img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Filmski festival u Veneciji: Povratak slavnih na velika vrata

28. avgust 2024, 09:32 Skot Roksborou/DW
Foto: Keystone USA/dpa/picture alliance
Nagrada "zlatni lav"
Copied

Venecijanski filmski festival nezaobilazan je događaj za sve ljubitelje filma. Ove godine se očekuje da bi mogao da nadmaši i festival u Kanu – i to ne samo zbog mnogih slavnih koji dolaze na Lido

Crveni tepih se u Veneciji postavlja po 81. put i tu će biti od 28. avgusta do 7. septembra 2024. Festival želi da pokaže zašto će to biti najveći i najvažniji filmski festival ove godine. Ovo su razlozi:

1. Zvezde se vraćaju i to u velikom broju

Štrajk glumaca, zbog kojeg je crveni tepih prošle godine ostao prazan, sada je stvar prošlosti. Ove godine na crvenom tepihu u Veneciji biće velika gužvu, njime će prošetati mnoge holivudske superzvezde. Svoj dolazak su, recimo, najavili Bred Pit i Džorž Kluni, kako bi predstavili svoju najnoviju akcionu komediju „Vukovi“ (Wolfs), reditelja Džona Votsa, piše DW.

Očekuju se i Tilda Svinton i Džulijan Mur, deo glumačke postavke novog filma Pedra Almodovara „Soba pored vrata“ (The Room Next Door). Dolaze i Lejdi Gaga i Hoakin Finiks, zbog promocije filma „Joker: Folie à Deux“. Reč je o nastavku filma „Džoker“ Toda Filipsa koji je takođe premijerno prikazan u Veneciji 2019, kada je osvojio i Zlatnog lava za najbolji film.

Sada već bivši Džems Bond, Danijel Krejg, dolazi zbog prilično netipične uloge u filmu „Kvir“ (Queer) Luke Gvadanjina, dok Anđelina Džoli dolazi kao glavna glumica filma „Marija“ Pabla Larena. Nikol Kidman i Antonio Banderas predstavljaju „Babygirl“ holandske rediteljke Haline Reijn. Glumačka postavka filma koji otvara festival, „Bitlđus, Bitlđus“ (Beetlejuice Beetlejuice), Tima Bartona, nastavka filma „Bitlđus“ iz 1988, takođe blista zvezdama kao što su Majk Kiton, Ketrin O’Hara i Vinona Rajder, ali i Vilem Dafo, Monika Beluči i Dženi Ortega.

Sve u svemu, dovoljno selebritija da sruše Instagram. „Čini se da će ovo biti najprometniji crveni tepih u poslednjih deset godina“, kaže direktor festivala Alberto Barbera.

2. Parada kandidata za Oskara

Venecija je odavno zamenila Kan kao lansirna rampa za oskarovce, a Barbera zna da odabere filmove koji oduševljavaju i Američku filmsku akademiju koja odlučuje o zlatnim kipovima.

Mnogi dobitnici Oskara poslednjih godina premijerno su predstavljeni upravo u Veneciji: „Čovek ptica“ (Birdman), „Zemlja nomada“ (Nomadland), „Miljenica“ (The Favourite), „Dina“ (Dune), „Jadna stvorenja“ (Poor Things) i mnogi drugi.

Da li će Anđelina Džoli pogoditi visoke tonove kao legenda opere Marija Kalas u filmu „Marija“ u kojem ona zaista peva? I da li se gubi čarolija Almodovarovih Oskarom nagrađenih filmova na španskom u njegovom dugometražnom prvencu na engleskom jeziku „Soba pored vrata“? A tu je i pitanje da li će Hoakin Finiks, koji je 2020. osvojio Oskara za najboljeg glumca za „Džokera“, ponovo impresionirati Akademiju u ulozi klovna, Princa zločina? Sve će se znati u januaru 2025. kad budu objavljene nominacije za Oskara.

3. Politički, aktuelan, kontroverzan

Ali Lido, kako se zove ostrvce pored Venecije na kojem se festival održava, nije samo glamur i sjaj. U venecijanskom programu su i neki od politički najrelevantnijih filmova i dokumentaraca godine.

U njih spada i „Peti septembar“ (September 5), dokumentarna drama nemačkog reditelja Tima Felbauma koja rekonstruiše terorističke napade na Olimpijske igre 1972. u Minhenu, tokom kojih su palestinski teroristi izraelske sportiste uzeli za taoce i koji su delom pobijeni ili poginuli u pokušaju oslobađanja. Film donosi priču iz perspektive američkih sportskih novinara koji su u to vreme izveštavali sa Igara u Minhenu.

 

Andreas Fajel, jedan od najpoznatijih nemačkih dokumentarista, bavi se nemačkom rediteljkom Leni Rifenštal, autorkom nacionalsocijalističkih propagandnih filmova „Trijumf volje“ i „Olimpija“. Rifenštal, koja je umrla 2003. kada je imala 101 godinu, uvek je poricala da je znala za Hitlerove koncentracione logore i Holokaust. Fajel, međutim, koji je prvi put imao pristup njenoj ličnoj arhivi, pronašao je dokaze da je Rifenštal bila uverena nacionalsocijalistkinja. Fajel u filmu „Rifenštal“ vidi primer za „zavođenja na fašizam“, koji je zastrašujuće relevantan s obzirom na porast desnog ekstremizma širom Evrope.

Poznati britanski reditelj Džo Rajt takođe preispituje istoriju i poreklo fašizma u TV-seriji „M. Son of the Century“ koja prati uspon italijanskog diktatora Benita Musolinija. S obzirom na to da je aktuelna italijanska vlast „najdesnija“ još od Dučea, serija će sigurno podići prašinu.

4. Erotske igre na ekranu

Osim političkih teškaša, na najstarijem filmskom festivalu na svetu očekuje se i „prilično vruća atmosfera“, kako obećava glumac Dru Starki. Starki je ljubavnik Danijela Krejga u filmu „Kvir“, adaptaciji prilično eksplicitnog romana Vilijema S. Barouza o američkim vojnicima u Meksiku 1950-ih.

Nikol Kidman i Heris Dikinson razmenjuju strasti u filmu „Babygirl“, za koji rediteljka Halina Reijn kaže da je inspirisan erotskim trilerima iz osamdesetih i devedesetih kao što su „Niske strasti“ (Basic Instinct), „Fatalna privlačnost“ (Fatal Attraction) i „Devet i po nedelja“ (9 1/2 Weeks). Kidman glumi visokorangiranu izvršnu direktorku koja rizikuje karijeru i porodicu kako bi se upustila u burnu aferu sa svojim mnogo mlađim pripravnikom.

A film „Ljubav“ (Kjærlighet), norveškog reditelja Daga Johana Haugeruda, govori o samcima koji traže spontanu intimnost preko Tinder-kontakata na trajektu za Oslo.

Za ljubitelje filma koji više vole erotski naelektrisanu atmosferu na platnu nego Diznijeve porodične filmove, premijere u Veneciji mogle bi da budu dobar povod za odlazak u bioskop.

5. Neizbežni skandali

A šta bi bio jedan filmski festival bez tračeva? Ova 2024. godina obećava i na tom planu. Pre svega, tu je susret Breda Pita i Anđeline Džoli koji već godinama vode žestok brakorazvodni rat.

Hoakin Finiks verovatno će morati da se suoči sa još neugodnih pitanja tokom pres-konferencije za nastavak „Džokera“. On je naime ispao iz gej-drame Toda Hajnesa samo nekoliko dana pre početka snimanja u avgustu. Finiks je trebalo da odigra scene s „eksplicitnim seksualnim sadržajem“ sa kolegom glumcem Denijem Ramirezom u ljubavnoj priči iz 1930-ih. Njegov iznenadni odlazak prouzrokovao je propast projekta, koji će sada navodno da košta milione i mogao bi da rezultira sudskim sporom, prenosi DW.

Čak bi i Džordž Kluni, oko koga baš i nema mnogo tračeva, mogao da se nađe u vrućoj stolici u Veneciji zahvaljujući mini-svađi s Kventinom Tarantinom. Reditelj „Petparačkih priča“ (Pulp Fiction) navodno je tvrdio da Kluni „nije filmska zvezda“, na šta je Kluni uzvratio: „Dude, f..k off!“

Izvor:Deutsche Welle

Tagovi:

Film filmski festival Venecija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

19.novembar 2025. S. Ć.

Udruženje arhitekata pisalo Kušneru: Imate netačne informacije o Generalštabu

Udruženje arhitekata Srbije upozorava Džareda Kušnera da je od srpske Vlade dobio „nepotpune ili netačne informacije“ o Generalštabu, i argumentovanom analizom ga poziva da uputi otkazno pismo predviđeno članom 4 investicionog ugovora

Studentski protesti

19.novembar 2025. Marija L. Janković

Studenti cvetaju kao Tisa: Skulptura inspirisana srpskim protestima u centru Londona

Bes i protest srpskih studenata poslužio je kao inspiracija za skulpturu u parku u srcu Londona. Nju je izradio srpski umetnik Vladimir Lalić i tako postao prvi savremenik u Srba čija će skulptura ostati u Velikoj Britaniji

Ekspo i kultura

19.novembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će do Ekspa biti završeno svih šest muzeja kao što je planirano

Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra sedam festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak sedam festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure