. Barouza o američkim vojnicima u Meksiku 1950-ih.

Nikol Kidman i Heris Dikinson razmenjuju strasti u filmu „Babygirl“, za koji rediteljka Halina Reijn kaže da je inspirisan erotskim trilerima iz osamdesetih i devedesetih kao što su „Niske strasti“ (Basic Instinct), „Fatalna privlačnost“ (Fatal Attraction) i „Devet i po nedelja“ (9 1/2 Weeks). Kidman glumi visokorangiranu izvršnu direktorku koja rizikuje karijeru i porodicu kako bi se upustila u burnu aferu sa svojim mnogo mlađim pripravnikom.

A film „Ljubav“ (Kjærlighet), norveškog reditelja Daga Johana Haugeruda, govori o samcima koji traže spontanu intimnost preko Tinder-kontakata na trajektu za Oslo.

Za ljubitelje filma koji više vole erotski naelektrisanu atmosferu na platnu nego Diznijeve porodične filmove, premijere u Veneciji mogle bi da budu dobar povod za odlazak u bioskop.

5. Neizbežni skandali

A šta bi bio jedan filmski festival bez tračeva? Ova 2024. godina obećava i na tom planu. Pre svega, tu je susret Breda Pita i Anđeline Džoli koji već godinama vode žestok brakorazvodni rat.

Hoakin Finiks verovatno će morati da se suoči sa još neugodnih pitanja tokom pres-konferencije za nastavak „Džokera“. On je naime ispao iz gej-drame Toda Hajnesa samo nekoliko dana pre početka snimanja u avgustu. Finiks je trebalo da odigra scene s „eksplicitnim seksualnim sadržajem“ sa kolegom glumcem Denijem Ramirezom u ljubavnoj priči iz 1930-ih. Njegov iznenadni odlazak prouzrokovao je propast projekta, koji će sada navodno da košta milione i mogao bi da rezultira sudskim sporom, prenosi DW.

Čak bi i Džordž Kluni, oko koga baš i nema mnogo tračeva, mogao da se nađe u vrućoj stolici u Veneciji zahvaljujući mini-svađi s Kventinom Tarantinom. Reditelj „Petparačkih priča“ (Pulp Fiction) navodno je tvrdio da Kluni „nije filmska zvezda“, na šta je Kluni uzvratio: „Dude, f..k off!“

Izvor:Deutsche Welle

Tagovi:

Film filmski festival Venecija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure