img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Džezaj krizu

31. oktobar 2012, 18:15 Dragan Kremer
foto: ivan šepić
Copied

28. Beogradski Jazz Festival

Javljaju vam se u poslednje vreme oni pametnjakovići koji su nam pre dvadesetak godina – u okolnostima, viđu razlike, naci-vlasti i hiperinflacije – trubili kako je kriza podsticajna za džez?

Ni meni. Čudno.

A od obnavljanja 2005. u svom VIII izdanju, prošlonedeljni Beogradski jazz festival (dalje: BJF) bio je – najkraće rečeno – krizni. Pošto uskoro može biti još gore i nama i Festivalu, onda činjenica da je uopšte održan, tj. preživljavanje ‘na ovu skupoću’, ne sme biti ključni kriterijum uspešnosti. Iako dosad programski verovatno najslabiji u III milenijumu, ovaj BJF je imao dovoljno jakih momenata da opravda svoje postojanje, i pokazao kostur koji ga može nositi i dalje.

Poslovica ‘Čuvaj se krizinog repa’ aktuelizovana je još proletos, izostankom najave datuma i glavne zvezde, na šta smo se taman prijatno navikli. Pomireni da niko neće krunisati 28. BJF, dočekali smo svečano otvaranje koje se nije proslavilo, iako jedino ne pod krovom vekovnog organizatora, Doma omladine Beograda (dalje: DOB). Naoko dobitna kombinacija poznatih stranih imena i popularnih ovdašnjih, s ulaznicama u rasponu 800-1600d., ipak nije napunila ni parter Sava centra. Darkwood Dub već su dovoljno često i nedavno viđani naokolo, posebno u saradnji s trećom mladošću Bisere Veletanlić. No, prvo je doajen Mihajlo Miša Blam – verovatno džezer s najviše nastupa na BJF – neformalnim govorom zapravo pomirio bar dva naraštaja domaćih učesnika i organizatora ovog festivala. Onda je usledio prvi vrhunac, kad je Bisera odlično očuvanim glasom i samo uz klavirsku pratnju svog sestrića Vasila Hadžimanova izvela lagano džeziran svoj evergrin, Dedićevu Ne plači.

Jedina interakcija koju je Bisera imala s pevačem DDuba bila je u refrenima dva zajednička studijska snimka, odlazećeg Nešto sasvim izvesno i novog Milo moje, spretne obrade njenog starog hita. Dodatna vrednost nije se pojavila iz mehaničkog zbira za koji je dovoljno i DJ-semplovanje. Nesumnjivo kompetentni svirači, DDub ipak su se zadržali u udobnoj rutini svojih pola sata, jedva osveživši čak i krasnu – opet Kornelijevu – sambu Ručak za dvoje, dok se Bisera hrabrije upustila i u vokalne deonice i u duhovite najave. Uostalom, iskustvo džez-standarda i klubova je na njenoj strani, a moderni rok-bend je profitirao promovisanjem svog aktuelnog albuma i predstojeće zajedničke turneje. A Dub-publika, opet oduševljena, ionako je proteklih godina već dolazila na BJF, koliko ima love. Nikakva korist od ovog poteza za BJF, no drago mi zbog Bisere.

Pod naslovom Miles Smiles i parolom ‘20 godina od smrti M. Dejvisa’, potom je ‘zvezdani’ sekstet (ne baš ključnih) Majlsovih saradnika iz raznih faza trećerazredno tezgario. Nisu se udostojili čak ni pretežnog bavljenja Dejvisovim kompozicijama, nego otaljavali oveštale bluz i fanki-šablone, povremeno tek snagom zvuka simulirajući rast raspoloženja. Majls je očito umro na vreme (‘91) – potpuno razočaravajuće od muzičara kao što je gitarista Leri Korijel, viđan ovde i u daleko boljim izdanjima, i bubnjar Omar Hakim. Dodatno, basista Deril Džouns pozvan je na pripreme za narednu turneju svojih najvećih poslodavaca (Rolling Stones), pa je neprimetno uskočio Ralf Armstrong.

Karakteristično izvijena Dejvisova silueta srećom nije pobegla, pa su dve naredne večeri u znatno manjoj, ali rasprodatoj donjoj sali DOB-a (ulaznice po 1000d.) kičmu Festivala uspravila dva kvinteta iz SAD. Trubač Dejv Daglas i tenor-saksofonista Džo Lovano sa svojim sastavima dobro su prošli na BJF 2006, odnosno 2009, a sad kao uvažene perjanice srednjeg naraštaja u zajedničkom programu Sound Prints nadahnjuju se radovima velikana Vejna Šortera. S njima su iskusni bubnjar Džoi Beron i mlada kontrabasistkinja Linda Oh. Nova trubačka zvezda Embrouz Akinmusire sa svojom postavom pružio je nešto raznolikije razloge za oduševljavanje.

Ožiljak na očekivanjima i reputaciji BJF opet je ostavio nedolazak jedne od zvezda programa: latino trubač, veteran Džeri Gonzales odjavljen je u poslednji čas iz zdravstvenih razloga, a u njegov mali bend i repertoar napadno brzo uskočio je mladi saksofonista s Kube Inoidel, istog prezimena, ali već pedigriran i u novom Almodovarovom filmu. Taj ponoćni nastup u gornjoj sali/’Amerikana’ (ulaznice po 800d.) nije otišao dalje od rutinske električne salse, a prethodno mu je publiku rasterivala na BJFu česta ‘zimnica od EXITa’, ovog puta nordijski zamrznuta i s etiketom Lorenz Raab Expanded. Dodajte tome i ponešto nalik festivalu Ring Ring – recimo, zanimljiviji konceptualno nego muzički Das Kapital, ili poljski duo Tžaška-Mazur (saksofoni & akustična bas-gitara) – i vidite da se ne morate plašiti oznake ‘free jazz’, isto zvuči i pod ‘slobodna improvizacija’, ‘avangarda’ i sl.

Multinacionalnost su najbolje demonstrirali doslovno evropski European Saxophone Ensemble (1 od 12 članova je naš) i odličan jugoistočno-evropski Backyard Jazz Orchestra (2 od 14), muzicirajući u pauzama u holu, s besplatnim pristupom, kao i u toj ulozi uobičajeni jazz-odsek MŠ „Stanković“. Domaći džez bio je zastupljen više no inače na BJF, počevši od naših momaka s karijerom inostranstvu (ovde pogrešno tumačenom kao dijaspora), vodećih u austrijskom Nenad Vasilić Quartet kontrabasiste iz Niša školovanog u Gracu, ili holandskom Blazin’ Quartet bubnjara Srđana Ivanovića, čiji je drugi, upravo objavljeni album Jalkan Bazz producirao Rambo Amadeus.

Glavni program zaključio je, nadmašivši sebe u promovisanju svog novog izdanja Korak od sna (PGP RTS) Jovan Maljoković Balkan Salsa Band. Posle redovnog sekstetskog sa-sa, vešt baladski prelaz uveo nas je u maestralno gostovanje glumice, a i školovane pevačice Ane Sofrenović, koja je komprimovano zadivila i vokalnom tehnikom i scenskim nastupom, a repertoarski naterala da zažalimo što više ne peva po klubovima. Tako je i kraj u velikoj sali DOB-a uzdigla još jedna domaća diva, a Saksofonista Maljoković potom je nepotrebno vodio svoj bend i dve pevačice tamo gde caruju Jinx.

Najprijatnija iznenađenja ponoćnih termina došla su iz SAD, poetesa Ursula Raker u nežnom, a upečatljivom setu s neočekivano muzikalnim pratećim dvojcem, i osvežavajući duhoviti i efektni kvartet Mostly Other People Do The Killing s turbačem Piterom Evansom. Danski trio Ibrahim Electric posle svega je najizdržljivije čak i zacupkao svojim reskim ritam-i-bluzom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure