img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Filmski festival u Veneciji: Povratak slavnih na velika vrata

28. avgust 2024, 09:32 Skot Roksborou/DW
Foto: Keystone USA/dpa/picture alliance
Nagrada "zlatni lav"
Copied

Venecijanski filmski festival nezaobilazan je događaj za sve ljubitelje filma. Ove godine se očekuje da bi mogao da nadmaši i festival u Kanu – i to ne samo zbog mnogih slavnih koji dolaze na Lido

Crveni tepih se u Veneciji postavlja po 81. put i tu će biti od 28. avgusta do 7. septembra 2024. Festival želi da pokaže zašto će to biti najveći i najvažniji filmski festival ove godine. Ovo su razlozi:

1. Zvezde se vraćaju i to u velikom broju

Štrajk glumaca, zbog kojeg je crveni tepih prošle godine ostao prazan, sada je stvar prošlosti. Ove godine na crvenom tepihu u Veneciji biće velika gužvu, njime će prošetati mnoge holivudske superzvezde. Svoj dolazak su, recimo, najavili Bred Pit i Džorž Kluni, kako bi predstavili svoju najnoviju akcionu komediju „Vukovi“ (Wolfs), reditelja Džona Votsa, piše DW.

Očekuju se i Tilda Svinton i Džulijan Mur, deo glumačke postavke novog filma Pedra Almodovara „Soba pored vrata“ (The Room Next Door). Dolaze i Lejdi Gaga i Hoakin Finiks, zbog promocije filma „Joker: Folie à Deux“. Reč je o nastavku filma „Džoker“ Toda Filipsa koji je takođe premijerno prikazan u Veneciji 2019, kada je osvojio i Zlatnog lava za najbolji film.

Sada već bivši Džems Bond, Danijel Krejg, dolazi zbog prilično netipične uloge u filmu „Kvir“ (Queer) Luke Gvadanjina, dok Anđelina Džoli dolazi kao glavna glumica filma „Marija“ Pabla Larena. Nikol Kidman i Antonio Banderas predstavljaju „Babygirl“ holandske rediteljke Haline Reijn. Glumačka postavka filma koji otvara festival, „Bitlđus, Bitlđus“ (Beetlejuice Beetlejuice), Tima Bartona, nastavka filma „Bitlđus“ iz 1988, takođe blista zvezdama kao što su Majk Kiton, Ketrin O’Hara i Vinona Rajder, ali i Vilem Dafo, Monika Beluči i Dženi Ortega.

Sve u svemu, dovoljno selebritija da sruše Instagram. „Čini se da će ovo biti najprometniji crveni tepih u poslednjih deset godina“, kaže direktor festivala Alberto Barbera.

2. Parada kandidata za Oskara

Venecija je odavno zamenila Kan kao lansirna rampa za oskarovce, a Barbera zna da odabere filmove koji oduševljavaju i Američku filmsku akademiju koja odlučuje o zlatnim kipovima.

Mnogi dobitnici Oskara poslednjih godina premijerno su predstavljeni upravo u Veneciji: „Čovek ptica“ (Birdman), „Zemlja nomada“ (Nomadland), „Miljenica“ (The Favourite), „Dina“ (Dune), „Jadna stvorenja“ (Poor Things) i mnogi drugi.

Da li će Anđelina Džoli pogoditi visoke tonove kao legenda opere Marija Kalas u filmu „Marija“ u kojem ona zaista peva? I da li se gubi čarolija Almodovarovih Oskarom nagrađenih filmova na španskom u njegovom dugometražnom prvencu na engleskom jeziku „Soba pored vrata“? A tu je i pitanje da li će Hoakin Finiks, koji je 2020. osvojio Oskara za najboljeg glumca za „Džokera“, ponovo impresionirati Akademiju u ulozi klovna, Princa zločina? Sve će se znati u januaru 2025. kad budu objavljene nominacije za Oskara.

3. Politički, aktuelan, kontroverzan

Ali Lido, kako se zove ostrvce pored Venecije na kojem se festival održava, nije samo glamur i sjaj. U venecijanskom programu su i neki od politički najrelevantnijih filmova i dokumentaraca godine.

U njih spada i „Peti septembar“ (September 5), dokumentarna drama nemačkog reditelja Tima Felbauma koja rekonstruiše terorističke napade na Olimpijske igre 1972. u Minhenu, tokom kojih su palestinski teroristi izraelske sportiste uzeli za taoce i koji su delom pobijeni ili poginuli u pokušaju oslobađanja. Film donosi priču iz perspektive američkih sportskih novinara koji su u to vreme izveštavali sa Igara u Minhenu.

 

Andreas Fajel, jedan od najpoznatijih nemačkih dokumentarista, bavi se nemačkom rediteljkom Leni Rifenštal, autorkom nacionalsocijalističkih propagandnih filmova „Trijumf volje“ i „Olimpija“. Rifenštal, koja je umrla 2003. kada je imala 101 godinu, uvek je poricala da je znala za Hitlerove koncentracione logore i Holokaust. Fajel, međutim, koji je prvi put imao pristup njenoj ličnoj arhivi, pronašao je dokaze da je Rifenštal bila uverena nacionalsocijalistkinja. Fajel u filmu „Rifenštal“ vidi primer za „zavođenja na fašizam“, koji je zastrašujuće relevantan s obzirom na porast desnog ekstremizma širom Evrope.

Poznati britanski reditelj Džo Rajt takođe preispituje istoriju i poreklo fašizma u TV-seriji „M. Son of the Century“ koja prati uspon italijanskog diktatora Benita Musolinija. S obzirom na to da je aktuelna italijanska vlast „najdesnija“ još od Dučea, serija će sigurno podići prašinu.

4. Erotske igre na ekranu

Osim političkih teškaša, na najstarijem filmskom festivalu na svetu očekuje se i „prilično vruća atmosfera“, kako obećava glumac Dru Starki. Starki je ljubavnik Danijela Krejga u filmu „Kvir“, adaptaciji prilično eksplicitnog romana Vilijema S. Barouza o američkim vojnicima u Meksiku 1950-ih.

Nikol Kidman i Heris Dikinson razmenjuju strasti u filmu „Babygirl“, za koji rediteljka Halina Reijn kaže da je inspirisan erotskim trilerima iz osamdesetih i devedesetih kao što su „Niske strasti“ (Basic Instinct), „Fatalna privlačnost“ (Fatal Attraction) i „Devet i po nedelja“ (9 1/2 Weeks). Kidman glumi visokorangiranu izvršnu direktorku koja rizikuje karijeru i porodicu kako bi se upustila u burnu aferu sa svojim mnogo mlađim pripravnikom.

A film „Ljubav“ (Kjærlighet), norveškog reditelja Daga Johana Haugeruda, govori o samcima koji traže spontanu intimnost preko Tinder-kontakata na trajektu za Oslo.

Za ljubitelje filma koji više vole erotski naelektrisanu atmosferu na platnu nego Diznijeve porodične filmove, premijere u Veneciji mogle bi da budu dobar povod za odlazak u bioskop.

5. Neizbežni skandali

A šta bi bio jedan filmski festival bez tračeva? Ova 2024. godina obećava i na tom planu. Pre svega, tu je susret Breda Pita i Anđeline Džoli koji već godinama vode žestok brakorazvodni rat.

Hoakin Finiks verovatno će morati da se suoči sa još neugodnih pitanja tokom pres-konferencije za nastavak „Džokera“. On je naime ispao iz gej-drame Toda Hajnesa samo nekoliko dana pre početka snimanja u avgustu. Finiks je trebalo da odigra scene s „eksplicitnim seksualnim sadržajem“ sa kolegom glumcem Denijem Ramirezom u ljubavnoj priči iz 1930-ih. Njegov iznenadni odlazak prouzrokovao je propast projekta, koji će sada navodno da košta milione i mogao bi da rezultira sudskim sporom, prenosi DW.

Čak bi i Džordž Kluni, oko koga baš i nema mnogo tračeva, mogao da se nađe u vrućoj stolici u Veneciji zahvaljujući mini-svađi s Kventinom Tarantinom. Reditelj „Petparačkih priča“ (Pulp Fiction) navodno je tvrdio da Kluni „nije filmska zvezda“, na šta je Kluni uzvratio: „Dude, f..k off!“

Izvor:Deutsche Welle

Tagovi:

Film filmski festival Venecija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure